Ana Vračar, Inicijativa za slobodnu Palestinu: Hrvatski dužnosnici i dalje daju izjave o nastavku suradnje s Izraelom. Ministar obrane govori o nastavku vojne i obrambene suradnje s Izraelom. Izjave ministra vanjskih poslova i dalje idu u smjeru podrške izraelskog prava na samoobranu, ali u trenutnoj situaciji ne možemo govoriti o samoobrani. Treba stati na kraj vojnoj suradnji u ovoj situaciji. Ne možemo surađivati s državom koja provodi genocid nad palestinskim stanovništvom.
Sredinom ovoga tjedna, Inicijative za slobodnu Palestinu pozvala je nositelje hrvatske izvršne i zakonodavne vlasti da prouče i podrže tužbu Južnoafričke Republike protiv Izraela u kojoj se izlaže niz dokaza koji zbivanja u Gazi nedvosmisleno nazivaju genocidom. Niz organizacija civilnog društva podržao je poziv Inicijative koja se posljednjih mjeseci iskazala javnim iskazima solidarnosti s palestinskim narodom, pri čemu se ističe prosvjedni marš organiziran ranije ovoga mjeseca. O prošlim iskustvima u borbi za solidarnost s Palestinom, ocijeni trenutnog stanja po tom pitanju u Hrvatskoj, ali i planovima za nastavak rada, razgovarali smo s Anom Vračar iz Inicijative.
Inicijativa za slobodnu Palestinu od Vlade traži osudu genocida u Gazi. Međutim, ne sjećam se da smo od vladajućih ijednom čuli da zbivanja u Gazi nazivaju genocidom.
Južnoafrička Republika nasilje u Gazi u svojoj tužbi naziva pravim imenom. Od početka napada na Gazu nemali broj političkih figura, kao uostalom i sam premijer Izraela, govore terminima koji ne ostavljaju prostora za sumnju da iza napada na Gazu stoje genocidne namjere. Govorimo o nezapamćenim brojkama stradalih u izraelskim napadima koji su se dogodili u zadnje vrijeme, od kojih smo samo dio opisali u dopisu upućenom Vladi i drugim institucijama. Ovdje bih istaknula Oxfamovo izvješće u kojemu se iznosi prosječna brojka od 250 poginulih ljudi dnevno u pojasu Gaze. Ako to uspoređujemo s drugim podjednako uznemirujućim oružanim konfliktima, definitivno se pokazuje da je slučaj Gaze brutalniji i nasilniji.
Inicijativa vrši intenzivan pritisak prema vladajućima. Vodite li se primjerom sličnih mirovnih organizacija diljem Europe?
Pokret solidarnosti s Palestinom u drugim državama svakako je inspirativan. Mislim da svi slični pokreti diljem Europe i šire gledaju jedni u druge kao izvore ideja, inspiracije i nade.
Više od dvadeset udruga civilnog društva potpisalo je poziv Inicijative. Postoji li kakav vid koordinacije između udruga?
Zadnji je dopis potpisalo puno organizacija i to pokazuje da svijest o onome što se događa u Palestini i Gazi definitivno raste. Ljudi su spremni stati iza konkretnih zahtjeva i izaći na ulicu da bi se za njih borili. Smatram da se dio zasluga može pripisati dosadašnjem radu Inicijative i drugih organizacija s kojima smo surađivali na prethodnim aktivnostima. Kao primjer mogu istaknuti suradnju s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, s kojima radimo na pružanju podrške obiteljima evakuiranima iz Gaze prošle godine.
Jesu li članovi Inicijative izloženi ikakvom obliku političkog pritiska?
Za sada ne možemo govoriti o političkim pritiscima o kakvima smo čuli iz drugih država. Naravno, svaki aktivizam usmjeren prema palestinskom pitanju izložen je nekom obliku pažnje u javnosti, kako kod nas, tako i u inozemstvu.
Komunikacija s inicijativama u drugim državama postoji, i svakako razumijemo do koje mjere takav pritisak može ići. Razumijemo da su pokreti solidarnosti u drugim zemljama izloženi užasnim pritiscima samo zbog rada na miru i prekidu nasilja. Velikim je pritiscima, primjerice, izložen pokret u Njemačkoj, kao i onaj u Sjedinjenim Američkim Državama i samom Izraelu.
U dopisu pišete o tendencioznom izvještavanju u svjetskim mainstream medijima. Kakva je slika u Hrvatskoj?
Način na koji se prikazuje ovo pitanje u mainstream medijima jest u najmanju ruku manjkav, a po mnogočemu i nekorektan jer vidimo da se konstantno govori o izraelskom pravu na samoobranu. U dopisu Vladi pokazujemo da takve tvrdnje nisu potkrijepljene konkretnim dokazima. S druge strane, dokazi koje u tužbi iznosi Južnoafrička Republika upućuju na nezapamćeno nasilje. U javnom prostoru nedostaje razgovora o perspektivi Palestinaca opkoljenih u Gazi. Njihova je prisutnost u medijima zastupljena ispod svakog prosjeka. Trebamo inzistirati na promjeni takvoga stanja.
Vladi pišete vrlo otvorenom i o puštanju zarobljenika otetih u napadu Hamasa na Izrael.
Mi smo mirovna inicijativa koja se zalaže za prestanak nasilja u svim pogledima. U dopisu se bez iznimke poziva na oslobađanje svih talaca, pa tako i onih otetih i zadržanih u pojasu Gaze. Inzistira se i na pritisku za oslobađanje uhapšenih u Izraelu, kao i procesuiranih na druge načine zbog pobune protiv postupanja službenog Izraela. Rijetko se u javnom prostoru spominje da je u međuvremenu na tisuće Palestinaca odvedeno i uhapšeno bez mogućnosti pravednog suđenja. Inicijativa je tu da se zalaže za mir i prestanak rata u svakom pogledu.
U pozivu ističete i pozitivnije pomake vladajućih prema stanju u Gazi…
Možemo govoriti o dva primjera. Za početak, Hrvatska je u prosincu promijenila svoj glas u Ujedinjenim narodima prilikom glasanja za rezoluciju o prekidu vatre. Drugo, Ministarstvo vanjskih poslova je napokon potvrdilo da planira otpisati troškove hrvatskih državljana evakuiranih iz Gaze u Hrvatsku. Dakle, pomaci postoje. S druge pak strane, posljednjih smo dana mogli vidjeti kako hrvatski dužnosnici i dalje daju izjave o nastavku suradnje s Izraelom. Ministar obrane govori o nastavku vojne i obrambene suradnje s Izraelom. Treba stati na kraj vojnoj suradnji u ovoj situaciji. Ne možemo surađivati s državom koja provodi genocid nad palestinskim stanovništvom. Također, moramo govoriti da nije došlo ni do kakvog značajnog zaokreta u diskursu spram Gaze. Izjave ministra vanjskih poslova i dalje idu u smjeru podrške izraelskog prava na samoobranu bez izričitog odmaka u odnosu na retoriku koja je vladala posljednjih mjeseci. U trenutnoj situaciji ne možemo govoriti o samoobrani.
Mogu li se pozitivni pomaci vladajućih protumačiti kao nužni ustupci prema rastućim mirovnim pokretima?
U hrvatskom slučaju, sklonija sam gledati na pomake kao dobar rezultat Inicijative koja je u relativno kratkom roku postigla dobre rezultate.
Ovdje možemo govoriti o jačanju pokreta i pristupanju ljudima, izgradnje bazi solidarnosti. Pokret je narastao u vrlo kratkom periodu. Masovnija podrška pokazuje neodobravanje službenih politika koje se provode na međunarodnoj razini. Nadam se da će se rastom mirovnog pokreta mijenjati i odluke Vlade.
Navodite pozivanje Hrvatske na Konvenciju o genocidu pred Međunarodnim sudom kad je u pitanju rat u Ukrajini. Nije li dvolično prešućivanje palestinskog slučaja?
Mislim da treba naglasiti dvije stvari. Prvo, većina država Zapada je zauzela takav dvoličan stav. Osudili su rat u Ukrajini, ali nisu bili spremni to isto napraviti kad je u pitanju Palestina. Osim toga, treba reći da ne pozivamo samo na prestanak nasilja u Palestini. Isti zahtjev odnosi se i na druga ratišta. Inicijativa ne smatra da su krivi potezi vladajućih kad se radilo o pomoći ljudima koji su došli u Hrvatsku iz Ukrajine, na primjer. Smatramo da takvu podršku treba dati svima bez obzira odakle dolaze, bilo da se radilo o Palestini, Sudanu, ili nekoj trećoj zemlji. Hrvatska vlada ima moralnu obvezu da se zalaže i aktivno radi na tome da se ratovi i drugi oblici oružanih sukoba u svijetu prekinu. Ljudima treba omogućiti život u miru i dostojanstvu.
Kakvi su daljnji planovi Inicijative?
Nadamo se odgovoru Vlade i institucija. Očekujemo skoro očitovane međunarodnog suda nastavno na optužbu Južnoafričke Republike. Tražimo postupanje hrvatske Vlade u skladu s ishodima presude.
U planu su i druge aktivnosti kojima želimo izgraditi masovniju solidarnost s Palestinom. Za sada u planu imamo kritičke rasprave, susrete uz poeziju i slične akcije. Aktivnosti počinju već idući tjedan, uključujući drugo izdanje večeri Gaza, Undated u Booksi u utorak i predstavljanje knjige Ilana Pappea Deset mitova o Izraelu u četvrtak. Nadamo se rastu pokreta i da će u nadolazećem vremenu sve više ljudi biti spremno stati uz zahtjeve Inicijative. Nastavit ćemo kritizirati propuste Vlade i poteze koji ne budu u skladu s osnovnim ljudskim vrijednostima i pravima.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.