Grad Zagreb
Izvještaj s Okruglog stola “Izazovi u borbi protiv trgovanja ljudima – perspektive kaznenog pravosuđa te pomoći i zaštite žrtava“.
Javno savjetovanje o novom Socijalnom planu Grada Zagreba za razdoblje od 2025. do 2027. završava sutra. Njegova je izrada započela u srpnju prošle godine, a čini ga detaljan dokument na više od 100 stranica.
„Kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav [bismo] željeli da bude“ može biti ili Zagreb koji kooptira umjetnički protest, ili Zagreb koji teži anarhizmu i javnoj egzibiciji, ili pak onaj u kojem je hapšenje umjetnika „metafora svakodnevnog postupanja“.
Gradilište podzemnog spremnika u centru grada od prošloga tjedna osigurava policija.
Nataša Mataušić, povjesničarka: “Političari se rado, kada je to potrebno, pozivaju na antifašističke tradicije, držeći pritom figu u džepu.
Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji.
U razdoblju porasta mitova oko rodnih odrednica i tobožnje rodne ideologije nužno je da do javnosti dopru glasovi onih koji te mitove mogu raskrinkati.
Stvarna poetičnost teksta u gradu događa se u intervencijama građana, anonimnim i privremenim, osmišljenim ili slučajnim, različitih sadržaja i estetike.
Branko Brezovec u intervjuu za H-Alter povodom predstave Krležino divot pismo: Veći problem od financiranja kulture jest manjak horizonta – što bi Grad Zagreb uopće od nezavisne kulture htio.
Zagreb se na svojim zidovima smije, protestira, mudruje, ljubuje, ljuti… Šetajući gradom možete pratiti mijene političkih građanskih mobilizacija.
Nakon godinu i po borbe s upravom Filozofskog fakulteta u Zagrebu studenti su krenuli u kolektivnu reakciju – 17. veljače održan je 219. Plenum FFZG-a.
U izdanju Muzeja za umjetnost i obrt predstavljena je monografija posvećena dizajneru Milanu Vulpeu. Koraljka Vlajo, autorica: „Dizajnersko djelo je uvijek rezultat društva unutar kojeg je nastalo.”
Postoji detalj iz moje biografije koji je uglavnom nepoznat čak i onima koji se sasvim opravdano i s punim pravom nazivaju mojim prijateljima. Kad sam bio mlad, crtao sam grafite.
Odvjetnica Lina Budak komentira neaktvinost zagrebačkih struktura u slučaju „BBB-a s brčićima“.
Peščenica: Tema je izuzetna, lokacija atraktivna, možda takvo bude i rješenje. Ako i kad se usvoje aktualne izmjene GUP-a, novi park postat će administrativna činjenica.
Kao i svake godine, na Dan NSK glavna ravnateljica će u prigodnom govoru istaknuti da knjižnica čuva dva primjerka prvotiska Misala iz 1483. godine. A tko bi ih trebao čuvati?
Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.
Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!
Zagrebačka Ružmarinka nedavno je preplavljena fašističkim grafitima, uključujući i priznanje Dinamu, da ga “voli” čak i “Adolf Hitler”.
Iako je riječ o temama bitnim za svakog zagrebačkog stanovnika, na prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena nije pristigla ni jedna jedina primjedba niti prijedlog.
