Čovjek svira violinu za vrijeme karantene, na balkonu u Kairu (Foto: ytb_prtsc) Čemu da se nada sjever Afrike?

Pandemija koronavirusa još je jedna kriza u Africi u kojoj su krize već normalizirane do mjere da Afrikancima samo potenciraju dugo prisutnu nesigurnost. Iako su tek crtica u našim medijima, ekonomskim položajem u Hrvatskoj smo ipak mnogo bliži Africi, nego Modrićevoj dnevnoj sobi, a "nevjerojatne" situacije s kojima se afričke države susreću polako postaju i naši problemi. Vodimo vas zato u zemlje Sjeverne Afrike, gdje o pandemiji koronavirusa razgovaramo sa sugovornicima iz Alžira i Egipta. Posljedice pandemije i mjera opreza već su dramatične, no ujedno postoje indicije da one mogu biti povod i za pozitivne promjene.
Foto: Pixabay

Prva postindustrijska pandemija

NYC ima 1,1 milijun djece u svojim školama. 75 posto ovisi o školi za besplatni topli obrok. Bogatiji su napustili NYC početkom ožujka, pobjegli u vikendice odakle oni rade, a djeca uče putem interneta. Negdje sredinom ožujka zvuk sirena hitne pomoći počeo je nadglasavati ostalu buku velegrada. Sestre ne skidaju maske po dvije smjene, rade zaštitnike za oči od plastičnih poklopaca, kecelje od vreća za smeće, stavljaju po dva pacijenta na jedan ventilator naizmjenično. Kamioni hladnjače parkirani iza bolnica utovaruju mrtve. Podižu se šatori koji služe kao privremene mobilne mrtvačnice, brod-bolnica američke vojske s 1000 kreveta parkiran je u newyorškoj luci.
Foto: studenti

Pokretna roba – studenti

Studentski dom, očigledno se, od strane onih koji studentskim domovima i krizama upravljaju, ne smatra domom. "Zaposlenici SC-a su hodali po katovima i obavještavali studente da se do pet sati moraju iseliti iz soba i otići do Save tamo pokupiti svoje ključeve od druge sobe. Ja sam u tom trenu osjetila takav stres, nisam znala odakle da krenem, što da radim. Nitko nam nije pružao adekvatnu opremu, primjerice rukavice ili maskice", priča nam studentica Ana Lacković. Dodaje i kako su sve stvari koje su pripadale studentima zaposlenici strpali u crne vreće za smeće i stavili sve zajedno u teretanu.
Foto: Marin Mešter

Bez mašte nećemo moći

Milena Benini, jedna od najvažnijih hrvatskih SF autor(ic)a: "Rješenja za klimatsku krizu koja zamišljaju tehnološku utopiju bez promjene podložne društvene i ekonomske paradigme ne mogu nam pružiti stvarnu utopiju, pa čak ni stvarno rješenje postojećih problema. U današnjem trenutku, kad doslovno gledamo kako se sustav koji smo do sad imali ljulja i tek što se nije urušio, mislim da je važnije nego ikad pronaći nove vizije. SF i esefično razmišljanje svakako mogu pomoći u tome. Mašta i sposobnost da se zamisli – pa onda i ostvari – nešto novo i drugačije bit će od ključne važnosti."
Foto: Petar Puhmajer

Grad duhova

Centar grada je potpuno pust. Na ulicama vlada teška tišina. Najljepše zgrade, upravo sve one koje čine identitet grada, na Jelačićevu trgu, Zrinjevcu, Strossmayerovu i Tomislavovu trgu, imaju žute i crvene naljepnice – privremeno ili trajno neupotrebljivo. Hvalevrijedni su pozivi za formiranjem stručnih tijela za koordinaciju obnove, ali to će uroditi plodom jedino ako će ono imati operativnu, a ne administrativnu ulogu. Deset godina obnove središta Zagreba, koliko se sada procjenjuje u medijima, stručnoj javnosti zvuči kao znanstvena fantastika.

Jadran poručuje: Upecajte suosjećanje

Ribe se danas nalaze u teškoj situaciji, otkrijte kako im možemo pomoći na jednostavan način.