Grad Zagreb
Daleko najveći uspjeh nove pješačke zone u središtu Zagreba jest to da je Masarykova ulica – većim dijelom – konačno postala pješačka. Jer kad jednom neka ulica postane pješačka, ona to i ostaje.
Svinjari i grupa koja ih podupire nastupali su agresivno i postizali su da se stanje ne mijenja. Stanovnicima Jakuševca vjerojatno nitko nikad neće nadoknaditi štetu što žive u smradu.
O mogućnostima preuređenja zagrebačkog Kvaternikova trga govore povjesničarka umjetnosti Silva Kalčić, aktivist Vanja Radovanović, povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić i krajobrazni arhitekt Marijo Spajić.
Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.
David Kabalin: Podsjećanje na datume i događaje bitne za lokalnu povijest kao i poticanje interesa i sudjelovanja građana u kreiranju javnih prostora grada redovito rezultira interesom javnosti.
Stanari okolnih zgrada na tribini su pohvalili kulturno-društveni aspekt projekta i namjeru da se ne gradi nešto što bi ih moglo smetati i narušavati stambeni život.
Vlado Martek, pjesnik i umjetnik: Za mene je bit fašizma mržnja spram razlike. To sam prvi put na svojoj koži osjetio s petnaest godina kad sam počeo nositi dugu kosu.
„Kazalište za djecu je u Hrvatskoj pogon za vježbanje za kazalište za odrasle, vježbamo raditi ‘pravo kazalište’. To je apsolutno pogrešno.”
Besplatno tovljenje svinja na Jakuševcu omogućio je napredak svinjogojstva i masovniji uzgoj. Ljudi su reorganizirali svoje farme u svinjce.
Očekivanu idilu života na rubu grada, na Jakuševcu, zamijenila je frustracija smradom deponija i još intenzivnijim smradom svinja, od kojih doslovno peku oči i boli želudac.
Na polovici mandata gradonačelnika Tomaševića i njegova tima ne postoji javno komunicirana starteška odluka o utemeljenju barem jednoga novog velikog javnog parka.
Spomen ploča ovome ustaši izložena je u središtu Zagreba već 28 godina, i s vremenom se pretvorila u nesporni ukras hrvatske „normalnosti“.
Dizajnerice Maja Kolar i Ira Payer te povjesničar umjetnosti i kustos Marko Filip Pavković govore o nepostojanju vizualnoga identiteta Zagreba.
Ploča u spomen na pripadnike „hrvatskih oružanih snaga“ na Autobusnom je kolodvoru u Zagrebu postavljena u suton Tuđmanove vlasti. Preživjela je do danas.
„U staro doba življaše“, ili „Nekoć davno“, riječi su kojima počinju rečenice u bajkama sa sretnim završetkom.
Arhitekti Josip Barišić i Ardijan Karlo Gashi, članovi inicijative nazvane „Urbanistički savjet Novog Zagreba“ govore o očuvanju urbanističkih kvaliteta toga dijela Zagreba i o mogućnostima njihova poboljšanja.
Slučaj Vrapčak na Jarunu: Unatoč proklamiranom zelenom programu, obećanju transparentnosti i suradnje s građanima, zagrebačke vlasti preferiraju “sterilnost”.
Ratko Miličević i Maroje Mrduljaš govore o aktualnim planovima zagrebačke gradske uprave vezanima uz blok Arko Badel i o njezinom pristupu sadašnjem urbanističkom rješenju.
H-Alter u suradnji s Gongom završava priču o filmu General i njegovu producentu, Kiklop filmu: Nikada prije nije bilo filma s tako izdašnim sufinanciranjem od strane Grada Zagreba.
H-Alter u suradnji s Gongom nastavlja priču o filmu General i njegovu producentu, Kiklop filmu: Nikada u hrvatskoj povijesti nije bilo filma s tako izdašnim sufinanciranjem od strane Grada Zagreba.