Grad Zagreb
Dio životopisa lektorice Einat Lilian Dotan sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta upućuje na šestogodišnji staž na visokorangiranim pozicijama svjetski poznate humanitarne organizacije IDF.
Mario Šimunković, neovisni istraživač: Ako nekome smeta da se vrati spomen-ploča žrtvama ustaškog režima, onda se iz 2024. vraćamo u 1991.
Članice CESI-ja već mjesecima pokušavaju stupiti u produktivni kontakt s nadležnima u Gradu Zagrebu, kako bi ih potakle na uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole kojima je Grad osnivač.
Voljela bih da se razmjeste, smanje, proljepšaju kiosci s cvijećem koji mi kao velike kocke oduzimaju pogled dok sjedim na najduljoj klupi u gradu.
Devastacija Cvjetnog trga nije počela i završila s problematičnom obnovom sredinom devedesetih, ta obnova je samo vidljiva površina dubinskih procesa i promjena.
Ivana Fištrek, voditeljica Zagrabiensie: Zagrebačka Gradska knjižnica ima oko 10 000 jedinica raznovrsne građe koje bi trebalo digitalizirati. Dosadašnjim tempom priljeva sredstava godišnje se digitalizira od 50 do 60 jedinica.
Patricia Pisani na Dotršćini: Intervenirat ću na stazi u parku u Dolini grobova. Rad ima poveznicu s onim izvedenim u Merellenbergu, a treba preuzeti simboličku ulogu sigurnog prijelaza.
Krešimira Gojanović: Posljednja nepravilnost sastoji se od dvadeset milijuna eura koje je ministrica Obuljen Koržinek dala HDLU-u za obnovu Meštrovićeva paviljona, premda zgrada nije stradala u potresu.
Sonja Leboš, autorica nedavno izvedene Opere Commerciale III koja se bavi odnosom Kine i Jugoslavije od 1944. do 1957.
Velika palma u predvrtu kuće na uglu Škrlčeve i Kušlanove bila je najljepša palma u Zagrebu, jedinstven i poseban ukras ulice i cijelog kvarta.
Dosad nijedna politička opcija nije zauzela jasan stav o seksualnom obrazovanju, a polovična i populistička rješenja su štetna.
Upad policije u Mediku: Zašto Grad Zagreb uporno izbjegava odgovoriti na H-Alterova pitanja o policijskom nasilju nad zagrebačkom alternativnom scenom?
Kornel Šeper, povodom dodjele Nagrade grada Zagreba: Uređenje Zagreba devedesetih godina bilo je kičasto i bezvezno, dok smo mi težili autentičnosti.
Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila.
“Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin”. Tko nastoji promijeniti naziv, s kojim pravom? Ako to možete činiti, uvrstite i nazive ureda koje ste naknadno utrpali u prostor Paromlina.
Obnovljeni, deseti Trnjanski kresovi održani su ove godine u subotu, 4. svibnja, a još jednom su okupili ogromnu publiku, koja je imala priliku uživati u sunčanom danu uz vanjsku pozornicu.
Za strukturne promjene na razini Grada i njegovih institucija još uvijek “nije vrijeme”; ostaje tek nada da će se netko sjetiti baciti pogled i vidjeti da je “pet do dvanaest”.
Hodanje mi je ostalo kao posljednji čin sporosti. Beskorisna gesta koja je toliko puta spasila dan. Potrošila trnce u tabanima.
Tribina je ponudila blic presjek na neke od tema u okviru velike teme Gredelja, a kao posebno važno istaknuto je pitanje procesa reurbanizacije tog prostora kupljenog novcem građanki i građana Zagreba.
Građani Zagreba trebaju ostvariti svoje pravo da upoznaju, dožive i stvore mišljenje o dijelu grada koji je zasad potpuno izvan njihovog urbanog imaginarija.