Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odbilo je Bankwatchu dostaviti lokacijsku i građevinsku dozvolu za plinovod s BiH čija je gradnja povezana s ljudima bliskima Donaldu Trumpu.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odbilo je dostaviti lokacijsku i građevinsku dozvolu udruzi Bankwatch za plinovod Južna plinska interkonekcija koji bi trebao povezivati Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom pravdajući to “zaštitom kritične energetske infrastrukture”.
I lokacijska i građevinska dozvola za ovakav infrastrukturni projekt, koji provodi državna kompanija i trebao bi biti financiran javnim sredstvima, trebale bi biti dostupne javnosti.
“Prema Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju javnost se mora obavijestiti o izdanim dozvolama za projekte koji su prošli postupke procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ove dozvole smatraju se i informacijama o okolišu prema Zakonu o zaštiti okoliša i Aarhuškoj konvenciji čija je RH potpisnica, jer sadrže informacije o projektu koji bi mogao imati značajan utjecaj na okoliš”, kaže Gligor Radečić, pravnik iz udruge Bankwatch.
Južna plinska interkonekcija je plinovod koji bi slijedio putanju Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica s odvojkom za Mostar. Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje – Zagvozd duljine 52 km i Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i BiH duljine 22 km, dok je s bosanskohercegovačke strane trasa dužine 254 km. Prije 12 godina u BiH je sagrađena dionica od Zenice do Travnika, ali nije u upotrebi.
Plan je revitaliziran kad se u priči pojavila američka tvrtka AAFS te je u travnju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kojima se kao nositelj projekta predviđa AAFS, tvrtka koja bi trebala dobiti koncesiju za izgradnju plinovoda, uvoz plina i upravljanje plinskim sustavom.
No, prema pisanju Guardiana, nema zapisa da je ta tvrtka išta slično dosada napravila. “Ono što ima su osobne veze s Donaldom Trumpom. Jedan od predstavnika AAFS-a je washingtonski odvjetnik koji je zastupao Trumpove u političkim slučajevima. Drugi je brat predsjednikovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost. Obojica su bili dio kampanje koja je bliska Trumpovom srcu: nastojanja da se poništi njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine”, piše Guardian.
Hrvatska je bila spremna uskočiti na taj vlak te je ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavljivao u travnju da je RH “spremna i može početi sutra” s izgradnjom hrvatskog dijela plinovoda.
Iz Bankwatcha kažu da im je prvo produljen rok za odgovor, pa su tek nakon uloženog prigovora i prve žalbe Povjerenici za informiranje radi “šutnje administracije”, napokon od Ministarstva dobili odbijenicu u zakonom propisanoj formi. Budući da im je i novom odlukom Ministarstva ponovno odbijen pristup ovim dozvolama, podnijeli su sada i drugu žalbu Povjerenici za informiranje.
“Zanima nas da li su lokacijska i građevinska dozvola i dalje valjane. Postupci procjene utjecaja na okoliš (PUO) za dvije dionice u Hrvatskoj su okončane davne 2009. i 2014. godine, pa smo htjeli provjeriti jesu li i lokacijska i građevinska dozvola koje se izdaju na temelju provedenog postupka PUO do danas istekle. Ako je tako, potrebno je krenuti iz početka sa postupcima, što znači da RH ne bi ‘mogla sutra’ već u najboljem slučaju za koju godinu početi s izgradnjom plinovoda. Barem ako želimo poštivati EU i nacionalno zakonodavstvo“, kaže Gligor Radečić, pravnik iz udruge Bankwatch.
Na H-Alter-ov upit o roku trajanja dozvola do zaključenja ovog teksta iz Ministarstva graditeljstva nisu odgovorili.
“U svakom slučaju trebalo bi ponoviti postupke procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu budući da su isti napravljeni prije ulaska RH u EU, po tadašnjim pravilima i standardima, a nakon njih izdati novu lokacijsku i građevinsku dozvolu, jer te ranije dozvole nisu obradile ni štetne emisije od sagorijevanja plina koji bi se trebao transportirati plinovodom, što je glavni utjecaj ovog tipa zahvata na klimu i okoliš i upravo ono radi čega bi trebalo promisliti prije ulaženja u ovaj tip projekata u 2026. godini”, kaže Radečić.
Izmjene BiH Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji izazvale su pak reakciju i u Europskom parlamentu, gdje je skupina zastupnika nedavno zatražila službeno očitovanje Europske komisije o zakonitosti ovog projekta. Zastupnici predvođeni Thomasom Waitzom i Tineke Strik upozorili su da se izmjenama zakona za investitora izravno imenovala “novoosnovana kompanija povezana s američkim predsjednikom, bez dokazanog iskustva i s netransparentnim vlasništvom”. Sporno je i to što je odluka o novom investitoru donesena bez javnog natječaja i kroz ubrzani postupak bez javne rasprave. Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca uoči usvajanja zakona u travnju 2026. godine također je upozorio vlasti na izostanak konzultacija s EU-om i moguće posljedice po daljnje europsko financiranje.
Zastupnici su pak upozorili Komisiju i na to da je projekt i energetski i klimatski teško opravdati jer bi plinovod imao kapacitet čak šest puta veći od godišnje potrošnje u BiH. Prema udrugama koje su kritizirale projekt, to ukazuje na visok rizik od toga da će se BiH “zaključati u plin” u trenutku kada bi se trebala dekarbonizirati ili, još vjerojatnije da se plinovod, ako se i izgradi, neće koristiti.
“Činjenica je da, dok se EU udaljava od plina, naši političari riskiraju da zemlju pretvore u koloniju ovisnu o uvoznom fosilnom gorivu”, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra.
I iz Bankwatcha i Aarhus centra su zadovoljni što je pitanje Južne plinske interkonekcije napokon stiglo i u Europski parlament.
“Vrijeme je da EU pošalje jasnu poruku BiH o ovom projektu i podrži održiva rješenja umjesto novih ulaganja u plin”, zaključuje Pippa Gallop iz Bankwatcha.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
