Gotovo pola milijuna ptica selica ilegalno se još uvijek ubije svake godine na putu kroz Hrvatsku, a neslavni prvak je Italija u kojoj se godišnje ubije 5,6 milijuna ptica, procjenjuju nevladine organizacije. Te brojke su toliko ogromne da bi neke vrste mogle zauvijek nestati ako države hitno ne djeluju. Unatoč preuzetim obavezama o smanjenju krivolova za 50 posto do 2030., Italija primjerice prijedlogom izmjena zakona koji regulira lovstvo iz svibnja umjesto postroženja uvodi „legalizaciju krivolova“, prema ocjeni organizacije Legambiente.
Gotovo pola milijuna ptica selica ilegalno se još uvijek ubije svake godine na putu kroz Hrvatsku, procjenjuju nevladine organizacije. Unatoč obavezama koje su zemlje preuzele kroz Bernsku konvenciju i Rimski strateški plan 2020.–2030. u okviru Konvencije o migratornim vrstama (CMS), većina država potpisnica i dalje nije na putu da ostvari zacrtani cilj, 50% smanjenja ilegalnih ubijanja ptica do 2030. Ilegalno znači u ovom slučaju da se cilj odnosi na one ptice koje se ubijaju izvan lovostaja i bez lovačkih dozvola.
Brojke su gotovo nevjerojatne, Hrvatska se s procijenjenih nešto manje od pola milijuna ubojstava nedužnih ptica nalaz na neslavnom desetom mjestu od 46 zemalja koje su pokrivene najnovijim izvješćem organizacija BirdLife International i EuroNatur, „The Killing 3.0: Napredak u suzbijanju nezakonitog ubijanja ptica u Mediteranu i Europi“. Samo osam zemalja na putu je da ostvari cilj do 2030, što znači da su u posljednjih pet godina uspjele smanjiti ovo ilegalno divljanje za 25% – Bjelorusija, Slovačka i Španjolska ili su održale ilegalna ubojstva na vrlo niskoj razini, što je bio slučaj za Finsku, Izrael, Latviju, Luksemburg i Švicarsku. Hrvatska se nalazi u 26% zemalja koje su pokazale blago smanjenje, dok 17 zemalja (37%) ima nepromijenjen trend. U devet zemalja situacija se pogoršala od 2020.
„Španjolska je uvela akcijske planove u vezi trovanja i drugih problema, imaju cijeli sustav postavljen, renđerske službe i policija sustavno prate što se događa te zato imaju i uspjeha. U Hrvatskoj pak nema pretjeranog politčkog interesa da se time bavi. Na primjer, u delti Neretve koja je prioritetno područje, postavili smo snimače zvuka i ustanovili da se kroz cijelu sezonu samo nekoliko dana ne krivolovi, kada je loše vrijeme. Lokalno je javna tajna da se oduvijek krivolovi, a sustavnog suzbijanja problema nema“, kaže Bolesław Słocinski iz udruge BIOM, hrvatske članice međunarodne mreže BirdLife.
Na prvom mjestu neslavne liste je Italija u kojoj se godišnje ubije 5,6 milijuna ptica, a slijedi Egipat s 5,4 milijuna, Sirija s 3,9 te Libanon s 2,6 milijuna. Te brojke su toliko ogromne da bi neke vrste mogle zauvijek nestati ako države hitno ne djeluju. Primjerice, iako je grlica trenutno klasificirana kao „ranjiva“ vrsta na IUCN-ovom crvenom popisu, deseci tisuća njih ilegalno se odstrijele svakog proljeća na Jonskim otocima u zapadnoj Grčkoj. Crkavica je pak klasificirana kao „ugrožena“, a balkanska gnijezdeća populacija ozbiljno je ugrožena trovanjem, često povezanim s ilegalnim postavljanjem otrovnih mamaca za drugu divljač. Češljugar je još uvijek klasificiran kao „najmanje zabrinjavajući“, ali su brojke ove vrste u padu jer se na širem području Sjeverne Afrike i Mediterana intenzivno lovi za nezakonitu trgovinu, navodi se u izvještaju.
„Ilegalno ubijanje ptica nije samo zločin – to je tragedija koja i dalje prijeti pticama duž cijelih migracijskih ruta. Veliki razmjeri nezakonitog ubijanja u jednoj zemlji mogu poništiti uspjehe očuvanja u drugoj. Hitno nam je potrebno snažnije, usklađeno prekogranično djelovanje duž cijelog migracijskog puta. Dosezanje cilja za 2030. velik je izazov, ali nije nemoguć“, kaže dr. Barend van Gemerden, koordinator Globalnog programa za migracijske rute pri BirdLife Internationalu.
No, umjesto da se države rade na smanjenju ovih groznih brojki, Italija je u opasnosti da se ilegalno ubijanje ptica praktički ozakoni. Italija je na vrhu najgorih zemalja u ubijanju ptica, a prijedlog izmjena zakona koji regulira lovstvo iz svibnja umjesto postroženja donosi „legalizaciju ilegalnog ubijanja ptica“, prema ocjeni jedne od najvećih talijanskih organizacija za zaštitu okoliša i prirode Legambiente.
Najkritičnijim predloženim izmjenama daje se regijama ovlasti za smanjenje zaštićenih područja u korist onih gdje će lov biti moguć, povećanje broja vrsta koje se mogu ubijati sa 7 na 47, ukidaju se ograničenja posjedovanja ptica mamaca iz uzgoja, što pogoduje krivolovu i ilegalnoj trgovini divljim životinjama, dozvoljava lov na javnim površinama, uključujući plaže, šume, područja dina ili travnjake, priznavanje dozvola građanima stranih zemalja…
44 talijanske organizacije za zaštitu okoliša, prava životinja i znanost uputile su pismo ministrima zaštite okoliša i poljoprivrede u kojima ističu kako bi se tim izmjenama “dodatno smanjila zaštitu u korist divljih životinja i zaštićenih područja”.
Španjolska pak, kao jedna od najuspješnijih zemalja u smanjenju krivolova, je u nizu mjera koje provodi 2018. uvela i zabranu lova zeba za držanje u kavezima i sudjelovanje u pjevačkim natjecanjima, koja je spriječila ilegalno hvatanje stotina tisuća ptica svake godine.
„Također su pojačane mjere protiv upotrebe otrova, raširene i neselektivne prakse koja uzrokuje smrt divljih životinja. Još jedan ključni razvoj događaja bio je stvaranje specijaliziranih jedinica za zaštitu okoliša unutar policijskih snaga i Ureda državnog odvjetnika, kao i uloga centara za oporavak divljih životinja i forenzičkih timova, koji su poboljšali otkrivanje i istragu ovih zločina. Sve je to doprinijelo smanjenju nekažnjivosti i stvaranju stvarnog odvraćajućeg učinka“, navodi se.
Hrvatski pak Zakon o lovstvu ima ozbiljne rupe i nedorečenosti, ocijenili su za Hrvatsku. Primjerice, dozvoljen je lov na ptice na ribnjacima, a zabrana gađanja olovnom sačmom u močvarama ne provodi se.
„Mehanizmi provedbe su slabi, a lovni inspektori više se usredotočuju na kvote divljači nego na suzbijanje krivolova. Provedba od strane tijela za provedbu zakona, državnih inspektora i lovočuvara ostaje fragmentirana i često neučinkovita, ostavljajući divlje životinje ranjivima na kontinuirano iskorištavanje“, ističe izvještaj BirdLifea i EuroNatura u kojem se manjak političke volje pripisuje „sistemskom korupciji i prevalenciji lovaca na visokim položajima“.
U 2023. i 2024. godini ipak je politička volja postala nešto jača zahvaljujući međunarodnom pritisku Europske komisije, a blago smanjenje ilegalnog krivolova uglavnom je posljedica uspjeha u smanjenju krivolova prepelica i zaustavljanju lova na nekim ribnjacima, ocjenjuju.
No, i ti uspjesi su uglavnom posljedica djelovanja civilnog društva pa je tako udruga BIOM sedam godina provodila kampanju za smanjenje krivolova na prepelice, pokrenula volontersku mrežu za praćenje i dojavljivanje krivolova na prepelice policiji, i sami odlaze na teren i prijavljuju policiji.
„Na stranicama tvrtki za lovni turizam primjećujemo da se prestalo nuditi lov na prepelice, barem direktno, i prebacuju se na šljuke. Kada se radi, ima i rezultata. No, potrebna je dosljednost u provedbi mjera koje suzbijaju krivolov. Ovdje se, primjerice, nitko sustavno ne bavi pticama pjevicima, a to je raširen problem po cijeloj Hrvatskoj. Češljugare, zelendure i juričice ljudi love za držanje doma ili prodaju Talijanima“, kaže Słocinski.
Taj i brojne ostale probleme trebao bi adresirati donošenje Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje nezakonitih radnji prema divljim životinja koji bi trebao biti usvojen tijekom ove godine, a među preporukama u izvještaju BirdLifea i EuroNatura navodi se i kako je nužno snažno poboljšanje Zakona o lovu kako bi se uskladio s Direktivom o pticama, zatvorile rupe, izricale veće kazne i omogućile provjere lovačkih ulova.
„Vrijeme obećanja je prošlo. Bez hitnog djelovanja, milijuni ptica platit će krajnju cijenu“, naglašavaju iz BirdLifea.
Lovci: Zarada i lovni turizam glavni uzroci krivolova
Ozbiljna zarada i zahtjevi stranih lovaca kad kupuju aranžmane lovnog turizma su glavni uzroci krivolova u Hrvatskoj, smatra pak većina od 101 ispitanih lovaca u istraživanju koje je tijekom 2024. provela agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Hendal za udrugu BIOM.
Tek 13% ispitanika tvrdilo je da u njihovom lovištu uopće nema krivolova, 63%, smatra da u njihovom lovištu ima malo krivolova, dok 16,7% ističe da ima ga mnogo. Od krivolova ptica kao problematičan u svojim lovištima lovci spominju krivolov šljuke kokošice i šumske šljuke, čak 100 jedinki po lovištu godišnje. Glavni razlozi neuspješnog sprječavanja krivolova u Republici Hrvatskoj, prema mišljenju ispitanika, leže u teškom otkrivanju krivolova, lošoj zakonskoj regulativi, neprijavljivanju krivolova radi straha od negativnih posljedica ili zbog prijateljskih odnosa te lošeg pravosuđa.
