„Hrvatska nije uspostavila sustav za praćenje slučajnog hvatanja i ubijanja zaštićenih vrsta na temelju Direktive o staništima tijekom ribolova. Usto, Hrvatska nije poduzela potrebne mjere kako bi zaštitila glavatu želvu od znatnog negativnog utjecaja usputnog ulova niti je poduzela potrebne mjere da se izbjegne znatno uznemiravanje određenih morskih ptica na dva područja mreže Natura 2000 određena za njihovu zaštitu“, navedeno je u opomeni Europske komisije. Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kažu kako trenutno “nisu u mogućnosti komentirati predmet”.
Hrvatska ne prati i ne sprječava usputni ulov kitova, morskih kornjača i morskih ptica ribarskim plovilima, upozorila je Europska komisija. Ona je u veljači pokrenula i postupak protiv Hrvatske jer RH nije provela mjere propisane Direktivom o staništima. Usputni ulov je slučajno hvatanje neciljanih vrsta tijekom ribolovnih aktivnosti, a Direktiva o staništima određuje da su države članice dužne pratiti slučajno hvatanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta i osiguravati da nemaju znatan negativan utjecaj na te vrste. Osim toga, države članice moraju poduzimati potrebne korake kako bi izbjegle znatno uznemiravanje zaštićenih vrsta na područjima mreže Natura 2000 i pratiti stanje očuvanosti zaštićenih vrsta.
„Hrvatska nije uspostavila sustav za praćenje slučajnog hvatanja i ubijanja zaštićenih vrsta na temelju Direktive o staništima tijekom ribolova. Usto, Hrvatska nije poduzela potrebne mjere kako bi zaštitila glavatu želvu od znatnog negativnog utjecaja usputnog ulova niti je poduzela potrebne mjere da se izbjegne znatno uznemiravanje određenih morskih ptica na dva područja mreže Natura 2000 određena za njihovu zaštitu“, navode iz Europske komisije u obrazloženju službene opomene Hrvatskoj. Naposljetku, Hrvatska nije provela ni nadzor stanja očuvanosti nekoliko zaštićenih vrsta.
Hrvatska sada ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija no od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je nadležno za zaštićene vrste, nakon gotovo dva tjedna čekanja dobili smo tek jednu rečenicu odgovora.
“Kako je riječ o međuresornom pitanju u kojem Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije sudjeluje s drugim nadležnim tijelima te je postupak u tijeku, u ovom trenutku nismo u mogućnosti komentirati predmet”, odgovorili su.
Splitska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce provodila je petogodišnji projekt LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu kroz koji se bavila zaštitom nekoliko vrsta morskih ptica u Jadranu, gregule, kaukala i sredozemnog galeba, gdje su se imali priliku osvjedočiti kako čak ni podaci o slučajnom ulovu ptica gotovo da ne postoje. Kroz razgovore o ribarima tako su saznali da ribari podatke o slučajnom ulovu morskih ptica u pravilu ne prijavljuju, iako su na to zakonski obavezni. Posljedično, u Hrvatskoj ne postoje precizni podaci o razmjeru slučajnog ulova morskih ptica.
„Saznali smo da ih prijavljivanje slučajnog ulova dodatno administrativno opterećuje, oduzima im vrijeme, a potencijalno donosi i neka nova ograničenja. To su neki od razloga zbog kojih ti podaci ne dospijevaju u očevidnike pa potom i u ostale službene baze podataka“, kaže Ana Miletić Miloš, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode udruge Sunce.
Kroz projekt su se bavili i praktičnim djelovanje pa su u suradnji s ribarima testirali ribolovne alate prilagođene na način da smanje mogućnost slučajnog ulova.
„Dosadašnja istraživanja u Sredozemlju pokazala su da parangali i mreže stajaćice predstavljaju najveću prijetnju morskim pticama. U svijetu se provode različite mjere kako bi se smanjio slučajni ulov, uključujući prilagodbu ribolovnih praksi i alata. Među njima su prostorne i vremenske regulacije ribolova, modifikacija ribolovnog alata kao što je postavljanje uređaja za odvraćanje ptica, korištenje lampica koje signaliziraju prisutnost mreža u moru, otežavanje parangala kako bi udice brže potonule i slično“, navodi Miletić Miloš.
U udruzi smatraju kako je potrebno testirati mjere za smanjenje slučajnog ulova na širem području Jadrana u suradnji s ribarima.
„S obzirom na rastuće prijetnje poput prekomjernog izlova ribe, slučajnog ulova i razvoja obnovljivih izvora energije na moru, Hrvatska mora hitno djelovati te usvojiti i provesti mjere očuvanja kako bi naše more ostalo sigurno za morske ptice i druge osjetljive vrste“, navode iz udruge.
Te mjere, smatraju, trebale bi uključivati očuvanje morskih staništa kroz proglašenje novih zaštićenih područja, posebice zona stroge zaštite, precizniju regulaciju ljudskih aktivnosti, kao što su ribolov, slobodno sidrenje, onečišćenje s kopna ili mora kako bi se smanjio pritisak na morski ekosustav te jačanje nadzora ljudskih aktivnosti na moru.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u tekstu isključiva su odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
