Je li riječ o povijesnom dogovoru ili je COP28 još jedan COP koji je zakazao? Interpretacije se kao i uvijek kada je riječ o UN-ovim klimatskim pregovorima uvelike razlikuju. Ono što je ovaj COP uspio je da po prvi put u završni tekst uđe spominjanje „prijelaza s fosilnih goriva“. Za to je trebalo trebalo 28 godina, kada za klimu već odavno zvone crveni alarmi i bez konkretnih obaveza i dogovora o financiranju. „Prava opasnost od konačnog ‘pozitivnog’ ishoda COP28 je ta da se čini kao da je nešto postignuto. Dok je sve što je postignuto, nakon 28 godina, bezuba izjava o očitom: da se moramo udaljiti od fosilnih goriva“, zaključuje Rupert Read, direktor projekta Climate Majority.
Dan nakon službenog završetka 28. UN-ove konferencije o klimatskim promjenama, nakon teškog procesa pregovora, u tekstu koji je usvojen u srijedu na pregovorima održanim usred naftnog carstva u Dubaiju, uvršteno je prvi puta i spominjanje fosilnih goriva kao problema. U tekstu se navodi kao cilj kojem bi zemlje trebale težiti „tranzicija od fosilnih goriva“, fraza koja je kompromisno zamijenila težu “phasing-out fosilna goriva” kojoj su se protivile zemlje proizvođači fosilnih goriva.
“Znali smo da će COP28 biti težak, ali barem se na slona u sobi – postupno ukidanje fosilnih goriva – napokon obratilo pozornost. To je jasan napredak u odnosu na Pariški dogovor”, komentirala je na Twitteru Laurence Tubiana, direktorica Europske klimatske fondacije.
No, dok dio komentatora ishod pregovora ističe kao uspjeh, većina se ipak slaže da samo spominjanje nije ni izbliza dovoljno da bi se pregovori prozvali uspjehom. Problem koji imamo s klimom izrazito hitan, a sustav UN-ovih klimatskih pregovora ne nalazi načina da odgovori na tu hitnost.
Drugi pak smatraju kako je riječ o još jednom mazanju očiju javnosti, kako bi političari dobili pozitivno interpretirane naslovnice novina. Indikativno je da svjetske burze nisu ni trepnule i vrijednost dionica fosilnih kompanija ostala netaknuta.
Ishod konferencije slikovito je opisao američki klimatolog Michael Mann, direktor Centra za znanost, održivost i medije na Sveučilištu Pennsylvania.
„Obećati ‘prijelaz’ s fosilnih goriva u uvjetima klimatske krize je kao da vam je dijagnosticiran dijabetes i obećate svom liječniku da ćete ‘prijeći’ s krafni. Neophodan je brz i dramatičan i ‘prijelaz’ s fosilnih goriva, tj. phase-out! Sporazum COP28 nije uspio odgovoriti na to“, zaključuje Mann.
Netko tko COP-ove prati površno začudit će se jer vjerojatno misli da je to pitanje odavno riješeno, neće mu biti jasno kako se mislilo zadržati porast temperature na 1,5 ili 2C što je stajalo u tekstu Pariškog sporazuma, ako se ne adresira pitanje fosilnih goriva. No, to sve govori koliko je jak lobi industrije nafte, plina i ugljena i koliko su dogovori s klimatskih pregovora često nedorečeni.
„Ne, COP28 nam neće omogućiti da održimo granicu od 1,5°C, ali da, rezultat je ključni orijentir. Financijskom sektoru, poduzećima i društvima jasno daje do znanja da smo sada konačno – osam godina poslije Pariškog sporazuma – na početku kraja svjetskog gospodarstva koje pokreću fosilna goriva“, komentirao je s nešto više optimizma poznati klimatski znanstvenik Johan Rockström, ravnatelj Instituta za istraživanje utjecaja na klimu iz Postdama.
No, i on je dodao kako tekst o prijelazu s fosilnih goriva ostaje previše nejasan, bez odgovornosti za ciljeve do 2030, 2040. i 2050.
„I ne postoji uvjerljiv plan o tome kako prijeći s fosilnih goriva. Nacionalne dobrovoljne akcije same neće to učiniti. Potrebna je i zajednička, globalna akcija u pogledu financija, cijena ugljika i razmjene tehnologije, u opsegu koji uvelike premašuje ono što je sada na stolu“, zaključuje.
Tekst dogovora navodi kao težnju, koja je pozdravljena od većine komentatora, a to je „utrostručenje kapaciteta obnovljive energije na globalnoj razini i udvostručenje globalne prosječne godišnje stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030.“ Prijelaz na obnovljive energije već se događa, no globalne emisije ugljika iz fosilnih goriva ponovno su dosegle rekordne razine 2023. godine. Ukratko, sve što je dosad učinjeno u 28 godina pregovora nije uspjelo zaustaviti porast potrošnje fosilnih goriva. Uoči COP28 predstavljeni su i rezultati prve petogodišnje procjene učinka Pariškog sporazuma koji su još jednom zabrinjavajuće pokazali da planovi ni akcije koje poduzimaju države svijeta nisu ni blizu potrebnog da se zagrijavanje zaustavi na ciljanih 1,5C. Ako se fosilna goriva nastave koristiti ovim tempom, za sedam godina će cilj od 1,5 već biti nedostižan, izračunalo je više od 120 znanstvenika.
Ovogodišnji su pregovori održani u jednom od fosilnih kraljevstava, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a konferenciju je vodio Sultan Al Jaber, ni manje ni više nego čelnik državne naftne kompanije Abu Dhabi National Oil Company (ADNOC), što je naišlo na velike kritike i sumnje u još veći utjecaj fosilnog lobija već i prije samog početka pregovora. No, predsjedavanje UN-ovim klimatskim promjenama izmjenjuje se po regijama širom svijeta pa je tako na red došla i azijsko-pacifička regija čiji su dio Ujedinjeni Arapski Emirati.
I dok je Al Jaber nazvao dogovor „povijesnim uspjehom“, Rupert Read, profesor i direktor projekta Climate Majority, navodi kako je „prava opasnost od konačnog ‘pozitivnog’ ishoda CoP28 ta da se čini kao da je nešto postignuto.
„Sve što je postignuto, nakon 28 godina je bezuba izjava o očitom: da se moramo udaljiti od fosilnih goriva“, zaključuje Read.
Kako su organizacije za zaštitu okoliša komentirale sporazum iz Dubaija
Friends of the Earth International: Dogovor nije ispunio očekivanja
“Dogovor COP28 nije uspio donesti obveze o postupnom ukidanju fosilnih goriva i hitno potrebnom klimatskom financiranju. Dogovor otvara vrata opasnim smetnjama koje će spriječiti pravednu energetsku tranziciju – korištenje i skladištenje ugljika, vodik, nuklearna tehnologija, tehnologije uklanjanja ugljika kao što su geoinženjering i sheme koje komodificiraju prirodu“, izjavila je Sara Shaw iz najveće svjetske mreže okolišnih organizacija FoEI.
Greenpeace: Dogovor pun rupa
„Ovo nije povijesni dogovor kakav svijet treba, ima puno rupa i nedostataka. Sada je najvažnije i najhitnije potrebno zaustaviti sve planove proširenja fosilne infrastrukture koja nas gura preko granice od 1,5°C“, navodi Kaisa Kosonen, voditeljica kampanje za klimu i energiju Greenpeace Internationala.
WWF: Fokus napokon na fosilnim gorivima
“Države su se složile oko prijelaza s fosilnih goriva, ali nisu postigle konsenzus o potpunom postupnom ukidanju ugljena, nafte i plina. Ipak, odluka o prijelazu s fosilnih goriva značajan je trenutak. Nakon tri desetljeća pregovora UN-a o klimi, zemlje su napokon preusmjerile fokus na zagađujuća fosilna goriva koja uzrokuju klimatsku krizu. Ovaj ishod signalizira početak kraja ere fosilnih goriva“, optimističniji je bio Manuel Pulgar-Vidal, WWF-ov voditelj za globalnu klimu i energetiku te predsjednik COP20.
Climate Action Network: I dalje svjedočimo licemjerju bogatih
„Razotkriva se licemjerje bogatih nacija, posebice SAD-a, koje nastavljaju masivno širiti poslovanje s fosilnim gorivima dok samo na riječima govore o zelenoj tranziciji. Zemlje u razvoju, koje još uvijek ovise o fosilnim gorivima za energiju, prihode i radna mjesta, ostale su bez čvrstih jamstava za odgovarajuću financijsku potporu u svom hitnom i pravednom prijelazu na obnovljivu energiju.
Iako je COP28 prepoznao golemi financijski nedostatak u borbi protiv klimatskih utjecaja, konačni rezultati razočaravajuće nisu uspjeli natjerati bogate nacije da ispune svoje financijske odgovornosti – obveze koje iznose stotine milijardi, a koje ostaju neispunjene“, komentirao je pak Harjeet Singh, voditelj globalne političke strategije u Climate Action Network International.
Power Shift Africa: Ranjive nacije ostavljene da se same snalaze
„Bez snažne i povećane financijske potpore, ubrzanje aktivnosti prilagodbe je nemoguće. Zapravo, imamo još jedan plan za napraviti još jedan plan. Ishod COP28 zanemaruje hitnost prilagodbe za zemlje u razvoju, da je to pitanje života ili smrti. Postoji ključna potreba za korekcijom smjera, posebno za prilagodbom, ali su bogate nacije zanemarile svoju odgovornost, ostavljajući ranjive nacije i zajednice na prvoj liniji da se same snalaze“, zaključuje Amy Giliam Thorp, viša savjetnica za politiku prilagodbe klimi i otpornosti iz Power Shift Africa.
