Rok za predaju ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) za razdoblje 2024-2030. Europskoj komisiji bio je 30. lipnja. Hrvatska je jedna od zemalja koje ga ni gotovo tri mjeseca kasnije nisu predale, a čak ni javno savjetovanje koja mora trajati 30 dana još nije otvoreno. Na naš upit Ministarstvo 15. rujna odgovara da će se javnost o Planu moći očitovati „uskoro“, a na upit za pojašnjenje odgovaraju „do kraja mjeseca“. „Ova vlada pokazuje da su im klimatske promjene nisko na agendi“, ističe Marija Mileta iz Zelene akcije.
Hrvatska još nije Europskoj komisiji predala ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) za razdoblje 2024-2030. iako je 2024. već u zadnjoj četvrtini. Rok za predaju ažuriranog NECP-a bio je 30. lipanj, a Europska je komisija pri objavi Izvješća o stanju energetske unije za 2024. prošloga tjedna upozorila države članice koje kasne da predaju svoje NECP-ove. Riječ je o ključnim dokumentima za sve nacionalne klimatske politike kojima se prati je li EU na putu ispunjenja svojih klimatskih ciljeva do 2030. i obvezi iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
“Do danas smo primili samo deset konačnih planova, a sada smo daleko prošli rok”, rekla je povjerenica za energetiku Kadri Simson. Među većim zemljama EU-a, Njemačka i Francuska su s kašnjenjem predale svoje, dok Španjolska i Poljska kasne, prenio je EurActiv. Planove su u roku predale tek Nizozemska, Danska, Finska i Švedska.
Iz Ministarstva gospodarstva šturo odgovaraju da je ažurirani NECP upućen u zakonodavnu proceduru Vlade RH te se „uskoro“ očekuje objavljivanje javnog savjetovanja. Na naš upit za pojašnjenjem odgovaraju da će to biti „do kraja mjeseca“. No i u srpnju su tvrdili kako je izrada Plana „u završnoj fazi“.
Planovi se ažuriraju jer je od izrade prvih planova u 2019. EU povećala svoje klimatske ambicije. Nacrt ažuriranog NECP-a članice su predavale u lipnju 2023. Tada su dobile ocjene planova od strane Europske komisije i upute u kojim dijelovima je potrebno usklađivanje emisija te je taj dio bilo potrebno odraditi do lipnja 2024.
U ocjeni hrvatskog nacrta Europska je komisija procijenila da će Hrvatska prema projekcijama dosegnuti svoj cilj od 17,1% manje emisija stakleničkih plinova do 2030. iz sektora pokrivenih Uredbom o raspodjeli tereta (ESR), međutim u drugim područjima su ambicije nedovoljne. Tako je bio prenizak cilj udjela u potrošnji obnovljivih izvora energije, smanjenja emisija iz sektora korištenja energetske učinkovitosti i šumarstva. Upozoreno je i kako NECP nije usklađen s Teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za Istru jer odgađa obvezu uklanjanja ugljena iz energetskog miksa, tj. zatvaranje termoelektrane Plomin.
Europska je komisija upozorila i kako revidirani nacrt NECP-a nije dan na javno savjetovanje široj javnosti pa je u srpnju Ministarstvo gospodarstva izjavilo kako će o NECP-u biti objavljena javna rasprava u trajanju od 30 dana, a to se još nije dogodilo.
Raspisivanje javne rasprave javnom je akcijom tražila i udruga Zelena akcija još sredinom lipnja. Podsjetili su kako su i 2018. i 2020. godine tražili javnu raspravu o klimatskom planu no Ministarstvo se na to „oglušilo i održalo pro forma savjetovanje u trajanju od četiri dana, protivno Zakonu o zaštiti okoliša“.
„Slali smo pritužbu Pučkoj pravobraniteljici još u travnju i ona je odgovorila tako da je poslala dopis Ministarstvu da se očituje te da im je obaveza održati javnu rapravu od minimalno 30 dana. Na to je Ministarstvo odgovorilo da će javna rasprava biti otvorena u srpnju, međutim, nije. Mi smo slali i više zahtjeva za pristup informacijama s upitom kada će rasprava biti raspisana no zahtjevi su nam odbijeni s argumentom kako to ne može biti zahtjev za pristup informacijama jer tražimo informaciju koja ne postaoji. To je špranca za odgovor koji dobivamo godinama i još jedan veliki problem, mnoge informacije uopće ne možemo dobiti“, kaže Marija Mileta iz Zelene akcije.
Kada se za klimatske dokumente i provode javne rasprave kao što je bio slučaj sa Strategijom niskougljičnog razvoja, komentari javnosti uglavnom bivaju odbijeni.
„Ova vlada ima problem s neuključivanjem javnosti u bitne politike i pokazuje da su im klimatske promjene nisko na agendi“, ističe Mileta.
Razdvajanjem ministarstava pri slaganju nove Vlade Uprava za klimatske aktivnosti je pripala Ministarstsvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, a Uprava za energetiku Ministarstvu gospodarstva. Obje uprave su sudjelovale u izradi NECP-a, ali bi sada javnu raspravu o NECP-u trebalo raspisati Ministarstvo gospodarstva, kojemu klima sigurno nije prvi prioritet.
Miljenka Kuhar iz DOOR-a ističe kako je nakon kritika EK Ministarstvo u proces ažuriranja NECP-a ipak uključilo brojne dionike te da je taj proces tekao transparentno sve do izbora kada je sve stao. No pitanje provedbe je također upitno.
“NECP je dokument koji drugi sektori ne uzimaju u obzir kao obvezujući. Nacionalni plan oporavka i otpornosti za Hrvatsku tako nije usklađen s NECP-om“, kaže Kuhar koja smatra kako je klimatski neutralni kontinent do 2050. sve dalje čak i kada bi države članice poštovale rokove izrade NECP-ova.
„Vidljivo je to iz agende za novu Europsku komisiju gdje je veliki naglasak stavljen na konkurentnost i razvoj tržišta. Iz toga se može iščitati da polako napuštamo zelenu priču u praksi. Potrebno je ogromno povećanja ulaganja, a za to nema adekvatnih novaca, ne može se sve financirati iz EU fondova. Iako se neke stvari događaju, sve je to sporo“, ističe Kuhar.
Ona tako smatra da se primjerice ciljevi za energetsku učinkovitost u Hrvatskoj ne mogu ispuniti jer je stopa obnova manja od 1% od 2014. do 2020. Razlog za ovakvu sporost nisu samo prespora raspisivanja natječaja već i to što na tržištu nema kapaciteta da se to sve odradi.
Istodobno je servis Europske unije Usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus objavio kako smo upravo preživjeli globalno najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Državni hidrometeorološki zavod objavio je kako je na većini mjernih stanica u Hrvatskoj kolovoz bio najtopliji kolovoz i općenito najtopliji mjesec otkada se temperature mjere. Nakon paklenog ljeta odmah su uslijedile obilne kiše koje ovih dana poplavljuju brojna područja po Srednjoj i Jugoistočnoj Europi.
Dok je ekstremnih klimatskih događaja sve više kako se klimatske promjene ubrzavaju, hrvatskoj Vladi se izgleda baš i ne žuri kao ni većini drugih europskih vlada.
„U teoriji želimo vjerovati u klimatsku neutralnost, ali u praksi se to ne provodi“, zaključuje Kuhar.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
