Kultura
Vodotoranj uz Strojarsku ulicu konstanta je u nebopisu Zagreba gotovo jedno stoljeće. Zamijenio je onaj stariji i manji, koji se nalazio s južne strane ranžirnog dijela pruge uz Branimirovu.
Okrećući alegoriju spilje na glavu Festival grafoskopa uzdiže Platonovu misao, s bitnim korektivom. Imitacija imitacije, izgleda, umije napraviti puni krug.
Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.
Autori izložbe „Dizajn za teatar &TD 1964 – 1983: Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić & Mirko Ilić” Marko Golub i Dejan Kršić, u razgovoru za H-Alter.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mlakim je, zakašnjelim i neprincipijelnim stavovima na koncu uspio ispasti zabranitelj, diskriminator i naivčina istovremeno.
Adriana Josipović, koautorica predstave Sretno!: Jedna od naših intencija bila je učiniti nevidljivo i nespojivo vidljivim i povezanim.
Selma Banich (selma banich): “Zanimalo me zabilježiti jezik druge strane – hladan, birokratski govor, ali najčešće šutnju, države koja pokušava opravdati vlastite zločine.”
Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.
Klupa u parku na dan koji bi bio njen 127. rođendan transformirana je u privremenu umjetničku instalaciju, njoj u spomen.
8. ZEZ: U četiri dana posjetitelji mogu čuti neka od najrelevantnijih imena na međunarodnoj eksperimentalnoj sceni, koja pokrivaju segmente najzastupljenijih linija suvremenih istraga zvuka.
Ivana Peranić, umjetnička direktorica festivala TranziT – europskog festivala suvremenih kazališnih praksi: Ne želim umjetnički rad reducirati na puku provokaciju.
Osvrt na balet Pepeljuga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci: Bez obzira na određene manjkavosti, Pepeljuga predstavlja korak naprijed u riječkom Baletu.
Teški uvjeti rada i diskriminacija na radnom mjestu u teškoj industriji teme su aktualne izložbe u Galeriji VN.
Mnogi pripadnici kulturne scene protumačili su preporuke umjetnicima za izlaganje u javnim prostorima, koje je HDLU uputio svojim članovima, kao poziv na autocenzuru.
Postavimo li danas pitanje koje Max Horheimer i Theodore Adorno postavljaju u Dijalektici prosvjetiteljstva, a to je zašto prosvijećeni periodi završavaju u barbarstvima nove vrste, vjerojatno bi fokus trebao biti na riječi prosvjećenost.
Zagrebačka kulturna javnost uglavnom je ignorirala biskupsko priopćenje protiv Močvarinog programa.
Novi saziv Skupštine Grada Zagreba ne naslućuje nadilaženje rasprava o kulturnim politikama kakve je javnost imala prilike slušati u prošlome sazivu.
Izložba U ime svih naroda – KCL Jasenovac na javnom pretresu relativnom lakoćom publici komunicira najteže moguće teme.
Osvrt na plesnu predstavu What Do You See, Or Not Hrvatskog narodnog kazališta Ivana po. Zajca u Rijeci.
Jelena Novaković, redateljica filma Škola hodanja 2: Devedesetih su nepodobni ostajali bez posla, a samim time i bez sredstava za egzistenciju.