Grad Zagreb
Postoji detalj iz moje biografije koji je uglavnom nepoznat čak i onima koji se sasvim opravdano i s punim pravom nazivaju mojim prijateljima. Kad sam bio mlad, crtao sam grafite.
Odvjetnica Lina Budak komentira neaktvinost zagrebačkih struktura u slučaju „BBB-a s brčićima“.
Peščenica: Tema je izuzetna, lokacija atraktivna, možda takvo bude i rješenje. Ako i kad se usvoje aktualne izmjene GUP-a, novi park postat će administrativna činjenica.
Kao i svake godine, na Dan NSK glavna ravnateljica će u prigodnom govoru istaknuti da knjižnica čuva dva primjerka prvotiska Misala iz 1483. godine. A tko bi ih trebao čuvati?
Početkom veljače, na zagrebačkoj Trešnjevci ukazao se „prozor za život“ čiji je deklarirani cilj pružiti alternativu čedomorstvu i ostavljanju beba u kontejnerima.
Arhitekt i urbanist Borislav Doklestić: “Da… ja sam protiv bilo kakve gradnje na tom koridoru… važnom, sve važnijem za grad…” I mi smo!
Zagrebačka Ružmarinka nedavno je preplavljena fašističkim grafitima, uključujući i priznanje Dinamu, da ga “voli” čak i “Adolf Hitler”.
Iako je riječ o temama bitnim za svakog zagrebačkog stanovnika, na prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena nije pristigla ni jedna jedina primjedba niti prijedlog.
Mogu li se aktualne izmjene Odluke o socijalnoj skrbi Grada Zagreba promatrati u kontekstu skorih lokalnih izbora? Mogu, ali zbog loše komunikacije samoga Grada.
Iako zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević činjenično ukazuje na oporbenjačko licemjere, jasno je da u razmjeni argumenta s oporbenim konzervativcima nije osobito okretan.
Marijo Milčić, urednik monografije Medika: 2008.-2013. : U Zagrebu postoji veliki problem i hajka na grafite koja se svakih pet godina ponavlja, ali je činjenica da je cijela povijest grafita na ulicama.
Procesi ozelenjivanja Zagreba su nužni i trenutno u nekakvom uzletu kroz pojačanu sadnju drveća, ali su po dosezima još uvijek u začetku.
Participativno budžetiranje napokon je stiglo u Zagreb. Od 250 prijedloga građana prihvaćeno je njih 16. Tako će u 2025., između ostalog, Gajnice dobiti skate park, a Vrbik motorički park.
“Znaš li da su Zapruđe u početku nazivali Srebrnim gradom?” pita me Saša Šimpraga dok šetamo Parkom Vjekoslava Majera, prvim i najstarijim od šest parkova novozagrebačke Plave potkove.
Sad već davne, ali zagrebačkom prostoru i dalje aktualne 2018. Bandićeva je zagrebačka vlast uklonila vegetaciju s Trga žrtava fašizma, unatoč suprotnoj volji građana i preporukama struke.
Promet je izvor 22 posto zagađenja zraka u Zagrebu, a kako bi se to zagađenje smanjilo, potrebno je „smanjiti broj vozila u cirkulaciji“.
Galerija VN ugošćuje dio radova s posljednjeg Zagreb street art festivala: „Kreativnost je manje tolerirana od reklamne industrije koja plakate postavlja mahom na nedopuštenim mjestima.”
Novi gradski proračun u pogledu sufinanciranja kulturnih djelatnosti donosi višemilijunsko povećanje. Povećanja ipak nisu dovoljna da bi dala pun zamašnjak nezavisnoj kulturi.
Najveći zagrebački donjogradski blok, onaj omeđen Medulićevom, Ilicom, Kačićevom i Prilazom, nije to trebao biti, ali je to ostao.
Kad razmišljam po čemu su najkarakterističniji zagrebački gradski prostor i okolica, njegov izgrađeni i prirodni okoliš gledani u cjelini, neizbježni odgovori su: planina, rijeka i željeznica…