• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
What's Hot

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: Kvaternikov trg i njegova zona

25. rujna 2023.
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Progressive International: Izjava povodom 50-godišnjice puča u Čileu

Progressive International: Izjava povodom 50-godišnjice puča u Čileu

0
T G 13. rujna 2023. Vijesti

Prije pedeset godina, demokratski izabrana socijalistička vlada Salvadora Allendea svrgnuta je u vojnom udaru koji je predvodio fašist Augusto Pinochet uz podršku SAD.

Kao i većina Latinske Amerike, iako bogat resursima Čile je bio nerazvijena država još od španjolske kolonizacije u 16. stoljeću. Na prijelazu u 20. stoljeće Čile je bio jedno od najovisnijih gospodarstava na svijetu. Tri četvrtine svog izvoza slao je u Britaniju i polovicu svog uvoza dopremao iz Britanije. Do 1929. SAD je uložio 400 milijuna dolara u čileansko gospodarstvo. U 40 godina koje su uslijedile samo dvije tvrtke, Anaconda i Kennecott, iscijedile su Čile za 4 milijarde dolara.

Kada je 1970. Salvador Allende, kao kandidat Narodnog jedinstva, za predsjednika Čilea, pokušao je reorganizirati društvo koje je naslijedio. Tijekom tri godine na vlasti, Allendeova vlada nacionalizirala je čileansku industriju bakra koja je bila u stranom vlasništvu i predstavljala 75% nacionalnog izvoza. Umjesto obeštećenja bivšim vlasnicima, Allende je tražio isplatu za nepošteno izvađene resurse. Nije stao s bakrom.

Neposredno nakon državnog udara, Kissinger je poslao izaslanika da generalu Pinochetu prenese “najjače želje za blisku suradnju”

U svojoj prvoj godini vlada Narodnog jedinstva nacionalizirala je 91 tvrtku u sektoru temeljnih industrija, preraspodijelila 5,5 milijuna hektara zemlje, odobrila znatna povećanja plaća radničkoj klasi i izgradila kvalitetne domove za siromašne. Allende se nadao da će izgraditi suverenu, razvijenu, demokratsku i humanu državu – čija je vanjska politika izgrađena na principima prijateljstva.

U govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u prosincu 1972. Allende je istaknuo porijeklo kursa koji je zacrtala njegova vlada. “Promjena strukture moći koju provodimo, vodeća progresivna  uloga radnika u njoj, nacionalizacija osnovnih bogatstava i oslobađanje naše zemlje od podređenosti stranim silama, sve su to krunske točke dugog povijesnog procesa, nastojanja da se uvedu političke i društvene slobode. Radi se o herojskoj borbi nekoliko generacija radnika i seljaka da se organiziraju kao društvena snaga za osvajanje političke moći i za preuzimanje ekonomske moći od kapitalista.”

To je bilo nepodnošljivo za imperijalne sile. Samo nekoliko dana nakon Allendeove inauguracije 1970. Henry Kissinger upozorio je predsjednika Nixona da njegov izbor predstavlja “jedan od najozbiljnijih izazova s kojima se ova hemisfera ikada suočila”. Allendeov “podmukli model” je morao biti zaustavljen. Nixon je odmah naredio CIA-i da “natjera čileansko gospodarstvo da zaplače”. “Moramo učiniti sve što možemo da uzdrmamo [Allendea] i srušimo ga”, rekao je američki ministar obrane.

Kao što je kći Salvadora Allendea, Isabel, napisala: “bilo je to vrijeme Hladnog rata, a Sjedinjene Države nisu dopuštale da ljevičarski eksperiment uspije u onome što je Kissinger nazivao ‘svojim dvorištem’. Kubanska revolucija bila je više nego dovoljna; niti jedan drugi socijalistički projekt nije se mogao tolerirati, čak i ako bi bio rezultat demokratskih izbora.”

Američka vlada zatvorila je sve investicije u Čileu i organizirala prosvjede, financirajući masovni štrajk sindikata autoprijevoznika koji je pogoršao tešku gospodarsku situaciju u zemlji. CIA je pokrenula svoj rasprostranjeni propagandni stroj kako bi okrivila Allendea za posljedice.

Potpora javnosti Allendeovoj vladi je oslabila, ali nije slomljena. Dana 4. rujna 1973., tjedan dana prije smrti, Allende je govorio na milijunskom skupu koji se okupio oko La Monede, čileanske predsjedničke palače. “Allende, Allende, el pueblo te defiende,” ljudi su vikali — “Allende, Allende, narod će te braniti!”

Četiri dana kasnije, dok su bombe padale na Santiago, Allende je održao svoj posljednji govor iz La Monede: “U ovom odsutnom trenutku, posljednjem trenutku kada vam se mogu obratiti, želim vam da zapamtite lekciju: strani kapital, imperijalizam, zajedno s reakcionarnim snagama stvorio je klimu u kojoj su oružane snage prekršile svoju tradiciju… žrtve su istog društvenog sloja koji se danas nada da će, uz inozemnu pomoć, ponovno osvojiti vlast kako bi nastavili braniti svoje profite i svoje privilegije… Živio Čile! Živio narod! Živjeli radnici!”

Neposredno nakon državnog udara, Kissinger je poslao izaslanika da generalu Pinochetu prenese “najjače želje za blisku suradnju”. Tijekom 17 godina koje su uslijedile, Pinochetova diktatura ubila je tisuće, brutalno potisnula svaku opoziciju i, pod vodstvom Chicago Boysa, pretvorila Čile u laboratorij za neoliberalizam. Kada se Kissinger sastao s generalom Pinochetom u Santiagu 1976. rekao je da je diktator “svrgavanjem Allendea, učinio veliku uslugu Zapadu” i da SAD “podržava ono što [Pinochet] pokušava učiniti.”

Zato je 9. rujna Progresivna internacionala organizirala poseban događaj kako bi obilježila puč iz rujna 1973., osudila brutalnost imperijalističke vanjske politike SAD-a i proslavila globalnu ostavštinu predsjednika Allendea.

“Koračajte naprijed znajući da će se, prije nego kasnije, ponovno otvoriti veliki putovi kojima će slobodni ljudi hodati kako bi izgradili bolje društvo.”  – Salvador Allende, 26. lipnja 1908. – 11. rujna 1973.


Prevela: Vesna Janković

Čile Južna Amerika SAD terorizam
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
T G

Povezani članci

Kristian Laubjerg21. rujna 2023.

Mediji u službi proizvođača oružja

Marijan Vogrinec19. rujna 2023.

Recesija na ratni pogon

Diaspora Pa'lante18. rujna 2023.

Hipokrizija američkog proxy rata s Rusijom*

Marijan Vogrinec5. rujna 2023.

Ruski rulet ukrajinskih izbora

Chris Nineham28. kolovoza 2023.

Kovanje rata – 6. dio: Rat je mir

David Choquehuanca21. kolovoza 2023.

Rat za “skuplje proteze”

  • Posljednje
  • Popularno

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: Kvaternikov trg i njegova zona

25. rujna 2023.

Kad bi drveće hodalo

25. rujna 2023.

Čistog zraka ni na vidiku

25. rujna 2023.

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.

Sjedinjene banana-države

28. listopada 2020.
Posljednje vijesti

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Prijatelji životinja pitaju studente o uvođenju veganskih opcija u studentske menze

24. rujna 2023.

XR Zagreb: “Suprostavimo se klimatskom kriminalu!”

23. rujna 2023.

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

B.a.b.e: Javna percepcija nasilja nad ženama ipak se mijenja

22. rujna 2023.

Zdravstveni opservatorij: Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

21. rujna 2023.

Prijatelji životinja: I Sinjska alka je nasilje nad konjima

21. rujna 2023.

Greenpeace: Po ulaganjima u željeznicu u odnosu na ceste Hrvatska među najgorima u Europi

19. rujna 2023.

EU je proizvela 14,7 milijuna bicikala u 2022. godini

19. rujna 2023.

Prijatelji životinja: Za napuštanje životinje napokon zatvorska kazna

18. rujna 2023.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.