Grad Zagreb
Novi gradski proračun u pogledu sufinanciranja kulturnih djelatnosti donosi višemilijunsko povećanje. Povećanja ipak nisu dovoljna da bi dala pun zamašnjak nezavisnoj kulturi.
Najveći zagrebački donjogradski blok, onaj omeđen Medulićevom, Ilicom, Kačićevom i Prilazom, nije to trebao biti, ali je to ostao.
Kad razmišljam po čemu su najkarakterističniji zagrebački gradski prostor i okolica, njegov izgrađeni i prirodni okoliš gledani u cjelini, neizbježni odgovori su: planina, rijeka i željeznica…
Hodanje rasteže vrijeme. Ako nije progonjeno, vrijeme nagrađuje nepredvidivošću. Zapažanjem. Detaljima. Malim događajima bez događaja.
Ciljevi gerilskog vrtlarenja su uglavnom uljepšavanje zanemarenih urbanih područja, promoviranje ekološke svijesti, uzgoj hrane, ili čin političkog protesta protiv lošeg upravljanja javnim prostorom.
Priliku za javni park na lokaciji bivše klaonice Grad Zagreb ne bi smio propustiti. Taj sklop je izuzetan prostorni, arhitektonski i društveni resurs u čiji je historijat upisana neopisiva patnja tisuća životinja.
Zagreb nema gradski ružičnjak. Mnogi europski gradovi ih imaju, daleko veće od ovoga koji se u Zagrebu predlaže kao prvi, kvartovski.
Dino Igrec i Sonja Leboš, koautori monografije „Krešimirac“: Povezivanjem Krešimirova trga s perivojem tom prostoru dan je integritet, koji je izgubljen kad je vojska ušla u okolne zgrade.
Bivša klaonica i stočna tržnica u Heinzelovoj jedna je od najvažnijih nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba, ujedno jedan od najvrjednijih primjera industrijske arhitekture u gradu.
Svjetlana Lugar, aktivistkinja, političarka i književnica: Svi, i stanovnici Travnog i mi u mjesnoj samoupravi, čekamo novi park kraj Mamutice.
Dio životopisa lektorice Einat Lilian Dotan sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta upućuje na šestogodišnji staž na visokorangiranim pozicijama svjetski poznate humanitarne organizacije IDF.
Mario Šimunković, neovisni istraživač: Ako nekome smeta da se vrati spomen-ploča žrtvama ustaškog režima, onda se iz 2024. vraćamo u 1991.
Članice CESI-ja već mjesecima pokušavaju stupiti u produktivni kontakt s nadležnima u Gradu Zagrebu, kako bi ih potakle na uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole kojima je Grad osnivač.
Voljela bih da se razmjeste, smanje, proljepšaju kiosci s cvijećem koji mi kao velike kocke oduzimaju pogled dok sjedim na najduljoj klupi u gradu.
Devastacija Cvjetnog trga nije počela i završila s problematičnom obnovom sredinom devedesetih, ta obnova je samo vidljiva površina dubinskih procesa i promjena.
Ivana Fištrek, voditeljica Zagrabiensie: Zagrebačka Gradska knjižnica ima oko 10 000 jedinica raznovrsne građe koje bi trebalo digitalizirati. Dosadašnjim tempom priljeva sredstava godišnje se digitalizira od 50 do 60 jedinica.
Patricia Pisani na Dotršćini: Intervenirat ću na stazi u parku u Dolini grobova. Rad ima poveznicu s onim izvedenim u Merellenbergu, a treba preuzeti simboličku ulogu sigurnog prijelaza.
Krešimira Gojanović: Posljednja nepravilnost sastoji se od dvadeset milijuna eura koje je ministrica Obuljen Koržinek dala HDLU-u za obnovu Meštrovićeva paviljona, premda zgrada nije stradala u potresu.
Sonja Leboš, autorica nedavno izvedene Opere Commerciale III koja se bavi odnosom Kine i Jugoslavije od 1944. do 1957.
Velika palma u predvrtu kuće na uglu Škrlčeve i Kušlanove bila je najljepša palma u Zagrebu, jedinstven i poseban ukras ulice i cijelog kvarta.