Kultura
Izložba Gutljaj prošlosti je vrijedan doprinos povijesti svakodnevice i povijesti slobodnog vremena u Zagrebu.
Mreža međusobne podrške u otporu bezumlju i netoleranciji koji nas sve više okružuju gradi se upravo na ovakvim događanjima, na kojima se ne docira, ne polarizira, već rasvjetljuje i osvješćuje.
Nazire se nada da bi događaj poput prve Nepalske večeri u Medici, koja je dio programa međukulturalne razmjene Drugačija glazba u organizaciji udruge Attack!, mogao biti ishodišna točka interkulturalne fuzije.
„Kontekst govora mržnje je sada, za razliku od ranih devedesetih, manje direktan, manje očit, pa samim tim i djelotvorniji i možda opasniji“, tvrdio je ugledni lingvist Dubravko Škiljan u intervjuu 2004. godine.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i njezina ekipa prihvatili su odgovornost u devastaciji nemjerljivoj prema minornoj svoti za koju je optužena bivša ravnateljica NSK Dunja Sejter Šverko.
Informiranost i udruživanje najbolji su alati za borbu protiv nesigurnih uvjeta rada u kulturi, ističe autorski tim koji stoji iza priručnika Od aplauza do sindikata: priručnik o radu u kulturi.
Nenad Fišer: “Anatomija grijeha; kroz istoriju propagande”, Nomad, Sarajevo, 2025. Ako je historija grijeha u zapadnoj civilizaciji povezana s „istočnim“ grijehom Eve i Adama, u kojem je zmija imala ulogu „prvog propagandiste“, u našem vremenu njeni brojni sljedbenici žive zapadno od Edenskog vrta.
Osvrt na umjetničku intervenciju Vlade Marteka povodom stote obljetnice rođenja Patricea Lumumbe: Dekolonizacija Afrike, i svijeta, koja je nastupila sredinom 20. stoljeća, svoje je globalna lica imala u nekoliko osoba, od koji je Lumumba možda najistaknutiji.
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Kod Meštrovića i Gotovca nagost je iskonska, no kod Meštrovića možda društveno prihvatljivija, jer je statična, dok Gotovac golotinju naziva jednim od stupova umjetnosti, pridaje joj izuzetnu važnost i šeta gol po gradu.
Ivan Marković, redatelj i autor izložbe o beogradskom Sava Centru: Promene arhitekture su jedna od posledica brisanja istorije i nasleđa Jugoslavije, te fabrikovanja i forsiranja nacionalnih identiteta.
Jon Jost, avangardni redatelj: Prestao sam plaćati porez nakon što sam izašao iz zatvora, jer nisam htio šupcima koji su me zatvorili davati svoj novac za financiranje njihovih jebenih ratova.
Antonio Grgić, arhitekt: Kralj Tomislav je simbol rađanja jedne nacije na karti Europe i svijeta, a ona upravo pjeva svoj labuđi pjev.
Vodotoranj uz Strojarsku ulicu konstanta je u nebopisu Zagreba gotovo jedno stoljeće. Zamijenio je onaj stariji i manji, koji se nalazio s južne strane ranžirnog dijela pruge uz Branimirovu.
Okrećući alegoriju spilje na glavu Festival grafoskopa uzdiže Platonovu misao, s bitnim korektivom. Imitacija imitacije, izgleda, umije napraviti puni krug.
Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.
Autori izložbe „Dizajn za teatar &TD 1964 – 1983: Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić & Mirko Ilić” Marko Golub i Dejan Kršić, u razgovoru za H-Alter.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mlakim je, zakašnjelim i neprincipijelnim stavovima na koncu uspio ispasti zabranitelj, diskriminator i naivčina istovremeno.
Adriana Josipović, koautorica predstave Sretno!: Jedna od naših intencija bila je učiniti nevidljivo i nespojivo vidljivim i povezanim.
Selma Banich (selma banich): “Zanimalo me zabilježiti jezik druge strane – hladan, birokratski govor, ali najčešće šutnju, države koja pokušava opravdati vlastite zločine.”