Hrvatske Laure o onome što zbog “otuđenja” proživljavaju unutar sustava za zaštitu djece i obitelji pišu svima – od Predsjednika RH do Državnog odvjetništva RH. Zašto im nitko ne odgovara? Kako je 2005. zaustavljena “afera pravobraniteljica” u koju je bila uključena predsjednica Udruge Hrabri telefon G. Buljan Flander i pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko? Što je danas s djecom i roditeljima iz tog zataškanog slučaja?

Što nam prešućuju domaći praktičari “otuđenja od roditelja”? Tko je Richard Gardner koji je prvi osmislio “sindrom otuđenja od roditelja”? Kakva je manipulativna moć “otuđenja”? Zašto se i Svjetska zdravstvena organizacija i Europska asocijacija za psihoterapiju protive uvođenju “otuđenja od roditelja” u javnozdravstvenu dijagnostiku? Kako je moguće primjenjivati doktrinu koja se temelji na subjektivnom mišljenju stručnjaka?

Stare tekstove pronađite u našoj arhivi

“Otuđenje od roditelja” nije službeno priznat psihopatološki sindrom, nije priznat ni kao bolest ni kao dijagnoza u službenoj međunarodnoj klasifikaciji sustava bolesti, nema ga u važećem izdanju Međunarodne klasifikacije bolesti. U Hrvatskoj, primjenjuju ga javne ustanove u koje, po sili zakona, moraju ući roditelji s djecom kada se ne mogu dogovoriti oko skrbništva. Posljedice primjene “otuđenja” u hrvatskom sustavu za zaštitu djece i obitelji su autentične sluškinjine priče.

Gig ekonomija ima naglašen rodno diskriminatorni aspekt. Žene za istu satnicu dobivaju manju plaću, a “jaz je (u regiji) daleko najširi u Hrvatskoj, gdje muškarci zarađuju čak 34,5 posto više od žena, dok je najmanji u Albaniji, gdje muškarci zarađuju 8,7 posto više od žena”, navodi Branka Anđelković, urednica Gigmetra.

“Ja ne mogu sam popiti čašu vode niti leći u krevet, a imam asistenta samo četiri sata na dan što nije dovoljno”, kaže Davor Komar, dugogodišnji korisnik usluge osobne asistencije. Ova bitna socijalna usluga u Hrvatskoj se već 15 godina provodi isključivo kroz projekte udruga, posao je nesiguran, na pola radnog vremena, a plaća iznosi svega 2000 kuna. Dugoočekivani Zakon o osobnoj asistenciji je u izradi, a prema najavi voditeljice radne skupine Zvjezdane Bogdanović mogao bi biti gotov do kraja godine.

Kultura / što nas čeka?

Pritisak odozdo / što nas čeka?

Foto galerija

Video gerila

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Srpsko narodno vijeće (SNV) pokrenuli su medijsku kampanju kojom podupiru skorašnje donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.

Skip to content