2024. godinu obilježilo je usvajanje dva važna zakona za sve osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, a to su Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku, no prava se izuzetno sporo ostvaruju, istaknuto je na predstavljanju izvješća o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2024. „Procjenjivalo se da bi moglo biti 150.000, a sada je već zaprimljeno preko 300.000 zahtjeva za inkluzivni dodatak. Nemoguće je obraditi toliko zahtjeva s postojećim kadrom u Hrvatskom zavodu za socijalni rad i Zavodu za vještačenje“, istaknula je zamjenica pravobranitelja Anica Ježić.
U 2024. godini Pravobranitelju za osobe s invaliditetom građani su se obratili 3.538 puta povodom čega su imali 7.059 postupanja, istaknuto je na predstavljanju Izvješća o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2024. godinu, koje je održano u utorak u Zagrebu. Najviše obraćanja, njih 640, odnosilo se na područje socijalne zaštite, zatim na područje pristupačnosti i mobilnosti 292, zapošljavanja i rada njih 186, te područja odgoja i obrazovanja 173.
„Što se tiče socijalne zaštite, građani se najviše žale na dugotrajnosti postupaka vještačenja, preispitavanja pojedinih prava i nemogućnosti izravnog kontaktiranja nadležnih tijela“, rekao je Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić koji je posebno naglasio i obraćanja roditelja djece s teškoćama.
Prema podacima Pravobranitelja, roditelji na dijagnostiku teškoća čekaju čak sedam mjeseci, a dodatna tri mjeseca na prvu terapiju. Također, roditelji djece s autizmom jako dugo tragaju za dijagnozama, a podaci govore da je sve više djece s poremećajima iz spektra autizma.
„Kao sustav moramo pružiti sustavniju podršku ne samo tim osobama nego i njihovim obiteljima. Pritužbe ukazuju na značajne nedostatke u sustavu rane podrške i rehabilitacijske intervencije u Hrvatskoj i velike razlike u odnosu na to gdje živite. Oni koji žive u većim gradovima imaju koliko-toliko šanse ostvariti podršku, dok oni koji žive u manjim mjestima i gradovima puno teže ostvaruju određene usluge“, ističe Jurišić.
Iako je sve više djece s teškoćama u razvoju koja ulaze u sustave odgoja i obrazovanje, ne osigurava se dovoljno odgojnih skupina i razrednih odjela.
„Najčešće se djecu s teškoćama i dalje usmjerava u posebne programe i ustanove opravdavajući to interesom djeteta, iako stručnjaci ukazuju da je odrastanje i obrazovanje djece s teškoćama najbolje kada je to u okruženju njihovih vršnjaka bez teškoća. Taj sustav je sustav koji mora napraviti veće pomake i gdje osnivači, najčešće gradovi, moraju davati upute obrazovnim ustanovama da se osnivaju posebni odjeli kako bi djeca s poteškoćama imala jednako pravo na obrazovanje“, ističe Jurišić.
U Izvješću se ističe iako je vidljiv određeni napredak u transformaciji domova socijalne skrbi, još uvijek se korisnici s jedne strane žale da žele izaći iz ustanova i imati neovisan život, a s druge strane se Pravobranitelju obraćaju i osobe koje su na listama čekanja i ne mogu dobiti mjesto u istim tim ustanovama.
„Proces deinstitucionalizacije je još uvijek deklarativna odluka, a ne i smjer kojim možemo ići i gdje osobe mogu ostvariti svoje pravo“, naglasio je Jurišić.
Prošlu, 2024. godinu obilježila su i dva zakona važna za sve osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, a to su Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji. Inkluzivni dodatak je pravo na koji je zajednica osoba s invaliditetom dugo godina očekivala i teoretski ostvaruje od siječnja 2024. no u praksi tisuće ljudi još uvijek čekaju rješenja. Ta je naknada zamijenila prijašnje naknade kao što su osobna invalidnina i uvećani dječji doplatak.
„Primili smo brojne pritužbe u vezi ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak. Pristigao je izuzetan velik broj zahtjeva i sve procjene su premašene. Procjenjivalo se da bi moglo biti 150.000, a sada je već zaprimljeno preko 300.000 zahtjeva za inkluzivni dodatak. Prava se izuzetno sporo ostvaruju, jer je nemoguće obraditi toliko zahtjeva s postojećim kadrom u Hrvatskom zavodu za socijalni rad i Zavodu za vještačenje“, rekla je zamjenica Pravobranitelja Anica Ježić.
Razlog izuzetnog velikog broja novih zahtjeva je u tome što je nova naknada značajno uvećana te iznosi od 138 do 720 eura, dok su prijašnje naknade iznosile od 60 do 230 eura.
„Zakon o inkluzivnom dodatku je izuzetno važan jer taj dodatak omogućuje osobama s invaliditetom savladavanje prepreka koje imaju u odnosu na osobe koje nisu osobe s invaliditetom te njihovo uključivanje u svakodnevni život zajednice. Zavod za vještačenje provodi vještačenje i za sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja tako da je ovo izuzetno velik dodatni posao te su zato procesi spori i zahtjevi toliko dugo čekaju“, kaže Ježić.
Osim što je izvješće o radu institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, ono je i pregled stanja prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te sadrži konkretne primjere, preporuke i podatke. No, kako je vidljivo iz izvješća, druge institucije se često ne obaziru na preporuke Pravobranitelja.
„Još uvijek moramo raditi na podizanju svijesti o osobama s invaliditetom u društvu. Naše preporuke nisu obvezujuće, no one ne ukazuju samo na probleme već ukazuju i na rješenja. Nije dobra poruka da se mišljenja pravobraniteljskih institucija ne poštuju. Ta su mišljenja temeljena na izravnim iskustvima građana. Mi smo često zadnja vrata na koja građani mogu pokucati i te preporuke trebaju imati dodatnu težinu“, zaključuje Jurišić.
17 posto stanovništva
Prema podacima Registra osoba s invaliditetom u Hrvatskoj živi 653.577 osoba s invaliditetom te tako osobe s invaliditetom čine 17% ukupnog stanovništva. Od toga na području Grada Zagreba živi više od 15.000 osoba s invaliditetom, a još 45.000 na području Zagrebačke županije.
