Ivana Fištrek, voditeljica Zagrabiensie, zavičajne zbirke o Zagrebu pri zagrebačkoj Gradskoj knjižnici: Gradska knjižnica ima oko 10 000 jedinica raznovrsne građe koje bi trebalo digitalizirati, a količina građe koja se digitalizira ovisi isključivo o dostupnosti namjenskih sredstava.
Grad u Gradskoj ciklus je tribina o gradu Zagrebu pokrenut 2023. godine u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici. Uz tematsku, specifičnost programa je da tribine prate tekstovi o Zagrebu, opremljeni autorskim ilustracijama na temu grada. Drugi ciklus tribina Grad u Gradskoj započinje u listopadu 2024., a bit će popraćen i tematskim izložbama iz fonda zavičajne zbirke Zagrabiensia Gradske knjižnice.
Sukladno Zakonu o knjižnicama, Gradska knjižnica, kao matična knjižnica županije Grada Zagreba, dužna je prikupljati, pohranjivati i stručno obrađivati tiskanu građu i građu na drugim medijima o Zagrebu. Zbirka sadrži knjige, rukopise, nacrte i karte grada, razglednice i fotografije, sitni tisak te građu na novim medijima o svim aspektima povijesti i kulture Zagreba.
O Zagrabiensiji, statusu i izazovima zbirke te predstojećem ciklusu mini izložbi iz fundusa koje će pratiti svaku od tribina Grad u Gradskoj, za H-Alter govori voditeljica zbirke i autorica izložbi Ivana Fištrek.
Zbirka Zagrabiensia pri Grdskoj knjižnici zavičajna je zbirka o glavnom gradu Hrvatske. Možete li nas uvesti u njezine osobitosti?
Zavičajnu zbirku vodim tek nekoliko mjeseci, nakon iznenadnog gubitka cijenjene prethodnice, kolegice Dubravke Petek, koja je u Zbirci ostavila veliki trag, pa i kroz pomnu nabavu vrijedne građe, već sada dobrim dijelom ovjekovječene u Digitalnim zbirkama KGZ-a. Kod preuzimanja zbirke poput Zagrabiensie podrazumijeva se, paralelno s usvajanjima za zbirku specifičnih procesa rada, i revizija fonda. To znači da svaka jedinica građe treba proći kroz moje ruke, pa mogu reći kako se sada nalazimo – Zbirka i ja – u periodu našeg detaljnijeg upoznavanja.
Osim što je iznimno vrijedna, Zagrabiensia je i opsežna zbirka koja se približava broju od 15 000 svezaka knjižne i oko 6 000 jedinica neknjižne građe. A ukupno oko 21 000 jedinica knjižnične građe trenutno je smješteno u prostor od oko 40 m2.
Kao zavičajna zbirka u modernom smislu formirana je 1954. godine. Tada su se iz općeg fonda Gradske knjižnice za Zbirku počele izdvajati knjige te prikupljati raznovrsna neknjižna građa, koja se sadržajem odnosi na zemljopisnu, povijesnu, etničku, kulturnu, gospodarsku i političku cjelinu Zagreba.
Međutim, utemeljitelji su već od osnutka Gradske knjižnice (1907.) formirali tri zbirke starih i rijetkih knjiga: Zagrabiensiu, Croaticu i Raru. Zbirka Zagrabiensia prikupljala je i pohranjivala najstarije tiskane knjige i tiskopise s područja Zagreba, Croatica sa šireg hrvatskog područja, a Rara iz cijele Europe.
U kojoj mjeri je građa iz 21. stoljeća zastupljena u odnosu na onu raniju?
Već spomenuti Zakon o knjižnicama nakladnicima i, u određenom slučaju, tiskarima propisuje obavezu slanja obveznog (županijskog) primjerka u matičnu knjižnicu tog područja, u svrhu formiranja zavičajne zbirke. Po tom ključu u Zagrabiensiu se slijeva jedan dio suvremene građe o zavičaju. Novoobjavljena građa koja zadovoljava kriterije za uvrštavanje u Zbirku, a koja se ne može nabaviti kao obvezni primjerak – kupuje se. Ali danas kriteriji za uvrštavanje građe u Zbirku, s obzirom na izuzetnu produkciju, sadrže i faktor selektivnosti.
Jasno je, ono što je nama danas stara i rijetka građa, nekim će budućim generacijama biti građa iz našeg vremena. A ovom se zavičajnom zbirkom nastoji sadašnjim, ali i budućim generacijama pružiti cjelovita slika o gradu Zagrebu.
Paralelno s uvrštavanjem suvremene građe, s obzirom na težnju ka cjelovitosti, u zbirku se i dalje uvrštava starija građa koja u Zbirci nedostaje. Naravno, sva se novonabavljena građa stručno obrađuje prije no što postane dostupna korisnicima na korištenje.
Kako ste naveli, zbirka sadrži raznoliku građu. Što biste od toga izdvojili kao najvrjednije?
Gotovo svaka jedinica građe u ovoj zbirci pobuđuje zanimanje, a mnoge već listanjem omogućuju i svojevrsno putovanje kroz vrijeme, pa vjerujem da svatko tko zaviri u digitaliziranu građu zavičajne zbirke Zagrabiensia može naići na primjerak koji će ga povući na daljnje istraživanje. Kao povod za takvo putovanje izdvojit ću tek nekoliko vrijednih digitaliziranih primjeraka, album Uspomena na Zagreb Ludviga Švoisera, prvog takvog dokumenta o Zagrebu iz 1894. godine ili vodiča Zagreb i okolica : kažiput za urodjenike i strance A. Hudovskog.
Međutim, i pregledavanje adresara Zagrepčana 1902. godine kao što je Hartmanov sveobći popis stanova sa podpunim adresarom oblasti, ureda, obrtnika i trgovaca kralj. slobodnoga i glavnoga grada Zagreba mnogo govori o tadašnjem Gradu, a to potvrđuje i podatak da se upravo ovaj naslov nalazi u deset najpregledanijih iz naše digitalizirane zbirke. Osim ovog naslova, među najpregledanijima su i izvješća o potresu u Zagrebu 1880. godine, koja su digitalizirana i objavljena nešto prije potresa iz ožujka 2020. godine.
Zanimanje sasvim sigurno može pobuditi i rukopisno izdanje Bludilištnog pravilnika iz 1899., ali i fotografski portret jedne zagrebačke obitelji S. Weinricha, nastao oko 1908. godine, zbirka razglednica i dopisnica upućenih Ivani Brlić-Mažuranić, publikacija Prvi hrvatski svesokolski slet u Zagrebu iz 1906. te Pravila čitaonice zagrebačke iz 1860. godine.
Osobitu vrijednost zbirke čini sitni tisak i grafička građa, odnosno neknjižna građa, poput kartografskih publikacija, starih razglednica, raznih priznanica i povelja, plakata, grafičkih mapa, starih fotografija, kazališnih programa…
U kojoj mjeri je zbirka digitalizirana?
Digitalizacija je svakako jedan od načina da se izvornici vrijedne knjižnične građe očuvaju, a oni od najveće vrijednosti prvi ulaze u taj proces. Od 2007. se godine digitalizira vrijedna građa nekoliko odjela i zbirki Gradske knjižnice, među kojima i građa zbirke Zagrabiensia. Digitalizirani izvornici time u cijelosti postaju javno dostupni preko portala Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba.
Samo Gradska knjižnica u mreži zagrebačkih narodnih knjižnica posjeduje mnoštvo građe vrijedne očuvanja digitalizacijskim postupcima. Gradska knjižnica ima oko 10 000 jedinica raznovrsne građe koje bi trebalo digitalizirati, a količina građe koja se digitalizira ovisi isključivo o dostupnosti namjenskih sredstava.
Dosadašnjim tempom priljeva sredstava godišnje se digitalizira od 50 do 60 jedinica građe. Ako ostane na tome, bit će nam potrebno dvjestotinjak godina za digitalizaciju samo ovih 10 000 jedinica iz Gradske knjižnice, ističe voditeljica projekta digitalizacije Vikica Semenski.
Međutim, u novoj zgradi u Paromlinu će se, uz adekvatnu opremu, pripadajuća namjenska sredstva i primjereno educirane kadrove, ovaj proces digitalizacije ipak, vjerujemo, ubrzati.
Tko su danas najčešći korisnici zbirke?
Građa zbirke Zagrabiensia zaštićena je i ne posuđuje se izvan knjižnice. Osnovni joj je cilj upravo očuvanje građe za budućnost, i ona jest dostupna na uvid u zbirci ili čitaonici Gradske knjižnice. Može se zatražiti konkretnu jedinicu građe iz zbirke, katalog je javno dostupan, ili naručiti tematsko pretraživanje. Također, procesom digitalizacije svake je godine širokoj javnosti dostupno sve više jedinica takve građe, kao javno dobro, znači bez naknade.
Najčešći su korisnici zbirke istraživači iz doista raznih područja, povjesničari, povjesničari književnosti i umjetnosti, arhitekti, leksikografi, umjetnici, autori bibliografija, dramaturzi, studenti i profesori, neovisni izučavatelji i drugi.
Zavičajne zbirke imaju i knjižnice u drugim gradovima u Hrvatskoj. Kakva je situacija kod njih?
Kako sam na samom početku rada u zavičajnoj zbirci, nemam jasnu sliku stanja stvari u zemlji, no svakako imam u planu povezati se s kolegama iz više razloga, a osobito jer držim da se dijalog o zajedničkim nam temama i dilemama, dijeljenje raznih iskustava, može pokazati korisnim u unapređenju rada.
No, u okviru Knjižnica grada Zagreba djeluje još jedna zavičajna zbirka, ona zaprešićka. Fond je bitno manjeg opsega od zagrebačke zbirke, s obzirom na broj stanovnika i produkciju na tom području, te broji oko 2700 jedinica građe. Odlično je vodi kolegica Marija Bartolić, koja uz tekuće poslovanje, u suradnji s lokalnom zajednicom provodi i niz projekata. Također, u nedalekom Karlovcu, koji prema popisu iz 2021. ima nešto manje od 50 000 stanovnika, pri narodnoj knjižnici vodi se zavičajna zbirka o kojoj brinu tri kolegice.
Sliku stanja u zemlji navela je voditeljica odjela Matične i razvojne službe Knjižnica grada Zagreba, kolegica Ivančica Đukec Kero: većina zbirki je uređena – obrađena i vidljiva u mrežnim katalozima knjižnica, te svaka narodna knjižnica njeguje veću ili manju zavičajnu zbirku (prema Standardu za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj). No, u praksi sama kvaliteta, vidljivost te korištenje zbirki ovisi o tome s koliko prostora raspolažu te knjižnice i nije rijetkost da je takva građa smještena u ormarima i nedovoljno istaknuta. Dio knjižnica tek uređuje svoje zavičajne zbirke, potaknute i nacionalnim projektom E-kultura, zbog digitalizacije, a time i zaštite građe.
U tijeku je izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice u Paromlinu. Što ona znači za zbirku Zagrabiensia?
Posebno vrijedne zbirke Gradske knjižnice – Rara i Zagrabiensia – u Paromlinu će biti smještene u reprezentativan prostor s pripadajućom čitaonicom, isključivo za korištenje građe iz tih zbirki. Još važnije je to što voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić najavljuje da biti dovoljno prostora za odgovarajući smještaj građe, i to po najvišim standardima zaštite. Također, kako rad u zbirci podrazumijeva i njezino prezentiranje stručnoj i široj javnosti, u prostoru spomenute čitaonice održavat će se, kao i u staroj zgradi, razne izložbe, predavanja, tribine, a u budućnosti i edukativne radionice, projekcije i slični programi. Istraživanje građe o povijesti, kulturi i identitetu grada Zagreba će – jasno, daljnjom digitalizacijom građe – biti dostupno i preko multimedijskih interaktivnih zaslona. Jednako tako, Knjižnice grada Zagreba imaju i izdavačku djelatnost, pa je tako već objavljena knjiga kolegice Petek Kuglijeve knjige, a ova je zbirka pravo vrelo ideja za izdavačke, kao i razne druge projekte u budućnosti.
U novoj knjižnici u Paromlinu cjelokupno će poslovanje Gradske knjižnice dobiti jednu novu, višu dimenziju. S jedne strane to će omogućiti prostorne kvalitete zgrade i suvremena oprema, ali u cjelokupnom su poslovanju, ne zaboravimo, ključni – ljudi.
Koliko osoba danas radi u Zagrabiensiji?
Kratki odgovor na ovo pitanje je: samo jedna.
Zagrabiensia je kao knjižnica u malom. Brojni tekući poslovi koje inače obavljaju razne službe u knjižnicama vrše se u samoj Zbirci, poput nabave cjelokupne građe, a obrade one neknjižne. Valja naglasiti kako je velika pomoć što obradu knjižne građe, a to podrazumijeva inventarizaciju, klasifikaciju i katalogizaciju, obavljaju stručne službe Gradske knjižnice. Unatoč tome, samo zatečeni zaostaci u Zbirci ukazuju na to da opseg poslova u tako velikoj zbirci nadilazi tek jednog zaposlenika. Stoga već sada uviđam, ono što je isticala i moja prethodnica, kako je za realizaciju svih potencijala zavičajne zbirke glavnog grada Hrvatske, jednako kao i rješavanje raznih zaostataka, nužno i kvalitetno kadrovsko pojačanje.
Od nemale je važnosti prezentacija Zbirke stručnoj, ali i široj javnosti, kako kroz jednomjesečne izložbe u vitrinama ispred Zagrabiensie, tako i studijskim izložbama u auli Gradske knjižnice, odnosno izlaganjima na stručnim skupovima. Ova se zbirka može i vrijedi je prezentirati i na drugačije načine, kroz odgovarajuće programe i suradnje, a dobar je primjer i naš zajednički projekt, ciklus tribina Grad u Gradskoj.
Već nakon nekoliko mjeseci rada ovdje mogu zaključiti kako je posao u zavičajnoj zbirci doista izuzetno zanimljiv, pruža niz mogućnosti, od istraživačkih poniranja u razne segmente gradske prošlosti i sadašnjosti, kad ili ako se nađe vremena, konstantno učenje, stručno usavršavanje u poslovima koji su u knjižnicama često segmentirani, otvara mogućnost raznih suradnji, ali je istovremeno i vrlo, vrlo izazovan.
Novi ciklus tribina Grad u Gradskoj, između ostaloga, pratit će serija mini izložbi građe iz zbirke Zagrabiensia, a jedan od ciljeva je popularizacija te važne zbirke kroz takvu dodatnu otvorenost prema kulturnoj javnosti. Prva tribina Grad u Gradskoj održat će se 1. listopada 2024. O čemu će se biti riječi, odnosno koja je tema prve izložbe građe iz Zagrabiensie?
Dok je prvi ciklus tribina Grad u Gradskoj (2023.) započeo razgovorom o Kvaternikovom trgu, drugi ciklus započinje tribinom o još jednom važnom zagrebačkom trgu o čijoj se devastaciji i preuređenju mnogo pisalo i govorilo. Riječ je, dakako, o Cvjetnom, odnosno Preradovićevom trgu.
Izložba građe na ovu temu bit će na dva mjesta u Gradskoj knjižnici, jedan dio bit će u vitrini ispred same zbirke Zagrabiensia na drugom katu Gradske knjižnice, a drugi u stolu-vitrini na ulazu u Galeriju Kupola, gdje se ciklus i održava. Zbirka je, kako smo već naveli, zaštićena, tako da građa mora biti pod ključem, no bit će to jedan sažeti, ali zanimljiv pogled na Cvjetni trg iz različitih perspektiva, baš kao i poziv na daljnje čitanje o toj temi.
Kako je naglasak ovog ciklusa na mogućoj transformaciji javnih prostora u bolja i građanima ugodnija mjesta, preostaje pozvati publiku na razgledavanje izložene građe, prisustvovanje, pa i vlastitu participaciju u razgovoru s povjesničarkom umjetnosti Silvom Kalčić i kustosom Darkom Šimičićem koji nam predstoji na početku listopada.
