Ukidaju se carine na sve industrijske proizvode i osigurava povlašteni pristup tržištu za poljoprivredne proizvode iz SAD-a, a EU se obvezuje i na kupnju američkih fosilnih goriva u vrijednosti 750 milijardi dolara tijekom sljedeće tri godine, potvrdio je jučer Europski parlament posve neuravnoteženi trgovinski sporazum sa SAD-om. “Ovo je predaja pred Trumpovom taktikom maltretiranja, pokazuje njemu i drugima da zastrašivanje djeluje”, kaže Eva Corral iz Greenpeacea.
“Poljoprivrednici EU-a koji proizvode za domaće tržište bit će prve žrtve ovog sporazuma i morat će se suočiti s ovom neuravnoteženom konkurencijom u sektorima proizvodnje voća kao što su grožđe, agrumi, orašasti plodovi, sokovi i jabukovače te povrća kao što su krumpir, grah, paprika, luk, šparoge itd., mliječnih proizvoda i posebno sira, orašastih plodova, sojinog ulja, svinjetine, sjemenki, gnojiva, ribe i još mnogo toga”, komentirali su iz europske koordinacije Via Campesine, mreže malih poljoprivrednika, jučerašnje glasanje u Europskom parlamentu.
Zastupnici su, naime, u utorak izglasali zakon o provedbi carinskih obveza EU-a na temelju Zajedničke izjave EU-a i SAD-a iz kolovoza 2025. Prijedlogom glavne uredbe ukidaju se carine na sve industrijske proizvode SAD-a i osigurava povlašteni pristup tržištu za širok raspon morskih, prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a. Ova će pravila vrijediti do kraja 2029. godine ukoliko se uredba ne produlji.
I dok se carine za američke proizvode ukidaju, ne vrijedi obrnuto, uvoz europskih proizvoda u SAD-u ostaje ocarinjen, a iz Via Campesine upozoravaju kako se istovremeno povećava carine na sav izvoz EU-a na 15 posto.
Osim opstanka europskih poljoprivrednika koji će se suočiti s nepravednom konkurencijom, u opasnosti su i europski standardi sigurnosti hrane i zaštite okoliša jer sporazum pruža okvir za deregulaciju “necarinskih barijera”.
“To potiče ukidanje (fito)sanitarnih i ekoloških standarda kojima svjedočimo u EU-u, poput glasovanja o novim GMO-ima zakazanog za isti tjedan”, naglašavaju iz Via Campesine.
Sporazum sadrži i dio o energentima te nalaže EU-u obvezu od 750 milijardi dolara za kupnju američkih fosilnih goriva tijekom sljedeće tri godine.

“To je kapitulacija pred pritiskom SAD-a i vezanje europske energetske budućnosti još bliže uz agendu energetske dominacije Washingtona koju diktira ‘drill baby drill’ moto. Iako ta brojka nije pravno obvezujuća, glasovanje šalje nepogrešiv politički signal: Bruxelles je spreman odstupiti još više u svojim energetskim i klimatskim obvezama”, komentirala je Ester Bollendorf iz Climate Action Network (CAN) Europe, mreže europskih organizacija koje se bave klimom.
Europska komisija tako već razmatra suspenziju EU pravila za metan posustajući pred lobiranjem američkih plinskih lobija.
Da produbljivanjem veza sa SAD-om, EU riskira da se zaključa u novu ovisnost o fosilnim plinovima, smatra i europski Greenpeace.
“Ovo glasanje predaja je pred Trumpovom taktikom maltretiranja, pokazujući njemu i drugima da zastrašivanje djeluje. Ponavljajuće energetske krize u Europi proizlaze iz prevelikog oslanjanja na fosilna goriva, pa zamjena jednog sumnjivog dobavljača drugim samo produbljuje problem. Svaki mjesec postoji sve više dokaza da je poticanje obnovljivih izvora energije i smanjenje rasipanja energije najbolji način za izbjegavanje cjenovnih šokova, smanjenje računa kućanstava i zaustavljanje onečišćenja”, kaže Eva Corral, aktivistica Greenpeacea za klimu i energiju u EU.
Dok je 2025. godine SAD već osiguravao 27 posto uvoza plina u EU, Institut za energetsku ekonomiju i financijsku analizu predviđa da će SAD 2026. godine opskrbljivati dvije trećine ukapljenog plina u EU-u, s porastom od 80 posto do 2028. ili 2029. godine. Greenpeace upozorava da povećani uvoz energetskih proizvoda poput nafte, plina i nuklearne energije iz SAD-a potkopava sigurnost i neovisnost Europe, kao i ubrzava klimatsku krizu.
“Ovo glasanje je još jedan signal da se Europa veže za Washington, ne u vlastitom interesu, već pod američkim uvjetima”, kaže pak Bollendorf.
Europski parlament pak u svom priopćenju ističe kako ipak uvode zaštitni mehanizam ako carinske povlastice odobrene SAD-u dovedu do povećanja uvoza što bi moglo nanijeti ozbiljnu štetu industrijskom i poljoprivrednom sektoru EU-a.
“Komisija će moći pokrenuti istragu na vlastitu inicijativu ili na temelju informacija koje dostavi jedna ili više država članica ili pak Europski parlament. Uz to, svaka tri mjeseca obavijestit će Parlament i Vijeće o promjenama obujma i vrijednosti trgovine robom koju SAD izvozi u EU obuhvaćenom tom uredbom”, navode o mehanizmu koji ne djeluje previše uvjerljivo.

Bernd Lange iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata, predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu i stalni izvjestitelj za trgovinske odnose sa SAD-om, ima posve drugačiju perspektivu od okolišnih i poljoprivrednih organizacija.
“Unatoč pritiscima, Parlament nije popustio tijekom ovih pregovora. Naša odlučnost se isplatila te je rezultirala snažnijim sporazumom za europska poduzeća i građane te znatno robusnijim zaštitnim mjerama nego što je to bilo prvotno predviđeno”, uvjerava Lange.
Ipak, vidljivo neuravnoteženi sporazum omogućit će Sjedinjenim Državama da ojačaju svoju industrijsku poljoprivredu najmanje tri godine, a europski poljoprivrednici i prehrambeni suverenitet stavljeni su na drugo mjesto iako su to ciljevi koje bi Europski parlament trebao osigurati.
“Ovaj trgovinski sporazum pogoršava ranjivosti koje su EU dovele u nepovoljan položaj u ravnoteži snaga. Nerealno je očekivati da će trgovinski sporazum temeljen na konkurenciji i slobodnoj trgovini stvoriti snažne, održive saveze. Potrebni su nam međunarodni sporazumi koji jamče solidarnost i suradnju, a istovremeno jačaju stratešku autonomiju u zadovoljavanju osnovnih potreba”, zaključuje Vía Campesina.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.


Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.