Grad Zagreb

Analiziramo rezultate 4 M! godine u Zagrebu: Vizija prometa gradske vlasti na papiru je ostala ista kao i na početku mandata, ali smjer u kojem idu gradski novci potpuno se odvojio od smjera u kojem idu riječi.

Analiziramo rezultate 4M! godine u Zagrebu: Aktualna vlast ispunila je obećane ciljeve povećanja transparentnosti i odgovornosti.

U Zagrebu, gdje su platforma Možemo! i gradonačelnik Tomislav Tomašević uvjerljivi favoriti, već se tjednima prije početka službene predizborne kampanje vodi pravi bratoubilački rat.

Nove perspektive prostora za kulturu u Zagrebu: Svi prostori koji otvaraju vrata prisilno nomadskim udrugama i umjetnicima pucaju po šavovima.

Skupina građana sa zagrebačke Nove ceste organizirala je potpisivanje peticije za očuvanje zelene površine u sklopu dijela parka uz Dom sportova. Na novinarska pitanja, iz Grada ne odgovaraju.

Na Ilirskom trgu, kod spoja s Opatičkom ulicom i pod kulom, stoljetno je stablo lipe koje s obzirom na mikrokoloaciju, način na koji je razvilo krošnju i općenito kako dominira uvelike doprinosi kvaliteti mjesta.

Vesna Teršelič: “Kada bi u Zagrebu postojao Trg ahmićkih žrtava, moglo bi se terenskom nastavom naprosto stat pred tu ploču i ispričati mladima što se dogodilo.”

Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu.

Financijske krize, napuštanje strateških planova, sistemske promjene i ispreplitanje interesa strukovnih lobija neki su od razloga koji su kumovali propasti projekta Sveučilišne bolnice u Zagrebu.

Lovorka Marinović, predsjednica CNI-ja: Sustav za nošenje sa seksualnim uznemiravanjem postoji, ali ne funkcionira kako bi trebao.

Boris Štromar: Rasvjeta je jedna od glavnih gradskih infrastruktura, a čini se da se gradske vlasti više razumiju u vodovod i kanalizaciju, nego u javnu rasvjetu koja im svake noći bliješti u glavu.

Izvještaj s Okruglog stola “Izazovi u borbi protiv trgovanja ljudima – perspektive kaznenog pravosuđa te pomoći i zaštite žrtava“.

Javno savjetovanje o novom Socijalnom planu Grada Zagreba za razdoblje od 2025. do 2027. završava sutra. Njegova je izrada započela u srpnju prošle godine, a čini ga detaljan dokument na više od 100 stranica.

„Kakav je Zagreb bio, kakav je danas i kakav [bismo] željeli da bude“ može biti ili Zagreb koji kooptira umjetnički protest, ili Zagreb koji teži anarhizmu i javnoj egzibiciji, ili pak onaj u kojem je hapšenje umjetnika „metafora svakodnevnog postupanja“.

Gradilište podzemnog spremnika u centru grada od prošloga tjedna osigurava policija.

Nataša Mataušić, povjesničarka: “Političari se rado, kada je to potrebno, pozivaju na antifašističke tradicije, držeći pritom figu u džepu.

Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji.

U razdoblju porasta mitova oko rodnih odrednica i tobožnje rodne ideologije nužno je da do javnosti dopru glasovi onih koji te mitove mogu raskrinkati.

Stvarna poetičnost teksta u gradu događa se u intervencijama građana, anonimnim i privremenim, osmišljenim ili slučajnim, različitih sadržaja i estetike.

Branko Brezovec u intervjuu za H-Alter povodom predstave Krležino divot pismo: Veći problem od financiranja kulture jest manjak horizonta – što bi Grad Zagreb uopće od nezavisne kulture htio.