39 posto ispitanih stanovnika Hrvatske smatra da granice treba u potpunosti zatvoriti za izbjeglice, jedan je od zabrinjavajućih rezultata istraživanja Centra za mirovne studije “Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?”. U Hrvatskoj su u posljednjih desetak godina porasle predrasude, ksenofobija, doživljaji prijetnje i negativan odnos prema doseljavanju stranaca, a posebice prema konkretnim skupinama migranata.
39% stanovnika Hrvatske smatra da granice treba u potpunosti zatvoriti za izbjeglice, samo je jedan od zabrinjavajućih rezultata istraživanja Centra za mirovne studije “Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?” kojeg je provela agencija Ipsos, a predstavljeno je jučer u Zagrebu povodom Međunarodnog dana migranata. Za usporedbu, 2017. kada je provedeno isto istraživanje ipak se osjetno manje ispitanika, njih 29%, slagalo s tom tezom.
Istraživanje čiji su autori Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sara Lalić iz Centra za mirovne studije tražilo je odgovore na pitanja što punoljetni građani misle o useljavanju izbjeglica, migrantskih radnika i drugih ljudi u Hrvatsku i kakve bi politike naše zemlje prema njima trebale biti, kako vide položaj određenih manjina i naš odnos prema njima te je li se taj odnos promijenio u zadnjih desetak godina. Nije iznenađujuće, ali jest zabrinjavajuće kako rezultati istraživanja provedenog na nacionalnom nivou govore kako su u tom razdoblju porasle predrasude, ksenofobija, doživljaji prijetnje i negativan odnos prema doseljavanju stranaca, a posebice prema konkretnim skupinama migranata.
„U međuvremenu smo od područja s kojeg se ljudi odseljavaju postali i ono u koje se useljavaju. Dogodio se i zaokret koji uključuje antimigrantsku propagandu. Vidimo i u ovoj predsjedničkoj kampanji da neki političari na tome pokušavaju zaraditi neke političke poene, a istovremeno nam nedostaju i imigracijska i integracijska politika“, komentirao je sociolog Drago Župarić-Iljić.
42% ispitanika se ove godine složilo s tvrdnjom “S porastom useljavanja stranaca bojim se da će se naš život promijeniti nagore”, dok je to vrijedilo za 36% ispitanika 2017., odnosno za 27% ispitanika 2013. godine.
No, istraživanje pokazuje kako građani Hrvatske nisu protiv svih stranaca. 81% smatra da Hrvatska treba biti otvorena za turiste, 71% za povratnike iz dijaspore, 69% podržava doseljavanje stranaca koji u Hrvatsku dolaze na školovanje, 54% digitalnih nomada, a 47% nema ništa protiv dolaska imigranata iz bogatih zemalja koji u Hrvatsku dolaze zbog rada ili umirovljenja. Tražitelji azila imaju najmanju podršku među navedenim skupinama, svega 34% ih smatra da Hrvatska treba biti otvorena za tražitelje azila.
„Oko 45% ispitanih vidi Arape kao prijetnju, 44% muslimane, 42% tražitelje azila kao i Palestince. Jako je porastao broj građana koji kao prijetnju vide muslimane i tražitelje azila. Porastao je i broj građana koji vide Rome kao prijetnju u odnosu na 2017., ali je smanjen u odnosu na 2013. Najmanji broj građana vidi Ukrajince i doseljenike iz drugih država EU-a kao prijetnju“, navela je Sara Lalić iz CMS-a.
S druge strane neki podaci pak ohrabruju. Tako veliki udio ispitanih građana, njih tri četvrtine, smatra da država treba kazniti poslodavce koji iskorištavaju strane radnike, kao i stanodavce koji nude neprimjeren smještaj. Većina građana prepoznaje i da bi stranci u Hrvatskoj trebali imati pravo na zaštitu od diskriminacije, njih 58%, ili pravo na jednaku plaću za jednak posao kao i građani RH, 56%. Najmanja razina podrške pripala je političkim pravima, pravu na slobodu govora, javne istupe i pravo na glasanje.
„Oko 60% građana smatra da bi Vlada trebala osigurati načine za siguran, zakonit način dolaska izbjeglica u Hrvatsku što je nešto što progresivniji dio društva i stručnjaci u Hrvatskoj, ali i na razini EU-a, odavno zagovaraju“, zaključila je Lalić.
Pokazalo se da su osobe starije od 60 godina sklonije imati negativne stavove, kao i oni s nižom razinom obrazovanja i nižim standardom domaćinstva. Iako je u dosadašnjim istraživanjima Dalmacija pokazivala najnegativnije stavove, sada su donekle iznenađujuće Zagreb i okolica iskazali najtvrđe stavove.
Osobe koje su same imale iskustvo migracije pokazuju pak manje izražene negativne stavove. Oni koji su se izjasnili kao birači desnog političkog spektra su imali negativnije stavove od onih koji se opredjeljuju lijevo. Oni koji su se većinski izjašnjavali kao katolici imali su tvrđe stavove u usporedbi s ateistima i agnosticima.
Iz CMS-a naglašavaju kako nalaze ovoga istraživanja vladajući trebaju shvatiti ozbiljno te razviti i provesti migracijske, azilne i socijalne javne politike koje će razviti dobrodošlicu i zajedništvo svih ljudi koji u Hrvatskoj već imaju, ili stvaraju svoj dom.
„Mediji, stručna javnost, političari i drugi kreatori javnog mnijenja ovim temama moraju pristupati s najvećom mogućom pažnjom i odgovornošću. Na svima nama je odgovornost za izgradnju zemlje i društva u kojem svaka osoba bez straha i barijera živi te doprinosi i koristi njihove blagodati“, zaključuju.
