“Kada mi kolegice ili šefica kažu da nešto treba, ja samo letim po dućanu. Šefica me počela hvaliti. Posao me promijenio”, kaže Dora Golub, jedna od zaposlenih u sklopu projekta Aktivni za inkluziju. „Iskustva poslodavaca pokazala su da osobe s intelektualnim teškoćama imaju sposobnost postati cijenjeni i produktivni članovi radnog tima. No, velikom broju njih, iako su uz odgovarajuću podršku sposobne i spremne raditi u redovitim uvjetima, posao je još uvijek otežano dostupan”, istaknula je Marta Jalšovec iz Centra za inkluzivne radne aktivnosti.
“Kada mi kolegice ili šefica kažu da nešto treba, ja samo letim po dućanu. Šefica me počela hvaliti. Posao me promijenio”, kaže Dora Golub, jedna od osoba zaposlenih u sklopu projekta „Aktivni za inkluziju“, kojeg provodi Centar za inkluzivne radne aktivnosti s partnerima Centrom za inkluziju Pakrac-Lipik i Udrugom za promicanje inkluzije na području Grada Zagreba, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije.
“Otkad radim osjećam se odlično, preporođeno”, kaže pak Marko Šakić u videu koji je snimljen o projektu.
Predstavnici poslodavaca uključenih u projekt kojemu je cilj bio promicati radnu inkluziju osoba s intelektualnim teškoćama, istaknuli su kako su se osobe uključene u projekt pokazale kao vrlo vrijedni radnici.
“Oni ne izostaju s posla, nijedan im posao nije težak, s veseljem i pedantno obave svaki posao. Poslodavac se na njih kao radnike može osloniti”, izjavila je Kristina Mihaljević iz dm-a. I u trgovini Žabac su prezadovoljni.
“Oni jako ozbiljno shvaćaju posao”, kaže Vlatka Vlašić iz Žapca.
Video i projekt predstavljeni su na okruglom stolu „Zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama“ koji je održan u utorak preko platforme ZOOM, a sudjelovali su predstavnici Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, poslodavaca i osoba s intelektualnim teškoćama.
Do sada je kroz projekt uspostavljena neformalna mreža organizacija civilnog društva za informiranje i savjetovanje osoba s intelektualnim teškoćama o relevantnom zakonodavstvu i javnim politikama iz područja socijalne skrbi i zapošljavanja osoba s invaliditetom, te je više od 100 osoba s intelektualnim teškoćama osnaženo kroz savjetovalište i održane online edukacije.
„Uspostavljen je i mentorski program kroz koji je za 41 osobu pružana podrška i osnaženi su za lakši pristup tržištu rada. 16 osoba uključeno je u radne aktivnosti ili inkluzivno volontiranje kod poslodavaca partnera i organizatora volontiranje, čime je povećana njihova socijalna uključenost i kvaliteta života u zajednici“, istaknula je Marta Jalšovec iz Centra za inkluzivne radne aktivnosti.
Projekt je imao za cilj i djelovanjem kroz medije jačati svijest građana i poslodavaca o radnim kapacitetima i mogućnostima i prednostima uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama na otvoreno tržište rada.
“Pravo na rad jedno je osnovnih ljudskih prava. Usluge koje pružamo su važan preduvjet za deinstitucionalizaciju i inkluziju. Iskustva partnera poslodavaca pokazala su da osobe s intelektualnim teškoćama imaju sposobnost postati cijenjeni i produktivni članovi radnog tima. No, velikom broju osoba s intelektualnim teškoćama, iako su uz odgovarajuću podršku sposobne i spremne raditi u redovitim uvjetima, posao je još uvijek otežano dostupan”, istaknula je Jalšovec.
Osobe s intelektualnim teškoćama u sklopu projekta su radile uz podršku radnog asistenta. Cilj je bio njihova radna i socijalna rehabilitacija na tržištu rada, osnaživanje za veću samostalnost i neovisno življenje, smanjivanje socijalne isključenosti…
“Kroz cijeli proces u suradnji s poslodavcima vrši se provjera uvjeta radnog mjesta, procjena mogućnosti osobe koja je kandidat, uči ih se radnim zadacima. Asistent pruža podršku pri uhodavanju u radne zadatke i stvaranju mreže socijalnih odnosa. Stupanj podrške se s vremenom nastoji smanjivati kako se osoba prilagođava na posao i rastu joj znanja i vještine. Na kraju poslodavac dobije potencijalnog radnika koji je obučen i spreman za rad”, opisala je Jalšovec.
Najčešće su zaposleni na obavljanju jednostavnih pomoćnih poslova kao što su rad u skladištima, čišćenje, pomoćni uredski poslovi, dostava… U dm-u koji već 20 godina surađuje s Centrom za inkluzivne radne aktivnosti, a surađuju sveukupno s čak 11 udruga za inkluzija, 60 je korisnika zaposleno u skladištu i prodavaonicama.
“Lijepljenje deklaracija, slaganje proizvoda na police, čišćenje prodajnog i skladišnog prostora, poslovi su na kojima najčešće rade”, izjavila je Mihaljević.
Osobama s invaliditetom su i inače najčešće najviše dostupni jednostavniji poslovi koji zahtijevaju srednju ili nižu stručnu spremu, potvrdile su predstavnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 31. prosinca 2021. na zagrebačkom su Zavodu evidentirane 1293 nezaposlene osobe s invaliditetom što je 23 posto manje u odnosu na prosinac 2020. Broj evidentiranih u silaznoj je putanji u odnosu na 2020. kada je zbog pandemije dolazilo do češćih prekida radnih odnosa.
Najviše je nezaposlenih osoba s invaliditetom onih s kombiniranim teškoćama, njih 38%, slijede osobe s kroničnim bolestima, a nezaposlenih s intelektualnim teškoćama je 10,44% ili njih 135. No, i među osobama s kombiniranim teškoćama se nalaze i neke osobe s intelektualnim teškoćama.
Najveći broj zaposlenih s invaliditetom se zaposlio na određeno vrijeme i to u dobi 20-24 godine. Najviše zapošljavanja prema vrsti invaliditeta je zabilježeno među osobama s kombiniranim teškoćama, njih 203 ili 34,06%, a zatim s intelektualnim teškoćama, zaposleno je njih 111 ili 18,62%.
Zavod potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz razne mjere. Poslodavci koji se odluče zaposliti osobe s invaliditetom odlučuju se najčešće za mjeru potpore za zapošljavanje, čiji je iznos nedavno povećan i produžen na dvije godine. Ostale mjere su javni radovi, pripravništvo, samozapošljavanje, a od travnja će biti dostupni i vaučeri za obrazovanje.
„Unatoč ovim mjerama, i tome što je Hrvatska napravila značajne iskorake u normativnom smislu, osobe s invaliditetom i dalje nisu ravnopravno zastupljene na tržištu rada i svakodnevno su žrtve diskriminacije u svim fazama zapošljavanja, ali I tijekom ostvarivanja prava iz radnog odnosa“, istaknula je Mira Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
Najveći broj pritužbi koje prima Ured pravobraniteljice odnosi se na postupke zapošljavanja u državnim i javnim službama i neostvarivanje prava prednosti.
„Mi smo oni koji utvrđuju postoji li opravdana sumnja da je došlo do diskriminacije. Problem je što se diskriminacija jako teško dokazuje. Pravo prednosti se kontinuirano krši i na to imamo sve više pritužbi, vjerojatno i stoga što su osobe s invaliditetom sve upućenije u vlastita prava“, rekla je Pekeč Knežević.
Osobe s invaliditetom susreću se još uvijek sa stigmama i predrasudama od okoline, uključujući i radno okruženje. Nailaze i na teškoće u definiranju osoba s invaliditetom, izložene su nejednakom postupanju u odnosu na druge osobe, rade na slabije plaćenim poslovima.
No, kako uz pravu podršku osobe s intelektualnim poteškoćama mogu ostvariti svoju puni radni potencijal i ravnopravno sudjelovati u svim aspektima života posvjedočila je 38-godišnja Ivana Čirinji, danas zaposlena u Centru za inkluzivne radne aktivnosti.
“Prvo radno iskustvo imala sam na poslovima u praonici rublja, zatim sam dobila priliku raditi na poslu za koji sam se školovala kao pomoćni administrator. 2007. došla sam u Centar za inkluzivne radne aktivnosti i tada je za mene počelo drugo poglavlje moga života u kojem napokon držim konce u svojim rukama i gdje imam priliku izraziti sve svoje želje i potrebe. Centar mi je omogućio da nađem posao, u jednoj tvrtki koja se bavi etiketiranjem proizvoda. Tamo sam stjecala iskustva u radu uz pomoć radnog asistenata koji me upućivao kako obavljati radne zadatke, kako komunicirati s radnim kolegama, kako stjecati prijateljstva, sve što nisam znala i s čime se nisam imala prilike susretati“, opisala je dio svog radnog puta Čirinji koja je i partnera upoznala na radnim aktivnostima.
Nakon što je dobila podršku radnog asistenta Čirinji se toliko osnažila da joj na sljedećem radnom mjestu više nije trebala potpora asistenta.
„Radila sam na recepciji Baumaxa. Tu se vidjelo koliko sam napredovala i bila sam zadovoljna što mogu pokazati svoje vještine”, zaključila je Čirinji.
Zapošljavanje i osobe s invaliditetom u 2021.
- Na dan 31. prosinca 2021. registrirano je ukupno 125.715 nezaposlenih osoba. Od tog broja, 6179 su osobe s invaliditetom, što iznosi 4,9% od ukupne populacije nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
- Gledajući nezaposlene osobe s invaliditetom s obzirom na njihovo prethodno radno iskustvo, vidljivo je da 1.792 osobe ili 29% osoba s invaliditetom uopće nema radnog iskustva.
- Prema vrsti invaliditeta najviše je nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama, njih 1.810, odnosno 29,3% od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom.
- Zaposleno je ukupno 151.439 osoba, od čega 2.740 osoba s invaliditetom. U odnosu na prošlu godinu, kada je zaposleno 2.475 osoba s invaliditetom, to je povećanje za 10,7%.
- Najveći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom ima završenu srednju školu, njih 2.224 (81,25 od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom).
- Prema vrsti invaliditeta najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom su osobe s intelektualnim teškoćama (895 ili 32,7%), slijede osobe s višestrukim kombiniranim teškoćama (591 ili 21,6%) te osobe s tjelesnim invaliditetom (539 ili 19,7%).
