Kultura

Okrećući alegoriju spilje na glavu Festival grafoskopa uzdiže Platonovu misao, s bitnim korektivom. Imitacija imitacije, izgleda, umije napraviti puni krug.

Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.

Autori izložbe „Dizajn za teatar &TD 1964 – 1983: Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić & Mirko Ilić” Marko Golub i Dejan Kršić, u razgovoru za H-Alter.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mlakim je, zakašnjelim i neprincipijelnim stavovima na koncu uspio ispasti zabranitelj, diskriminator i naivčina istovremeno.

Adriana Josipović, koautorica predstave Sretno!: Jedna od naših intencija bila je učiniti nevidljivo i nespojivo vidljivim i povezanim.

Selma Banich (selma banich): “Zanimalo me zabilježiti jezik druge strane – hladan, birokratski govor, ali najčešće šutnju, države koja pokušava opravdati vlastite zločine.”

Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.

8. ZEZ: U četiri dana posjetitelji mogu čuti neka od najrelevantnijih imena na međunarodnoj eksperimentalnoj sceni, koja pokrivaju segmente najzastupljenijih linija suvremenih istraga zvuka.

Ivana Peranić, umjetnička direktorica festivala TranziT – europskog festivala suvremenih kazališnih praksi: Ne želim umjetnički rad reducirati na puku provokaciju.

Mnogi pripadnici kulturne scene protumačili su preporuke umjetnicima za izlaganje u javnim prostorima, koje je HDLU uputio svojim članovima, kao poziv na autocenzuru.

Postavimo li danas pitanje koje Max Horheimer i Theodore Adorno postavljaju u Dijalektici prosvjetiteljstva, a to je zašto prosvijećeni periodi završavaju u barbarstvima nove vrste, vjerojatno bi fokus trebao biti na riječi prosvjećenost.

Izložba U ime svih naroda – KCL Jasenovac na javnom pretresu relativnom lakoćom publici komunicira najteže moguće teme.

Jelena Novaković, redateljica filma Škola hodanja 2: Devedesetih su nepodobni ostajali bez posla, a samim time i bez sredstava za egzistenciju.