Grad Zagreb

Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji.

U razdoblju porasta mitova oko rodnih odrednica i tobožnje rodne ideologije nužno je da do javnosti dopru glasovi onih koji te mitove mogu raskrinkati.

Stvarna poetičnost teksta u gradu događa se u intervencijama građana, anonimnim i privremenim, osmišljenim ili slučajnim, različitih sadržaja i estetike.

Branko Brezovec u intervjuu za H-Alter povodom predstave Krležino divot pismo: Veći problem od financiranja kulture jest manjak horizonta – što bi Grad Zagreb uopće od nezavisne kulture htio.

Zagreb se na svojim zidovima smije, protestira, mudruje, ljubuje, ljuti… Šetajući gradom možete pratiti mijene političkih građanskih mobilizacija.

Nakon godinu i po borbe s upravom Filozofskog fakulteta u Zagrebu studenti su krenuli u kolektivnu reakciju – 17. veljače održan je 219. Plenum FFZG-a.

U izdanju Muzeja za umjetnost i obrt predstavljena je monografija posvećena dizajneru Milanu Vulpeu. Koraljka Vlajo, autorica: „Dizajnersko djelo je uvijek rezultat društva unutar kojeg je nastalo.”

Postoji detalj iz moje biografije koji je uglavnom nepoznat čak i onima koji se sasvim opravdano i s punim pravom nazivaju mojim prijateljima. Kad sam bio mlad, crtao sam grafite.

Odvjetnica Lina Budak komentira neaktvinost zagrebačkih struktura u slučaju „BBB-a s brčićima“.

Peščenica: Tema je izuzetna, lokacija atraktivna, možda takvo bude i rješenje. Ako i kad se usvoje aktualne izmjene GUP-a, novi park postat će administrativna činjenica.

Kao i svake godine, na Dan NSK glavna ravnateljica će u prigodnom govoru istaknuti da knjižnica čuva dva primjerka prvotiska Misala iz 1483. godine. A tko bi ih trebao čuvati?

Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.

Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!

Zagrebačka Ružmarinka nedavno je preplavljena fašističkim grafitima, uključujući i priznanje Dinamu, da ga “voli” čak i “Adolf Hitler”.

Iako je riječ o temama bitnim za svakog zagrebačkog stanovnika, na prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena nije pristigla ni jedna jedina primjedba niti prijedlog.

Mogu li se aktualne izmjene Odluke o socijalnoj skrbi Grada Zagreba promatrati u kontekstu skorih lokalnih izbora? Mogu, ali zbog loše komunikacije samoga Grada.

Iako zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević činjenično ukazuje na oporbenjačko licemjere, jasno je da u razmjeni argumenta s oporbenim konzervativcima nije osobito okretan.

Marijo Milčić, urednik monografije Medika: 2008.-2013. : U Zagrebu postoji veliki problem i hajka na grafite koja se svakih pet godina ponavlja, ali je činjenica da je cijela povijest grafita na ulicama.

Procesi ozelenjivanja Zagreba su nužni i trenutno u nekakvom uzletu kroz pojačanu sadnju drveća, ali su po dosezima još uvijek u začetku.

Participativno budžetiranje napokon je stiglo u Zagreb. Od 250 prijedloga građana prihvaćeno je njih 16. Tako će u 2025., između ostalog, Gajnice dobiti skate park, a Vrbik motorički park.