Analiziramo rezultate 4M! godine u Zagrebu: Nova je vlast najavila prenošenje dodatnih ovlasti na jedinice mjesne samouprave, no izmjene gradskog statuta, koje bi te ovlasti ojačale, nisu donesene. Iako je u ZJN!/M! programu istaknut problem prevelike centralizacije koju je provodio tadašnji Gradski ured za mjesnu samoupravu, nova je vlast oduzela vijećima gradskih četvrti ovlast donošenja programa održavanja komunalne infrastrukture, čime je umanjila regulatornu ovlast mjesne samouprave.
Grad Zagreb funkcionira po principu dvostupanjskog ustroja mjesne samouprave u kojem prvi stupanj čini 17 gradskih četvrti, a drugi stupanj 218 mjesnih odbora. Iznad mjesne samouprave organizirana je gradska uprava. Ovakav model organizacije mjesne samouprave, kakav nije primijenjen niti u jednom velikom europskom gradu, kritiziran je od strane akademske zajednice još od njegova ustrojavanja 2009.[1] Između gradskih četvrti velike su razlike s obzirom na veličinu i broj vijećnika (od gradske četvrti Brezovica i Podsljeme s deset do gradske četvrti Novi Zagreb-istok i Trešnjevka-sjever s 19 vijećnika) te broj mjesnih odbora organiziranih na njihovom području (od pet mjesnih odbora gradske četvrti Podsljeme odnosno šest mjesnih odbora gradske četvrti Podsused i Trešnjevka- jug do čak 46 mjesnih odbora na području gradske četvrti Sesvete).[2] Sustav mjesne samouprave Grada Zagreba uključuje 1640 vijećnika koji za svoj rad primaju mjesečnu naknadu.
U kolovozu 2021. nova je vlast smanjila iznos mjesečnih naknada za predsjednike i članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora Grada Zagreba za 40 posto.[3] Ipak, one i dalje ostaju velike u apsolutnom iznosu te ukupne naknade za članove vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora iznose više od 3.000.000,00 eura godišnje.[4] Kao i u ostalim hrvatskim lokalnim jedinicama, vijećnici u tijelima mjesne samouprave biraju se u pravilu ispred (nacionalnih) političkih stranaka. Analiza političke pripadnosti vijećnika gradskih četvrti upućuje kako su prije lokalnih izbora 2025. na vijećničkim pozicijama od ukupno 281 vijećnika bila samo 24 nezavisna vijećnika,[5] četiri vijećnika s nezavisnih/mjesnih kandidacijskih lista, a 123 vijećnika iz vladajuće stranke Možemo!.[6]
Stranka Možemo! je u svom predizbornom programu prepoznala važnost mjesne samouprave, a mjere za osnaživanje mjesne samouprave je, pomalo neodređeno i nerazrađeno, usmjerila prema demokratizaciji mjesne samouprave te jačanju ovlasti jedinica mjesne samouprave i to, implicitno izrečeno, gradskih četvrti.
U odnosu na demokratizaciju mjesne samouprave, najveći pomaci učinjeni su u odnosu na povećanje transparentnosti u radu mjesne samouprave. Web stranice mjesne samouprave Grada Zagreba[7] sada sadrže niz informacija o vijećima gradskih četvrti i mjesnim odborima, od osnovnih informacija o kontakt podacima i članovima vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora do interaktivne karte s komunalnim aktivnostima Grada Zagreba.[8] Također, u pretraživom i sustavom obliku objavljeni su dnevni redovi i zapisnici sa sjednica vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora.[9] Navedeni pomaci pohvaljeni su i od strane Povjerenika za informiranje koji je Grad Zagreb, zajedno sa Gradom Rijekom, istaknuo kao primjer dobre prakse ispunjavanja zakonske obveze proaktivnog objavljivanja informacija koje se odnose na mjesnu samoupravu.[10]
Grad Zagreb je napravio iskorak i u pogledu uključivanja građana u odlučivanje, u okviru pilot-projekta participativnog odlučivanja Daj prijedlog za bolji kvart! koji je proveden 2024. U okviru ovog projekta građani četiri gradske četvrti mogli su predlagati projekte koji se mogu financirati u sklopu komunalnih aktivnosti gradskih četvrti. Vijeća gradskih četvrti su zatim odabrala projekte o kojima su građani glasali fizički u prostorima gradske četvrti ili online putem NIAS sustava. Cijeli proces je bio popraćen i medijskom kampanjom te tribinama u ovim gradskim četvrtima. U procesu je izabrano šesnaest projekata koji će biti financirani kroz planove komunalnih aktivnosti ovih gradskih četvrti, a njihova vrijednost se kreće od 60.000 do 103.000 eura.[11] Iako iznosi namijenjeni za ovu aktivnost participativnog budžetiranja nisu veliki, te su provedeni tek pred kraj 2024. na razini samo četiri gradske četvrti, oni ipak pokazuju proaktivnost te korištenje novih instrumenata participacije građana što treba pohvaliti.
Od ostalih mjera uključivanja građana koje je Možemo! spomenuo u predizbornom programu (lokalne referendume, peticije, zborove građana, jačanje prava na pristup informacijama, uključivanje pripadnika ranjivih skupina, razradu mehanizama za rješavanje pritužbi i prijedloga) jedino su zborovi građani oblik uključivanja građana koji jest vezan uz mjesnu samoupravu, no u njihovu održavanju nije došlo do unaprjeđenja. Također, bez obzira na nove instrumente jačanja participacije građana, čak gledano i u hrvatskom, a kamoli međunarodnom okruženju, još uvijek postoji značajni prostor za napredak. Samo primjer Grada Rijeke[12] te način na koji građani mogu online postavljati pitanja svom mjesnom odboru, dobiti informativne listove o svom mjesnom odboru ili prijaviti komunalne probleme može služiti kao inspiracija i smjer napretka za Grad Zagreb.
Što se tiče jačanja ovlasti jedinica mjesne samouprave, nova je vlast najavila prenošenje novih ovlasti iz samoupravnog djelokruga grada na jedinice mjesne samouprave, uvođenje prava “uvjetnog veta” čime se smanjuje neravnoteža u odnosu prema središnjoj gradskoj vlasti te jačanje konzultativne uloge jedinica mjesne samouprave. Ipak, izmjene Statuta Grada Zagreba, kao glavnog akta grada, u tome pogledu nisu donesene.
Iako je u Programu istaknut problem prevelike centralizacije koju je provodio tadašnji Gradski ured za mjesnu samoupravu, nova je vlast izmjenama Statuta Grada Zagreba iz 2022.[13] vijećima gradskih četvrti oduzela ovlast donošenja programa održavanja komunalne infrastrukture za područje gradske četvrti[14] te tu ovlast pretvorila samo u predlaganje Gradskoj skupštini čime je zapravo umanjila regulatornu ovlast mjesne samouprave. Ipak, ukupno gledajući, mjesna samouprava je 2024. dobila veći iznos sredstava nego ranijih godina (123.280.400,00 eura), dok je po proračunu za 2025. i 2026. taj iznos nešto manji, ali značajnije povećan u odnosu na 2023.[16] Ono što se može primijetiti gledajući proračun jest jačanje gradskih četvrti, ali i financijsko slabljenje mjesnih odbora. Naime, prema proračunu za 2024. mjesni su odbori raspolagali sa svega 8.063.000,00 eura u odnosu na prijašnjih više do 20 milijuna. Time je mjesnim odborima ostalo na raspolaganju u prosjeku manje od 37.000 eura po mjesnom odboru za aktivnosti održavanja komunalne infrastrukture što je mali iznos za izvršavanje pravih ovlasti. S druge strane, gradske četvrti sada raspolažu većim iznosima sredstava.[17]
Analiza koju su proveli studenti u okviru programa Laboratorij upravnih inovacija na Studijskom centru za javnu upravu i javne financije pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu[18] početkom 2025. pokazala je da i dalje postoji niz problema na razini mjesne samouprave, posebice mjesnih odbora. Njihove ovlasti su male, odluke često samo deklaratorne, a financiranje limitirano. Ne postoji sustavna edukacija vijećnika mjesnih odbora, što se zatim odražava i na samu participaciju građana, jer neki mjesni odbori imaju aktivne kanale komunikacije s građanima (razne društvene mreže), dok drugi to nemaju. U velikoj mjeri ovi nalazi ukazuju na sustavni problem integriranog upravljanja gradom[19] te na preveliku fragmentaciju u kojoj mjesni odbori ne ostvaraju svoje predviđene uloge te bi vrijedilo razmisliti o cjelovitoj reformi sustava mjesne samouprave u Gradu Zagrebu.
