neofašižam
Na izmaku godine u kojoj je diktatura nad kulturom sjećanja postala očigledna većem dijelu mainstreama, donosimo retrospektivu događaja koji su obilježili fašizaciju javnog prostora.
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Branka Vierda i Nikola Puharić o akciji Medački džep ’93: “Nije postojala namjera da se akcija izvrši u skladu s ratnim pravom, nego je bila orijentirana na to da se počine zločini.“
O normalizaciji radikalne desnice u javnom prostoru govore Zrinjka Peruško i Dina Vozab s Fakulteta političkih znanosti i Centra za istraživanje medija i komunikacije, i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Antonio Grgić, arhitekt: Kralj Tomislav je simbol rađanja jedne nacije na karti Europe i svijeta, a ona upravo pjeva svoj labuđi pjev.
Povjesničar Sven Milekić o eskalaciji ulične desnice: Ne treba im prepuštati teren, već ići i na radikalno provođenje zakona. Problematične vrijednosti nemaju što tražiti u javnom prostoru.
Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.
Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša: „Duboko smo korumpirana država, jedino smjena HDZ-a može donijeti promjenu.“
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mlakim je, zakašnjelim i neprincipijelnim stavovima na koncu uspio ispasti zabranitelj, diskriminator i naivčina istovremeno.
Adriana Josipović, koautorica predstave Sretno!: Jedna od naših intencija bila je učiniti nevidljivo i nespojivo vidljivim i povezanim.
Dobrim dijelom zahvaljujući Filipu Lukasu, Matica hrvatska tijekom tridesetih godina postaje jedna od ključnih institucija u promociji hrvatskog nacionalizma, šovinizma i rasne teorije – piše Ivo Goldstein.
Inicijativa Za bolju Hrvatsku zakazala je za ovu subotu veliki prosvjed protiv “uvoza” stranih radnika. Tvrdi da u interesu ima samo dobrobit naroda.
Mnogi pripadnici kulturne scene protumačili su preporuke umjetnicima za izlaganje u javnim prostorima, koje je HDLU uputio svojim članovima, kao poziv na autocenzuru.
Thompson na Hipodromu: Što Hipodrom, pijan, pjeva, to Europa trijezna legitimira kao realpolitiku.
Ovaj je tekst trebao biti dokument nezadovoljstva zagrebačke kulturne i intelektualne kreme koji će pokazati da smo, iako “nekompetentni”, barem glasni.
Ono što se dešava oko skorašnjeg nastupa Marka Perkovića na zagrebačkom Hipodromu posljednji je čin predstave koja oslikava hrvatsku stvarnost kao kloaku u bespuću povijesne zbiljnosti.
Pozitivno držanje Grada Zagreba, šutnja nadležnih institucija – tako ocjenjujemo djelovanje nadležnih kad je u pitanju uništavanje „kamena spoticanja“, od kojih je posljednji oštećen prije nekoliko dana.
Kad smijemo jedan režim početi zvati fašističkim? Ili barem totalitarnim? Kad počne hapsiti ljude na ulici zbog njihovog političkog mišljenja?
Umjesto obljetničarenja, razgovarajmo o fašizmu danas. Za H-Alter govore Lovro Kralj, Miljenko Hajdarović i Bors Buden.
Jedan domaći dnevni list ovih je dana bombastičnom naslovnicom “Hrvatska druga u EU po broju muških imigranata” u osam riječi sumirao odnos „desne“ Europe prema migrantima.