Foto: Gabriel Radatović Granice kao element državnosti ne ljubimo

Radule, Atheist Rap: "Nazadujemo u svakom pogledu jer je to cilj parazitskih elita koji su preoteli kormilo. To su sve nekvalitetni ljudi, intelektualno i karakterno, koji drugačije ne bi mogli isplivati da nije manipulativnog sistema koji su ustrojili. Sav šljam koji je izbio na površinu vikom protiv komunjara i socijalizma je učinio ozbiljnu pljačku i veleizdaju i trebalo bi da odgovaraju za to, ali pošto je pravda na strani jačega, a oni su na toj strani bez obzira da li se priklanjaju istoku, zapadu, Kini ili gde god peru pare ili ih predaju gazdama".
Foto: ytb-prtsc

Boks - osporeni i poraženi

Kad se vratim u 90e i razmatram način na koji nas je spektakl boksa, transformacija nasilja i heroji underdogsi, tješila i udaljavala od nasilja kojemu smo svjedočili oko sebe, dio mene želi reći "zbog njih smo se osjećali dobro, dali su osjećaj mogućnosti", dok drugi dio misli kako se radilo o iluziji unutar koje smo stagnirali, možda i nazadovali. Iako, današnji cinizam ne treba bezrezervno prišivati na prošlost – neki su ljudi, poput Jacka Johnsona i Joea Louisa, zaista mijenjali svijet. Ali je vrijeme da pogazimo sintagmu neosporenih i neporaženih – takvih, i u životu, i u boksu – nema.
Foto: Pixabay

O ženskoj boli

U hrvatskom jeziku razlikuju se imenica 'bol' muškoga roda i imenica 'bol' ženskoga roda. Imenica 'bol' muškoga roda označava ‘tjelesnu patnju ili neugodu koja nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti', a imenica 'bol' ženskoga roda znači ‘osjećaj patnje, duševne boli'. Dobar je to uvod u promišljanje o tome kako i zašto naša društva zanemaruju žensku bol i veličaju žensko trpljenje. Ženska bol je tako normalizirana do mjere da postaje nepostojeća na razini društva, i duboko simbiotska i razarajuća na razini individualnog iskustva.
Foto: Zero waste Croatia

Na kavu bez otpada

Druženje u kafićima jedan je od bitnijih elemenata kvalitete života za stanovnike ove regije. Često ta naša navika proizvodi otpad. No, to ne mora biti tako, kaže Anamarija Prgomet. Pokazat će to kafić bez otpada koji se u subotu otvara u Zagrebu. "Nećemo imati plastične slamke, plastične žličice ni jednokratne šalice za kavu za van. Biootpad ćemo kompostirati, a sve sastojke ćemo nabavljati od lokalne zajednice ili u rinfuzi te ćemo tako izbjeći ambalažu. Djelovat ćemo po principima 'zero waste' životnog stila, koji ima pet pravila: odbiti, smanjiti, ponovo upotrijebiti, reciklirati, kompostirati", najavljuje.
Foto: I.P.

Udar na knjižnice, udar na javno dobro

Prošli je tjedan na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu prošao novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Stručna zajednica ujedinjeno stoji protiv ovog prijedloga. "Knjižnična djelatnost je neprofitabilna, a ukoliko i postoji prihod on se ulaže u knjižnično poslovanje. Ovim zakonom dopušta se osnivanje knjižnice kao zadruge ili trgovačkog društva. U osjetljivu knjižničnu djelatnost nasilno se uvode zakoni tržišta kojima je cilj isključivo osobna dobit i korist, a ne javni interes", govori nam Nada Topić, predsjednica Društva knjižničara u Splitu.

Proaktivna objava informacija

Ured Povjerenice za informiranje kroz video objašnjava važnost proaktivne objave informacija.