Grad Zagreb

Višegodišnji proces izgradnje Knjižnice i društvenog centra Paromlin nudi dovoljno vremena za otkup preostalih privatnih parcela, ispražnjivanje prostora od substandardne gradnje i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za vjerojatno najvažniji novi trg u Zagrebu u 21. stoljeću.

Gotovo polovica od sedam ovogodišnjih „ciljeva“ dodjele zagrebačkih gradskih sredstava portalima, poput aretiranog glodavca, besmisleno se vrti u tautološkom krugu.

Rascjepkana silnim trakama uzdužnog parkiranja, automobilskog prometa i tramvajskom linijom, Tratinska je silinom svojeg prometa razdvojena na dva paralelna lica, koja međusobno ne komuniciraju.

O legendarnoj svinji, teškoj nekoliko stotina kila, koja je živjela i hranila se na jakuševečkom deponiju, i njenoj sudbini, ispričao mi je gospodin Luka, stanovnik starog dijela naselja.

U punoj kupoli Gradske knjižnice, 5. listopada održana je prva u nizu tribina “Grad u Gradskoj”. Dio je to koncepta kojeg potpisuje Saša Šimpraga.

Daleko najveći uspjeh nove pješačke zone u središtu Zagreba jest to da je Masarykova ulica – većim dijelom – konačno postala pješačka. Jer kad jednom neka ulica postane pješačka, ona to i ostaje.

Svinjari i grupa koja ih podupire nastupali su agresivno i postizali su da se stanje ne mijenja. Stanovnicima Jakuševca vjerojatno nitko nikad neće nadoknaditi štetu što žive u smradu.

O mogućnostima preuređenja zagrebačkog Kvaternikova trga govore povjesničarka umjetnosti Silva Kalčić, aktivist Vanja Radovanović, povjesničarka umjetnosti Rosana Ratkovčić i krajobrazni arhitekt Marijo Spajić.

Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.

David Kabalin: Podsjećanje na datume i događaje bitne za lokalnu povijest kao i poticanje interesa i sudjelovanja građana u kreiranju javnih prostora grada redovito rezultira interesom javnosti.

Stanari okolnih zgrada na tribini su pohvalili kulturno-društveni aspekt projekta i namjeru da se ne gradi nešto što bi ih moglo smetati i narušavati stambeni život.

Vlado Martek, pjesnik i umjetnik: Za mene je bit fašizma mržnja spram razlike. To sam prvi put na svojoj koži osjetio s petnaest godina kad sam počeo nositi dugu kosu.

„Kazalište za djecu je u Hrvatskoj pogon za vježbanje za kazalište za odrasle, vježbamo raditi ‘pravo kazalište’.  To je apsolutno pogrešno.”

Besplatno tovljenje svinja na Jakuševcu omogućio je napredak svinjogojstva i masovniji uzgoj. Ljudi su reorganizirali svoje farme u svinjce.

Očekivanu idilu života na rubu grada, na Jakuševcu, zamijenila je frustracija smradom deponija i još intenzivnijim smradom svinja, od kojih doslovno peku oči i boli želudac.

Na polovici mandata gradonačelnika Tomaševića i njegova tima ne postoji javno komunicirana starteška odluka o utemeljenju barem jednoga novog velikog javnog parka.

Spomen ploča ovome ustaši izložena je u središtu Zagreba već 28 godina, i s vremenom se pretvorila u nesporni ukras hrvatske „normalnosti“.

Dizajnerice Maja Kolar i Ira Payer te povjesničar umjetnosti i kustos Marko Filip Pavković govore o nepostojanju vizualnoga identiteta Zagreba.

Ploča u spomen na pripadnike „hrvatskih oružanih snaga“ na Autobusnom je kolodvoru u Zagrebu postavljena u suton Tuđmanove vlasti. Preživjela je do danas.

„U staro doba življaše“, ili „Nekoć davno“, riječi su kojima počinju rečenice u bajkama sa sretnim završetkom.