• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Za klimu promjene, umjesto klimatskih promjena

Za klimu promjene, umjesto klimatskih promjena

0
Marina Kelava 19. siječnja 2023. Izdvojeno, Svijet
Foto: Karin-Schermbrucker / CROSOL

„Dezertifikacija brzo raste u našem području. Zamislite, prije deset godina ovo je bila stalna rijeka s puno krokodila. Sada je to suhi grm koji nema čime hraniti našu stoku“, kaže Yapar Peter iz Kenije o tome kako su klimatske promjene već utjecale na njegov život. Na drugom kontinentu i mlada Savin Sinyee iz Kambodže već osjeća posljedice u svom životu jer joj je škola poplavljena. „Klimatske promjene za mene znače da ne mogu ići u školu“, opisuje Sinyee. Glasovi mladih s globalnog Juga ispričani su kroz paneuropski projekt Climate of Change kojem je cilj približiti i pojasniti mladim Europljanima kompleksan odnos između klimatskih promjena i migracija.

„Dezertifikacija brzo raste oko ovog područja Burat Isiolo u Keniji. Zamislite, prije deset godina ovo je bila stalna rijeka s puno krokodila. Sada je to suhi grm koji nema čime hraniti našu stoku“, kaže Yapar Peter iz Kenije o tome kako su klimatske promjene već utjecale na njegov život.

Na drugom kontinentu i mlada Savin Sinyee iz Kambodže već osjeća posljedice promjene klime u svom životu. „Srednja škola Tapon bila je poplavljena. Od 3. listopada do danas voda nije otišča i učenici ne mogu redovito dolaziti u školu. Klimatske promjene za mene znače da ne mogu ići u školu“, opisuje Sinyee.

Peter i Sinyee su neki od 30 mladih iz Gvatemale, Senegala, Kenije i Kambodže čije dnevnike možete pogledati na web stranici paneuropskog projekta #ClimateOfChange, koji u Hrvatskoj provodi CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske. Multidisciplinarni istraživački tim Sveučilišta u Bologni koristio je vizualne metode kako bi prikazali klimatsku krizu. Tražili su od mladih da podijele fotografije i svoju percepciju klimatske krize tijekom razdoblja od četiri tjedna putem WhatsApp grupe. Na taj su način vizualno željeli pokazati utjecaj na živote ljudi koji su na prvim crtama klimatske krize, u zemljama Globalnog juga.

Agencija za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) predviđa  da bi do 2050. godine klima i vrijeme moglo utjecati na iseljavanje čak 1,2 milijarde ljudi

„Danas postoji tri puta veća vjerojatnost da će ljudi biti prisiljeni iseliti se iz svojih domova zbog ciklona, ​​poplava i šumskih požara nego zbog sukoba. Osobito najranjivije zajednice na globalnom jugu koje su učinile malo da izazovu klimatski problem, suočavaju se s najvećim rizikom od raseljavanja uzrokovanog klimom“, upozorava se kroz kampanju „Završimo klimatske promjene, pokrenimo klimu promjene“ #ClimateOfChange, kojoj je cilj približiti i pojasniti mladim Europljanima kompleksan odnos između klimatskih promjena i migracija.

Istraživanje koje je na razini EU-a u sklopu projekta provedeno 2020. pokazalo je da mladi nisu dovoljno informirani o tome da klimatske promjene već izazivaju migracije. Tako oko dvije trećine mladih Europljana (68%) nisu čuli puno ili uopće za pojam „klimatski migrant“. No, ipak ih oko polovice (52%) smatra kako će klimatske promjene dovesti do značajnijih migracija u njihovu državu u budućnosti.

Većina mladih Europljana (55%) slaže se da bi ljudi trebali moći emigrirati u njihovu državu kako bi pobjegli od ekstremnih vremenskih uvjeta i okolišnih promjena. Štoviše, pola njih (50%) slaže se kako klimatski migranti trebaju imati jednaku pravnu zaštitu kao ljudi koji bježe od rata ili progona, dok se jedna petina njih (21%) ne slaže s tom tvrdnjom. Dok se u Portugalu 70% anketiranih slaže s tom tvrdnjom, u Češkoj se s tim slaže 37% anketiranih.

Većina mladih Europljana (55%) slaže se da bi ljudi trebali moći emigrirati u njihovu državu kako bi pobjegli od ekstremnih vremenskih uvjeta i okolišnih promjena. Štoviše, pola njih (50%) slaže se kako klimatski migranti trebaju imati jednaku pravnu zaštitu kao ljudi koji bježe od rata ili progona

Kako su mladi ljudi i buduće generacije među onima su koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama, ali su i najveći pokretači promjena, #ClimateOfChange se obraća upravo  mladima kao zagovornicima promjena.

A da su promjene nužne govori i podatak kako je od 2008. godine oko 21,5 milijuna ljudi već prisilno raseljeno zbog ekstremnih vremenskih događaja, što je pokazao izvještaj Agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR). Predviđa se da bi do 2050. godine klima i vrijeme moglo utjecati na iseljavanje čak 1,2 milijarde ljudi. Da ne bi sve bilo crno, kako pokazuju i glasovi ljudi prikazani u Klimatskim dnevnicima, rješenja postoje i ljudi ih primjenjuju u praksi, primjerice primjenom agroekologije.

„Pokušavam promijeniti i oporaviti život na Zemlji. U toplim područjima višak topline zbija tla i ostavlja ih bez ili s niskom proizvodnjom. Trudimo se vratiti vlagu u tlo koja je potrebna za bioraznolikost. Stoga koristimo agroekološke tehnike kao što je korištenje gnojiva i sadnih vrsta koje osiguravaju hranjive tvari i obnavljaju erodirana i degradirana tla. Istovremeno, sadimo drveće kako bismo uravnotežili prirodu“, opisuje tako Ixmukane Quib Caal iz Gvatemale.

Agroekologija je poljoprivreda koja se “usredotočuje na proizvodnju hrane koja na najbolji način iskorištava dobra i usluge prirode, a pritom ne oštećuje te resurse“, ističe Quib Caal.

U Keniji pak usvajaju tehnike skladištenja vode zbog suše koja dovodi do nestašice.

„Potičemo naše ljude da sade više drveća kako bi stvorili finu ravnotežu u prirodi. To može stabilizirati tlo, zadržati podzemnu vodu i povećati biološku raznolikost. Sadnja drveća pomaže u stabilizaciji klime“, naglašava Muslima Aliow iz Kenije još jedan način kako se u na globalnom Jugu može ublažiti posljedice klimatskih promjena.

No, iako mladi s globalnog Juga ulažu napore da si osiguraju stabilniju budućnost, odgovornost je na zapadnom svijetu, uključujući Europsku uniju, da osigura klimatsku pravdu na globalnoj razini, ističe se kroz projekt #ClimateOfChange.

Danas postoji tri puta veća vjerojatnost da će ljudi biti prisiljeni iseliti se iz svojih domova zbog ciklona, ​​poplava i šumskih požara nego zbog sukoba. Osobito najranjivije zajednice na globalnom jugu koje su učinile malo da izazovu klimatski problem, suočavaju se s najvećim rizikom od raseljavanja uzrokovanog klimom

„Potreban nam je sustav koji ekološke i socijalne aspekte stavlja u središte političkih i individualnih odluka“, kažu organizacije iz cijele Europske unije okupljene u kampanju te zahtijevaju od vlada da izvrše prave izmjene zakona.

Ono za što se zalažu jest održavanje globalnog zagrijavanja ispod 1,5°C postizanjem klimatske neutralnosti EU-a do 2040., desetljeće prije trenutnog cilja za 2050, zatim prelazak na socijalno i ekološki pravednu ekonomiju koja služi društvu i prirodi, a ne interesima korporacija te usvajanje sigurnih politika migracija za ugrožene ljude.

„Sigurne migracijske politike i pravna zaštita omogućuju ljudima da migriraju bilo gdje u svijetu, kao strategiju prilagodbe ekološkoj krizi, ostvarujući univerzalno pravo na mobilnost“, zaključak je kampanje #ClimateOfChange.


Sadržaj je nastao u suradnji s platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL. Ovaj tekst izrađen je uz financijsku podršku Europske unije. Njegov sadržaj isključiva je odgovornost Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i ne odražava nužno stavove Europske unije.
izbjeglice klimatska kriza mladi
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Marina Kelava

Povezani članci

M.K.23. siječnja 2023.

Iranskom LGBT filmašu odbijen zahtjev za azil, štrajka glađu

Kostas Zafeiropoulos, Corina Petridi23. siječnja 2023.

Ukrajinci naprijed, ostali – stoj!

Gianfranco Schiavone20. siječnja 2023.

Bosna, neprijateljska zemlja

Marina Kelava17. siječnja 2023.

Spremni tijelima braniti klimu

  • Posljednje
  • Popularno

Mine i dalje ubijaju

9. veljače 2023.

Single-Mingle u Pločniku na Valentinovo, osvoji ulaznicu!

9. veljače 2023.

Udruga Vestigium poziva na besplatna događanja: Od autogenog treninga do razmjene sjemena!

9. veljače 2023.

Gong pozdravlja odluku USUD-a, Sabor konačno mora djelovati

8. veljače 2023.

Mine i dalje ubijaju

9. veljače 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.
Posljednje vijesti

Gong pozdravlja odluku USUD-a, Sabor konačno mora djelovati

8. veljače 2023.

Nasilje na Platku: policija nije kontaktirala DORH, niti su protiv napadača podnesene kaznene prijave 

3. veljače 2023.

Zrinjevac neadekvatno brine o zagrebačkim zelenim i parkovnim površinama

1. veljače 2023.

Solarnim elektranama u vlasništvu građana do većeg korištenja solarne energije

30. siječnja 2023.

Prošle je godine na bečkim ulicama zabilježeno čak 11,7 milijuna biciklista

26. siječnja 2023.

Komentiraj i predloži kako poboljšati metodu za planiranje uključivih i pristupačnih društvenih vrtova

26. siječnja 2023.

Tomašević o štrajku u Čistoći: “Štrajk je reguliran zakonom i točno je propisano kako se on provodi. Uprava će danas prijaviti sudu ovaj nezakoniti štrajk.”

25. siječnja 2023.

Iranskom LGBT filmašu odbijen zahtjev za azil, štrajka glađu

23. siječnja 2023.

Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u EU

17. siječnja 2023.

Beč u samo dvije godine udvostručio kapacitet solarnih sustava

14. prosinca 2022.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.