• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
  • Impressum
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Programi udruge:
  • Operativni planovi
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Početna stranica » Kategorija » Koliko je ukrajinskih izbjeglica u EU – i gdje?

Koliko je ukrajinskih izbjeglica u EU – i gdje?

0
Gianluca De Feo, Balcanicaucaso.org 29. travnja 2022. Europa, Izdvojeno
Foto: Ruslan Litvin, Shutterstock

Od početka rata mnogi Ukrajinci, ali i Rusi, traže utočište u zemljama Europske unije. Kamo idu i koje su zemlje dosad ugostile najveći dio ukrajinske zajednice? 

Prevela Marina Kelava

Od početka rata, prema UNHCR-u, preko 5 milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine, uz više od 7 milijuna interno raseljenih osoba prema procjeni Međunarodne organizacije za migracije (IOM) od 5. travnja. Ove brojke, kao i želja da se izrazi solidarnost s Ukrajinom, potaknule su Europsku uniju da usvoji pojednostavljene postupke za prihvat  brojnih ljudi koji se slijevaju prema njezinim granicama.

No koje zemlje pružaju dobrodošlicu brojnim izbjeglicama koje bježe od bombardiranja Putinove Rusije? UNHCR objavljuje podatke samo o dolascima u zemlje koje graniče s Ukrajinom: Poljsku, Mađarsku, Rumunjsku, Moldaviju i Slovačku, kao i Rusiju i Bjelorusiju. Od tih je zemalja Poljska dosad primila najveći broj ukrajinskih izbjeglica, njih gotovo 3 milijuna, što je više od polovice ukupnog broja. Ali ne zaustavljaju se sve izbjeglice u prvoj zemlji u koju stignu, mnogi pokušavaju doći do članova obitelji ili poznanika koji već žive negdje drugdje.

Neke od zemalja EU koje ne graniče s Ukrajinom počele su priopćavati podatke koji se odnose na dolaske ukrajinskih izbjeglica, čak i ako su, s obzirom na fluidnost situacije, oni samo indikativni. Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova izvještava da je do 25. travnja u Njemačku stiglo gotovo 380.000 ukrajinskih izbjeglica, od kojih je, prema istraživanju samog Ministarstva, oko 85% žena, od čega više od polovice s djecom. S druge strane, broj Ukrajinaca koji su ušli u Italiju nedavno je premašio 100.000. Nešto više od polovice su žene i oko 36.000 maloljetnika. Vlade Španjolske, Litve, Bugarske, Nizozemske i Estonije također pružaju neke informacije putem službenih web stranica koje se povremeno ažuriraju, dok druge objavljuju ažurirane podatke putem svojih društvenih kanala.

Gdje u inozemstvu su Ukrajinci boravili prije rata?

Kako bismo dočarali potpuniju sliku situacije i pokušali zamisliti kamo bi barem dio izbjeglica mogao ići, pogledali smo koliko je Ukrajinaca već bilo prisutno u zemljama Europske unije prije izbijanja rata. Prema procjenama UN-a, 2019. godine tri su zemlje ugostile gotovo 60% od otprilike 1,2 milijuna Ukrajinaca prisutnih u EU u to vrijeme. To su bile Italija, Njemačka i Poljska, gdje je živjelo 246.000, 241.500, odnosno 218.700 ukrajinskih državljana. U Italiji i Njemačkoj Ukrajinci su činili 3,9% i 1,8% ukupnog broja stranaca koji su boravili na tom teritoriju, dok je u Poljskoj taj postotak bio znatno veći, 33%.

Ukrajinska zajednica u Poljskoj je daleko najmnogoljudnija zajednica stranaca u toj zemlji. Ovi podaci mogu djelomično objasniti zašto je toliko Ukrajinaca potražilo utočište u Poljskoj, osim iz čisto geografskih razloga. Ukrajinci su također bili brojni među imigrantskim zajednicama koje žive i u drugim istočnoeuropskim zemljama, ali nitko se nije približio broju zabilježenom u Poljskoj.

Gledajući spolnu distribuciju, u zemljama s najvećim ukrajinskim zajednicama postoji trend koji se ponavlja, žene su gotovo uvijek u većini u usporedbi s muškarcima. U 2019. postotak Ukrajinki u ukupnom broju ukrajinskih rezidenata dosegao je gotovo 80% u Italiji, dok je u Njemačkoj i Poljskoj iznosio 60%.

Ostale izbjeglice iz zemalja ruskog govornog područja

S ruskom invazijom na Krim i Donbas 2014. Ukrajinci su već počeli napuštati svoju zemlju, iako u mnogo manjem broju od onih zabilježenih posljednjih tjedana. No, eskalacija autoritarnosti i vladinog nasilja u Rusiji i Bjelorusiji posljednjih godina također je potaknula mnoge stanovnike tih zemalja da potraže utočište u Europskoj uniji.

Kao što se može vidjeti iz gornjeg grafikona, prije 2014. godine azil su u Europskoj uniji tražili gotovo isključivo Rusi. Nakon vrhunca u 2014. i 2017., zahtjevi za azil od strane potonjih barem su se privremeno smanjili. Nakon gušenja prosvjeda protiv Lukašenkovog režima 2021., također je došlo do porasta zahtjeva za azil u Poljskoj od strane Bjelorusa, koji su većinom prihvaćeni.

U bijegu od Putinove Rusije

U tjednima nakon invazije na Ukrajinu i Putinovog suzbijanja unutarnjeg neslaganja, Rusija doživljava ono što je Deutsche Welle nazvao “najvećim egzodusom od listopada 1917. godine”. Brojke su ništa u usporedbi s onima zabilježenim među Ukrajincima, ali se procjenjuje da je u prvih 10 dana rata iz zemlje pobjeglo oko 200.000 Rusa. To su uglavnom visokokvalificirani radnici, poput akademika i informatičara, ali i novinari i umjetnici koji riskiraju uhićenje kao kritičari rata, ili jednostavno zato što o njemu govore. Drugi bježe od razornih posljedica sankcija koje su zapadne vlade uvele protiv Rusije. Službenih javnih statistika još nema, ali brojke i svjedočanstva koja su prikupila nadnacionalna tijela, nevladine organizacije i novine govore o izbjegličkoj krizi s vrlo malo presedana u suvremenoj europskoj povijesti.


Članak je objavljen u suradnji s Europskom mrežom za data novinarstvo pod licencom CC BY-SA 4.0.
izbjeglice Rusija Ukrajina
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Gianluca De Feo, Balcanicaucaso.org

Povezani članci

Miroslav Samardžić28. lipnja 2022.

Tko dobija, a tko gubi u (velikom) ukrajinskom ratu

Fran Radonić Mayr28. lipnja 2022.

Vlada ne integrira izbjeglice

Veronika Rešković21. lipnja 2022.

Sistem ignorira djecu izbjeglice

Luigi Scazzieri20. lipnja 2022.

Unija sumnjivog jedinstva

  • Posljednje
  • Popularno

I žene ubijaju, zar ne? 

2. srpnja 2022.

Za kvalitetan i neovisan život

2. srpnja 2022.

Privremena zaštita i nova socijalna prava u Zagrebu

1. srpnja 2022.

Zelena Istra izdala priručnik za edukaciju mladih “Alati za učenje – alati za održivi razvoj”

30. lipnja 2022.

I žene ubijaju, zar ne? 

2. srpnja 2022.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.
Posljednje vijesti

Zelena Istra izdala priručnik za edukaciju mladih “Alati za učenje – alati za održivi razvoj”

30. lipnja 2022.

Maja Sever izabrana za predsjednicu Europske federacije novinara

16. lipnja 2022.

Zelena akcija s koalicijom više od 400 organizacija traži prelazak na višekratnu ambalažu

16. lipnja 2022.

Zelena akcija protiv produljenja rada NE Krško za 20 godina

7. lipnja 2022.

Greenpeace: Što to curi iz potonule plinske platforme Ivane D?

4. lipnja 2022.

Krenula nacionalna kampanja osvještavanja o online nasilju prema ženama

2. lipnja 2022.

Čuveni Greenpeaceov brod Rainbow Warrior stigao u Šibenik!

1. lipnja 2022.

Najavljeno dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji

31. svibnja 2022.

Greenpeaceov prosvjed u Jadranskom moru: Ne krvavoj nafti!

30. svibnja 2022.

Odbijena žalba Ministarstva: Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu usvajati djecu!

26. svibnja 2022.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Impressum
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Programi udruge:
  • Operativni planovi

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.