56,5 posto anketiranih žena svjedočilo je digitalnom nasilju u proteklih 12 mjeseci, dok ih je 34,9 posto doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja online, pokazuju rezultati istraživanja udruge Domine koje je provedeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji na uzorku od 170 ispitanica. „Nasilje koje se događa u digitalnom prostoru nije ništa manje ozbiljno, manje teško, niti ostavlja manje posljedice na žrtve nasilja“, kaže Petra Sinovčić iz udruge Domine, uspoređujući ga s drugim oblicima nasilja.
Čak 56,5% anketiranih žena svjedočilo je digitalnom nasilju u proteklih 12 mjeseci, dok je 34,9% doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja online, pokazuju rezultati istraživanja udruge Domine koje je provedeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji na uzorku od 170 ispitanica. Primjeri nasilja koje žene navode uključuju razne prijetnje, uznemiravanja, ucjene, objavljivanje privatnih informacija, neovlašteno dijeljenje intimnih sadržaja.
„Često nismo svjesni koliko nam opasnosti prijeti na internetu i ne znamo je li to maltretiranje preko poruka toliko opasno da ga možemo nazvati nasiljem. No, nasilje koje se događa u digitalnom prostoru nije ništa manje ozbiljno, manje teško, niti ostavlja manje posljedice na žrtve nasilja“, kaže Petra Sinovčić iz udruge Domine.
Posebno zabrinjavajući podatak je da se 25,9% ispitanica izjasnilo kako je svjedočilo praćenju ili kontroli putem interneta posljednjih 12 mjeseci.
„Ovaj oblik digitalnog nasilja, često povezan s intimnim partnerskim nasiljem, pokazuje kako tehnologija postaje alat za kontinuiranu kontrolu i zlostavljanje žena, čak i kad su napustile partnersku vezu“, navode iz udruge.
18,3% sudionica barem je jednom u zadnjih 12 mjeseci primilo neželjene poruke seksualnog sadržaja, a 9,1% sudionica doživjelo je da se njihove intimne fotografije javno dijele bez pristanka. 13% njih izloženo je zahtjevima za slanja fotografija eksplicitnog sadržaja unatoč njihovom odbijanju.
„Isto kao i kod svakog drugog oblika nasilja posljedice digitalnog nasilja mogu biti teške i dugotrajne, a digitalno nasilje je čak permanentnije od drugih oblika nasilja u nekim slučajevima. Ako je riječ o zlorabljenju privatnih fotografija ili podataka, to ostaje dostupno na internetu i prati vas kroz ostale faze vašeg života“, kaže Sinovčić.
Iako je istraživanje lokalnog karaktera, dobiveni podaci se podudaraju s rezultatima sličnih istraživanja na razini EU-a koji također pokazuju da su žene nesrazmjerno izložene nasilju u digitalnom prostoru. To je fenomen relativno novijeg datuma i povezan je s razvojem digitalnih tehnologija. Kako se tehnologija sve brže i brže razvija, zakonodavstvo teško to prati i zaostaje za stalno novim načinima digitalne komunikacije i pratećim oblicima nasilja.
Udruga Domine u istraživanju navodi kako „svijest o ozbiljnosti digitalnog nasilja i dalje ostaje nedovoljna, što rezultira slabom prijavom slučajeva, niskim prioritetom za policiju i pravosuđe te nedostatkom sustavne podrške za žrtve. Zastarjelost zakona i njihova nesinkroniziranost s tehnološkim napretkom također su izazov“.
Tako je istraživanje otkrilo i da žene prepoznaju digitalno nasilje tek nakon što prijave druge oblike nasilja, a slično iz udruge primjećuju i u praksi, radom u savjetovalištu udruge za žene žrtve raznih oblika nasilja.
„Primijetili smo da se u malo slučajeva žene jave primarno sa slučajevima digitalnog nasilja. Češće se jave s drugim oblicima nasilja koje vide kao teže, a tek kroz razgovor izađe da je bilo i digitalnog nasilja koje ili nisu prepoznale ili nisu mislile da je dovoljno ozbiljno da to prijave“, ističe Sinovčić.
Zato iz udruge smatraju kako se institucije trebaju uključiti i raditi na podizanju svijesti što je ključan korak u prevenciji nasilja.
„Digitalna dimenzija prisutna je u svim našim životima. Vjerujemo da o tome trebamo pričati od rane dobi kako bismo znali prepoznati nasilje, reagirati, prijaviti i zaštiti se od potencijalnih posljedica“, ističe Sinovčić.
Osim edukacije i podizanja svijesti, u smjernicama za lokalne politike s ciljem prevencije i zaštite žena u digitalnom prostoru udruga Domine predlaže upravo rad na prevenciji i podršci žrtvama kroz razvoj lokalnih protokola za prijavu, financiranje lokalnih servisa za podršku žrtvama, razvjanje online resursnog centra s informacijama. Ističu i načine kako unaprijediti zakonski i institucionalni okvir, primjerice uključivanje digitalnog nasilja u lokalne strategije ravnopravnosti spolova i akcijske planove, osiguranje financiranja za edukaciju za lokalne institucije kao što su policija i centri za socijalnu skrb. Kao posljednju točku u smjernicama predlažu koordiniranje akcije lokalnih vlasti, institucija i tehnoloških platformi.
U sklopu „Safe Clicka!“ istog projekta u kojem je provedeno ovo istraživanje, udruga je provela i online kampanju o digitalnom nasilju nad ženama i djevojkama u prosincu objavama na društvenim mrežama Facebook i Instagram udruge. Također su izradili priručnik namijenjen nastavnicima, stručnom kadru i institucijama, s ciljem lakšeg prepoznavanja, razumijevanja i djelovanja u slučajevima digitalnog nasilja.
O ovom je problemu i saborski Odbor za ravnopravnost spolova krajem studenog održao tematsku sjednicu „Sprječavanje rodno utemeljenog online nasilja nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja“. To je bila prva rasprava u Saboru o ovoj temi. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova najavila je kako će provesti istraživanje o percepciji rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja s fokusom na mlade te na temelju rezultata osmisliti edukacije za osobe koje rade s mladima, ali i drugim stručnjacima koji se u svom radu susreću s rodnim kibernetičkim nasiljem. Iz udruge udruge B.a.B.e. predstavili su pak platformu NEON – NE! Online nasilju putem koje nude besplatnu pravnu, psihološku i informatičku pomoć te pratnju kod prijave nasilja.
„Iako digitalno nasilje pogađa sve, žene su puno češće žrtve nekih njegovih oblika, sigurno se puno češće žene suoče s time da se njihove intimne fotografije dijele po internetu. Zato govorimo o rodno uvjetovanom nasilju pa digitalna dimenzija predstavlja samo još način na koji se nad ženama perpetuira nasilje“, zaključuje Sinovčić.
