Grad Zagreb
Marijo Milčić, urednik monografije Medika: 2008.-2013. : U Zagrebu postoji veliki problem i hajka na grafite koja se svakih pet godina ponavlja, ali je činjenica da je cijela povijest grafita na ulicama.
Procesi ozelenjivanja Zagreba su nužni i trenutno u nekakvom uzletu kroz pojačanu sadnju drveća, ali su po dosezima još uvijek u začetku.
Participativno budžetiranje napokon je stiglo u Zagreb. Od 250 prijedloga građana prihvaćeno je njih 16. Tako će u 2025., između ostalog, Gajnice dobiti skate park, a Vrbik motorički park.
“Znaš li da su Zapruđe u početku nazivali Srebrnim gradom?” pita me Saša Šimpraga dok šetamo Parkom Vjekoslava Majera, prvim i najstarijim od šest parkova novozagrebačke Plave potkove.
Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.
Promet je izvor 22 posto zagađenja zraka u Zagrebu, a kako bi se to zagađenje smanjilo, potrebno je „smanjiti broj vozila u cirkulaciji“.
Galerija VN ugošćuje dio radova s posljednjeg Zagreb street art festivala: „Kreativnost je manje tolerirana od reklamne industrije koja plakate postavlja mahom na nedopuštenim mjestima.”
Novi gradski proračun u pogledu sufinanciranja kulturnih djelatnosti donosi višemilijunsko povećanje. Povećanja ipak nisu dovoljna da bi dala pun zamašnjak nezavisnoj kulturi.
Najveći zagrebački donjogradski blok, onaj omeđen Medulićevom, Ilicom, Kačićevom i Prilazom, nije to trebao biti, ali je to ostao.
Kad razmišljam po čemu su najkarakterističniji zagrebački gradski prostor i okolica, njegov izgrađeni i prirodni okoliš gledani u cjelini, neizbježni odgovori su: planina, rijeka i željeznica…
Hodanje rasteže vrijeme. Ako nije progonjeno, vrijeme nagrađuje nepredvidivošću. Zapažanjem. Detaljima. Malim događajima bez događaja.
Ciljevi gerilskog vrtlarenja su uglavnom uljepšavanje zanemarenih urbanih područja, promoviranje ekološke svijesti, uzgoj hrane, ili čin političkog protesta protiv lošeg upravljanja javnim prostorom.
Priliku za javni park na lokaciji bivše klaonice Grad Zagreb ne bi smio propustiti. Taj sklop je izuzetan prostorni, arhitektonski i društveni resurs u čiji je historijat upisana neopisiva patnja tisuća životinja.
Zagreb nema gradski ružičnjak. Mnogi europski gradovi ih imaju, daleko veće od ovoga koji se u Zagrebu predlaže kao prvi, kvartovski.
Dino Igrec i Sonja Leboš, koautori monografije „Krešimirac“: Povezivanjem Krešimirova trga s perivojem tom prostoru dan je integritet, koji je izgubljen kad je vojska ušla u okolne zgrade.
Bivša klaonica i stočna tržnica u Heinzelovoj jedna je od najvažnijih nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba, ujedno jedan od najvrjednijih primjera industrijske arhitekture u gradu.
Svjetlana Lugar, aktivistkinja, političarka i književnica: Svi, i stanovnici Travnog i mi u mjesnoj samoupravi, čekamo novi park kraj Mamutice.
Dio životopisa lektorice Einat Lilian Dotan sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta upućuje na šestogodišnji staž na visokorangiranim pozicijama svjetski poznate humanitarne organizacije IDF.
Mario Šimunković, neovisni istraživač: Ako nekome smeta da se vrati spomen-ploča žrtvama ustaškog režima, onda se iz 2024. vraćamo u 1991.
Članice CESI-ja već mjesecima pokušavaju stupiti u produktivni kontakt s nadležnima u Gradu Zagrebu, kako bi ih potakle na uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole kojima je Grad osnivač.