• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Iz svemira se Zemlja bolje osjeća

Iz svemira se Zemlja bolje osjeća

0
Marina Kelava 16. ožujka 2023. Europa, Izdvojeno
Samantha Cristoforetti (ESA-ITRE Press point)

“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezanije sa Zemljom. Na neki način zagrliš ju svakih 90 minuta. I osjećaš se još motiviranije da učiniš nešto u vezi problema s kojima se Zemlja suočava”, kaže astronautkinja Samantha Cristoforetti, prva Europljanka koja je bila zapovjednica međunarodne svemirske postaje. Ona je i druga žena koja je odradila svemirsku šetnju te prva Europljanka koja je šetala svemirom.

Samantha Cristoforetti nije sanjala da bude žena-astronaut, sanjala je da bude astronaut. No, kako je unatoč puno boljem položaju žena u Europi, nego u većini drugih dijelova svijeta, i dalje puno prostora za poboljšanje i još dug put do stvarne ravnopravnosti žena, u Europskom je parlamentu govorila povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.

Cristoforetti je prva Europljanka koja je bila zapovjednica međunarodne svemirske postaje. Ona je i druga žena koja je odradila svemirsku šetnju te prva Europljanka koja je šetala svemirom. Na svemirskoj je postaji odradila dvije misije, 2014. i 2022. godine.

“Svemir nije samo tamo gore nego je među nama. Esencijalni je dio  svakodnevnog života. Uzimamo ga zdravo za gotovo, no on je utkan u tkivo modernog društva. Uzdamo se u svemir da nam omogući razne usluge kao što su promatranje Zemlje, praćenje klimatskih promjena, televizijski prijenos, internet, pa čak i pametni promet i financijske transakcije”, istaknula je Cristoforetti.

Svemir nije samo tamo gore nego je među nama. Esencijalni je dio  svakodnevnog života. Uzimamo ga zdravo za gotovo, no on je utkan u tkivo modernog društva

Tu ključnu ulogu igra Europska svemirska agencija. Među 6000 zaposlenih te agencije, uglavnom znanstvenika i inženjera, je i Cristoforetti, koja je istaknula i važnu ekonomsku ulogu svemirske industrije za koju se procjenjuje da će vrijediti trilijun dolara do kraja 30-ih godina.

“Takav potencijal može biti pogon transformacije naše industrije. Svemir je i strateška komponenta naše ekonomske i industrijske suverenosti”, kaže astronautkinja.

Europska unija u sklopu Europske svemirske agencije razvila je najveći svjetski program praćenja i promatranja Zemlje, program Copernicus koji ima veliku ulogu u zaštiti okoliša.

“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezanije sa Zemljom. Na neki način zagrliš ju svakih 90 minuta. I osjećaš se još motiviranije da učiniš nešto u vezi problema s kojima se Zemlja suočava”, poslala je i ekološku poruku Cristoferreti na konferenciji za medije uoči obraćanja Europskom parlamentu.

Svemirska istraživanja velik su poticaj i mladima da odaberu područje znanosti i tehnologije.

“Kao astronautkinja svjedočila sam kako svemir može potaknuti strasti i snove. Vidjela sam kako sposobnost slanja ljudi u svemir gradi samopouzdanje u to da se jedna nacija ili zbir nacija može nositi s teškim izazovima. Ako možemo poslati ljude u svemir, nema toga što ne možemo učiniti”, kaže Cristoforetti koja je u svemir letjela dvaput, jednom na ruskoj, a drugi put na američkoj letjelici.

“Ako si dozvolim još jedan san, to bi bilo da vidim astronaute koji lete u europskoj letjelici”, zaključila je.

Iranci žele promjenu režima

Parlamentu se obratila i druga inspirativna žena, iranska odvjetnica i borkinja za ljudska prava, prva žena iz islamskog svijeta koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, Shirin Ebadi. Ebadi je podsjetila na revoluciju koju su započele žene u Iranu. Pokrenulo ih je ubojstvo 22-godišnje djevojke Mahse Amini samo zato što joj se vidio komad kose ispod marame, u srpnju prošle godine.  Brojni prosvjednici i dalje su u zatvoru.

Shirin Ebadi

“Odvjetnik koji je zastupao njenu obitelj je osuđen i on će uskoro bit pušten na slobodu uz jamčevinu. Dva mlada novinara koji su objavili fotografiju djevojke dok je ležala u bolnici i koji su izvijestili o pogrebu, uhićeni su i optuženi za špijunažu. Još su uvijek u zatvoru. Vlast koristi sugrađane kao taoce jer tako želi ostvariti političke ciljeve. Sudovi nisu neovisni već slijede naputke sigurnosnih snaga i provode politike režima”, ističe Ebadi.

Od rujna 2022. osamnaest odvjetnika je uhićeno samo zato što su branili prosvjednike na sudu, a neki od njih su i dalje u zatvoru. Ovoga tjedna je zaplijenjena imovina i zamrznuti računi 35 umjetnika koji su podržali prosvjednike. Brojni novinari, blogeri, pisci također se nalaze u zatvoru.

“Iranci žele promjenu režima, a slogan nam je ‘žene, život, sloboda’. Želimo demokratsku vlast u kojoj je religija odvojena od države”, naglasila je Ebadi te uputila apel EU da ne potpisuje trgovinske dogovore s iranskim režimom te da osigura da revolucionarna garda bude označena kao teroristička skupina.

“Demokracija u Iranu donest će mir ne samo Iranu, već cijelom tom dijelu svijeta”, zaključila je Ebadi obilježavanje Međunarodnog dana žena u Europskom parlamentu.

diskriminacija žena Europski parlament Iran prava žena svemir
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Marina Kelava

Povezani članci

MIIR7. ožujka 2023.

Tihi rat protiv žena u Europi

Marina Kelava23. veljače 2023.

Europa šumom, Hrvatska drumom

M.K.23. siječnja 2023.

Iranskom LGBT filmašu odbijen zahtjev za azil, štrajka glađu

Veronika Rešković20. prosinca 2022.

Branitelji ljudskih prava u zapećku

  • Posljednje
  • Popularno

Zaštita za zagorske gore, ali kakva?

20. ožujka 2023.

Zadružni društveni centar u Brezovici slavi prvi rođendan!

20. ožujka 2023.

Radionica o klimatskoj krizi za novinare

19. ožujka 2023.

ZagrebDox donosi i pet panela: Od žena u politici do mentalnog zdravlja mladih

19. ožujka 2023.

Zaštita za zagorske gore, ali kakva?

20. ožujka 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.
Posljednje vijesti

ZagrebDox donosi i pet panela: Od žena u politici do mentalnog zdravlja mladih

19. ožujka 2023.

DiscoverEU: 35 000 besplatnih putovanja željeznicom za mlade

16. ožujka 2023.

Apel 22 organizacije Vladi: Otvorite Markov trg građanima i građankama!

15. ožujka 2023.

U pripremi prvi hrvatski Klimatski rječnik: Sve o klimi na jednom mjestu

15. ožujka 2023.

Europski parlament izglasao i dodatno smanjenje emisija iz prometa, zgrada i poljoprivrede

14. ožujka 2023.

Udruga Roda lansirala internetski alat za pripremu plana poroda

14. ožujka 2023.

Afera Franak: Vrhovni sud donio prvu odluku o potvrđivanju prava na obeštećenje nakon konverzije

14. ožujka 2023.

Europski parlament postavio novi cilj za 2030.: Povećati ponore ugljika za 15%

14. ožujka 2023.

Preuzmite priručnik i započnite projekt građanske energije!

14. ožujka 2023.

YIHR podnio prijave za uklanjanje više od 300 murala i grafita posvećenih Ratku Mladiću

13. ožujka 2023.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.