„Došlo je vrijeme da se ozbiljno vodi računa o klimatskim politikama. U mnogim zemljama s kojim se volimo uspoređivati klimatske politike određuju ishode izbora jer mlade generacije vrše pritisak, govori se o njihovoj egzistenciji“, kaže Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu, koja je uputila apel svim političkim strankama da klimatske politike uvrste u svoje predizborne programe. Unatoč tome što se nalazimo u „izbornoj supergodini“, najhitniji problem današnjice se u hrvatskoj političkoj kaljuži dosad gotovo nije ni spomenulo.
„Prije četiri godine istupili smo s apelom za sustavnu klimatsku akciju u kojem smo zahtijevali konkretne mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Apel smo zajedno sa 550 potpisa hrvatskih znanstvenika svih profila, svih područja i polja, uputili svim instancama zakonodavne i izvršne vlasti. Četiri godine poslije moramo konstatirati da nismo zadovoljni učinjenim“, istaknuo je dr. sc. Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu povodom objave novog apela znanstvenika, ovoga puta upućenog političkim strankama u predizbornim kampanjama.
U protekle četiri propuštene godine količina ugljika u atmosferi porasla je za dodatnih 10 ppm, posljedice klimatskih promjena postale su svima očite i poprimile katastrofalne razmjere, a osjetili smo ih i našim krajevima u obliku ekstremnih meteoroloških događaja, koji uzrokuju materijalnu štetu i ogromnu ljudsku patnju. No, iako u Hrvatskoj nekih pozitivnih pomaka ima, kao što je primjerice rast udjela korištenja obnovljivih izvora energija, daleko je to od potrebnih sveobuhvatnih klimatskih politika.
„U ime mladih i nadolazećih generacija i svih ljudi diljem svijeta koji pate zbog nedjelovanja na svim razinama, smatramo svojom dužnošću da ponovo istupimo. Zato upućujemo novi apel svim strankama koje se pripremaju za nadolazeće izbore. Mi nemamo veze s djelovanjem nijedne političke stranke, iako naši zahtjevi jesu politički, ali su temeljeni na znanstvenim činjenicama. Mi kao znanstvenici isključivo zastupamo znanost, a znanost je jasna i složna u tome da hitno moramo djelovati“, kaže Biliškov.
Iako ćemo na birališta prije ljeta čak dva puta, dosad se od političkih stranaka u kampanjama gotovo da nije čulo ništa o planovima koje pripremaju za borbu s klimatskom krizom i mjerama adaptacije.
„I u Hrvatskoj i u svijetu vidljiv je manjak mjera koje smjeraju i ka ublažavanju i ka prilagodbi klimatskoj krizi. Mjere koje se donose moraju biti kompleksne i usklađene među svim sektorima, moraju sadržavati i ograničenja djelovanja i poslovanja, a bitno je da sadrže i pozitivne mjere prekvalifikacije na one mjere koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova“, kaže sociologinja dr. sc. Jelena Puđak iz Inicijative, koja dodaje kako je kontraproduktivno fokusirati se isključivo na smanjenje emisija stakleničkih plinova.
„Moramo jednako voditi računa i o krizi bioraznolikosti i načelima ekološke pravednosti. Moramo razmatrati sustavne promjene društvenih i ekonomskih odnosa koje će premjestiti fokus s rasta konzumerizma i BDP-a na one indikatore koji upućuju na ekološku održivot i kvalitetu žviota građana kao glavne pokazatelje razvoja društva. Smatramo važnim da oni koji su na vlasti donose konkretne klimatske politike i konkretne mjere izgradnje otpornosti na klimatsku krizu. Ovim apelom tražimo od svih stranaka jasne i sveobuhvatne klimatske politike u njihovim programima koje se temelje na načelima solidarnosti, međusektorskog razumijevanja te načelima zajedničke, ali diferencirane odgovornosti“, kaže Puđak.
U apelu znanstvenici kao prvi zahtjev navode ubrzavanje procesa napuštanja svih vrsta fosilnih goriva što uključuje i fosilni plin, koji se često promiče kao tranzicijsko gorivo.
„Umjesto toga mogu se implementirati različite tehnologije održive energetike koje su dostupne i koje se razvijaju. Zahtijevamo i uvođenje ekološkog doprinosa u svim aspektima gospodarstva, obnovu degradiranih prirodnih staništa. Naglašavamo i potrebu za očuvanje resursa pitke vode jer borba za vodu i borba protiv klimatskih promjena idu jedno s drugim. U obrazovanju tražimo razvoj i implementaciju učinkovitih ekoloških kurikuluma i sustavnu potporu znanstvenim istraživanjima. Treba voditi računa da se rezultati tih istraživanja stvarno upotrijebe na korist cijelom društvu“, kaže Biliškov.
Bitno je istaknuti je da posljednje izvješće IPCC-a po prvi puta uključuje i doprinose društvenih znanosti u tumačenje i traženje rješenja ublažavanja klimatskih promjena. Politike koje se razmatrali obuhvaćaju i stranu proizvodnje i stranu potražnje odnosno potrošnje.
„Zbog obuhvata i hitnosti potrebne akcije mjere ublažavanja klimatskih politika moraju obuhvatiti ne samo ekonomske aktivnosti nego i životne stilove i društvene prakse koji su u suvremenom društvu utemeljeni u konzumerizmu. Ekcesivni konzumerizam u razvijenim društvima potrošnju nameće kao važnu kulturnu i identitetsku odrednicu svakog pojedinca – da bismo bili prihvaćeni kao punopravni članovi zajednice bitno je da trošimo i kroz potrošnju ostvarujemo status. Dobre i kompleksne klimatske politike uz nužna poboljšanja infrastrukture i profila gospodarskih djelatnosti pomažu u promjeni vrijednosnog sustava u kojem više neće biti toliko važno i poželjno da imamo što više, već da kvalitetu života ostvarujemo kroz kvalitetne uvjete rada, javnih usluga, više slobodnog vremena“, ističe sociologinja Jelana Puđak.
Nakon objave prvog apela, članovi inicijative su imali sastanak u vladi i niz razgovora s ministarstvima, no svi pomaci su ostali na razini točkastih projekata, a nedostaje dubinskog razumijevanja cijele krize u njenoj kompleksnosti. Ostaje pitanje koliko u današnjoj bizarnoj političkoj situaciji postoji nade da će njihov apel netko čuti.
„Ako ništa drugo, mi ćemo se truditi da nas čuju. Pratit ćemo političke poteze donositelja odluka i pratiti provedbu programa kada je riječ o klimi. Tu je i civilno društvo i cijela nova generacija mladih ljudi koji su više nego zainteresirani za pozitivne promjene. Došlo je vrijeme da se ozbiljno vodi računa o klimatskim politikama, u mnogim zemljama s kojim se volimo uspoređivati klimatske politike određuju ishode izbora jer mlade generacije vrše pritisak, govori se o njihovoj egzistenciji“, zaključuje Biliškov.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.