klimatska kriza

Visoke temperature, suše i požari diljem Europe uzrokovali su loše žetve i štetu u stotinama milijardi eura. Dok uhranjena Europa može mirovati, žrtvama budućih gladi ostaju migranti i svi oni koji se ne mogu natjecati na globalnom tržištu, upozoravaju stručnjaci.

Na djelu je bitka za budućnost između fosilne industrije i održivosti planete i ljudi na njemu. Ratna stanja su idealna za profitabilnost industrije na izdisaju.

Desetljeće Pariškog sporazuma:  Evo nas na kraju 2025., praktički na 1,5 °C, u ne baš perspektivnoj geopolitičkoj situaciji.

Akcijski plan provedbe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama trebao je biti donesen do kraja lipnja 2021. no Hrvatska ga još uvijek nema.

Borut Šeparović: Čitav cordon sanitaire pristup u kojem bismo Thompsona odgurali na margine meni više izgleda kao zakašnjelo zgražanje liberalnih politika nad nečim što su one same dugo tolerirale.

“Financijski COP”, 29. runda UN-ovih klimatskih pregovora: Iako je dogovoreno da će se utrostručiti financiranje zemalja u razvoju, to je i dalje tek manje od četvrtine potrebnog novca.

Rok za predaju ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog  plana (NECP) za razdoblje 2024-2030. Europskoj komisiji bio je 30. lipnja, a Hrvatska ga ni dosad nije predala.

Jill Warren, direktorica Europske biciklističke federacije: “Elektrifikacija vozila neće riješiti probleme kao što su zagađenje i količina javnog prostora koju zauzimaju automobili.”

Možemo ovih desetak dana preživjeti ili proživjeti, smijući se kandidatima, vodeći beskrajno isprazne, a utoliko zabavne razgovore, a možemo i tražiti one koji će nas,  ako ne spasiti, a ono bar probuditi.

Politička supergodina i klimatske politike: Najhitniji problem današnjice u hrvatskoj se političkoj kaljuži dosad gotovo nije ni spomenulo, ističu Znanstvenici za klimu.

Je li riječ o povijesnom dogovoru ili je COP28 još jedan COP koji je zakazao? Interpretacije se kao i uvijek kada je riječ o UN-ovim klimatskim pregovorima uvelike razlikuju.

Od 1971. godine udio površine Europe koji je izložen visokoj ili većoj meteorološkoj opasnosti od požara porastao je s 20 na gotovo 40 posto. Ali postoje velike razlike među zemljama.

Egzodus sa sela i klimatska kriza promijenili su europsko selo, a s njime su se promijenili i požari koji pogađaju kontinent svakog ljeta.

Iznos potrebnih ulaganja u transformaciju prema klimatski neutralnom društvu niži je od iznosa ulaganja u društvo koje to nije, stoga je tranzicija prema klimatski neutralnom društvu dobar „posao“ za sve.

Međunarodni panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je dugo očekivano Sintezno izvješće, završni dio Šestog izvješća o klimi.

Glasovi mladih s globalnog Juga ispričani su kroz paneuropski projekt Climate of Change kojem je cilj približiti i pojasniti mladim Europljanima kompleksan odnos između klimatskih promjena i migracija.

Na jednoj su strani tisuće klimatskih aktivista, a na drugoj brojne policijske snage koje pokušavaju osigurati njemačkoj energetskoj korporaciji RWE da sruši selo i proširi rudnik ugljena.

Rijetki su mediji prenijeli vapaje najprezrenijih čije je istupe na konferenciji COP27 obilježila snažna antiratna, antikolonijalna i nerijetko radikalna antikapitalistička poruka.

Cilj zaustavljanja globalnog porasta temperature na 1,5 C službeno je umro jučer u Egiptu sa završetkom COP27, ocjenjuje britanski Guardian.

Zeleni plan je prekretnica u povijesti EU i šire, jer je to prvi put da je jedna ekološka promjena glavni prioritet politike jedne privrede od oko 450 milijuna ljudi.