Da napadi na civilno društvo nisu samo Trumpova specijalnost pokazuju pokušaji desnice u Europskom parlamentu da diskreditira okolišne organizacije i ukine im financiranje iz programa LIFE. „Ovo je opasan napad na europsku demokraciju u vrijeme kada je demokracija pod napadom u cijelom svijetu. Konzervativni zastupnici pokušavaju provesti političku osvetu, a zabrinjavajuće je da Europska komisija dozvoljava da ih se maltretira ovakvim populističkim napadima”, kaže Ariel Brunner iz BirdLife Europe.
Dana 22. siječnja 2025. konzervativna zastupnica Monika Hohlmeier iz Europske pučke stranke, potpredsjednica parlamentarnog odbora za proračun, pokrenula je u Europskom parlamentu raspravu, tvrdeći da je odjel Europske komisije za okoliš, DG ENVI, davao NVO-ima novac kako bi lobirali za ambicioznije okolišne ciljeve nego što ih je prvotno predložila Komisija. Pozivala se na tajne ugovore, njih tridesetak iz 2022. i 2023., koje je navodno vidjela, međutim, nije ih predočila javnosti. Rasprava pod vodstvom konzervativaca usmjerena je na to da se organizacijama za očuvanje okoliša ukine financiranje iz programa LIFE Europske unije. Riječ je o jedinom programu Europske unije potpuno namijenjenom financiranju klimatskih, okolišnih i energetskih ciljeva EU-a. Okolišne organizacije iz tog programa vrijednog 5,4 milijarde eura dobivaju mali dio. No, u raspravi u Europskom parlamentu su konzervativni zastupnici navodili da nevladine organizacije djeluju kao produljena ruka Europske komisije.
„Te su tvrdnje potpuno neosnovane i dio su širih napora da se obezvrijedi uloga civilnog društva u demokratskim procesima. Financiranje iz sredstava programa LIFE Europske unije životno je važan alat za podršku nevladinim organizacijama koje rade na zaštiti okoliša, osiguravanju transparentnosti i poštivanju prava građana. Organizacije civilnog društva funkcioniraju neovisno, vođene svojim vlastitim misijama, a ne instrukcijama iz EU institucija“, istaknula je Angelika Pullen iz organizacije WWF EU.
Iz Corporate Europe Obervatory podsjećaju kako je riječ o kampanji koja se zahuktava. U svibnju 2024. Komisija je izdala nove smjernice za financiranje EU-a, s namjerom da blokira ili ukine financiranje nevladinih organizacija uključenih u aktivnosti koje bi mogle “naštetiti ugledu EU-a”. „Srž toga je pokušaj da se nevladine organizacije spriječe u zagovaranju i lobiranju – da se ušutkaju ili ukrote organizacije s nepoželjnim stavovima o npr. klimatskim ili ekološkim politikama“, ističu iz Observatoryja.
U studenom je agencija Europske komisije zadužena za projekt „Zelenog dogovora“, CINEA, poslala primateljima potpora iz LIFE programa pisma u kojima se upozorava da se trošenje novca na zagovaračke aktivnosti više ne smatra prihvatljivim, objavio je tada Politico.
„Dio zastupnika pokušava proizvesti neku političku osvetu, a zabrinjavajuće je da Komisija dozvoljava da ih se maltretira ovakvim populističkim napadima. Trebali su izaći pred javnost i reći da je sve o financiranju NVO-a javno dostupno i transparetno. Nadamo se da će sve političke stranke u parlamentu, bez obzira slažemo li se oko ‘Zelenog dogovora’ ili drugih tema, zalagati se za mirnu demokratsku raspravu“, kaže Ariel Brunner iz organizacije BirdLife Europe.
Istodobno, hodnici Europskog parlamenta ispunjeni su raznim korporativnim lobističkim grupama, a i sami zastupnici, često s desnice, povezani s privatnim interesima. Švedski zastupnik s ljevice Jonas Sjöstedt upozorio je u zadnjoj raspravi u siječnju kako desničarski zastupnici u Europskom parlamentu nemaju problema s bliskim odnosima s industrijskim lobistima. Sama je Hohleimer tako na platnom popisu njemačke poljoprivredne trgovačke tvrtke BayWa. Godišnja zarada njemačke zastupnice od 75.000 eura čini je jednom od najunosnijih sporednih nastupa bilo koje europarlamentarke, prenosi Euronews. Podružnica BayWa koja se bavi tehnologijom obnovljive energije primila je 6,5 milijuna eura iz programa LIFE u 2022. što je daleko više od godišnjeg maksimuma od 700 000 eura za koji ga nevladine organizacije mogu iskoristiti. No, to Hohleimer ne smatra sukobom interesa.
Konzervativni političari spinove o okolišnim organizacijama šire uoči rasprave o novom razdoblju budžeta EU-a koja je na rasporedu na ljeto.
„To je opasan napad na europsku demokraciju u vrijeme kada je demokracija pod napadom u cijelom svijetu“, zaključuje Brunner.
Zeleni forum: „Nastoji nas se potpuno ušutkati“
„Zgroženi smo takvim odnosom prema okolišnim organizacijama na razini EU-a, a osobito takvom politikom koja vodi gušenju komunikacije nevladinih organizacija s donositeljima odluka. Umjesto da se predstavnike civilnog društva više uključuje u procese donošenja odluke, nastoji nas se potpuno ušutkati“, komentirala je za H-Alter Ivana Selanec iz udruge BIOM u ime tajništva mreže hrvatskih okolišnih organizacija Zeleni forum.
Zeleni forum upozorava kako ni u samoj Hrvatskoj situacija nije dobra za okolišne organizacije. One već godinama upozorava na neučinkovitost mehanizma “konzultacija s civilnim društvom” za izradu sektorskih analiza ključnih područja, alata putem kojeg nadležna tijela procjenjuju potrebe za financiranjem OCD-ova u različitim sektorima. Također, proces donošenja Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva traje već devet godina bez ikakvih rezultata.
U analizi pritiska na djelovanje okolišnih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koju je prošle godine predstavila Zelena Akcija, članica Zelenog foruma, ističe se smanjenje demokratskog prostora za sudjelovanje u oblikovanju politika i planova zaštite okoliša kao i donošenju odluka o konkretnim projektima.
„Među zabilježenim problemima su nepoštivanje principa Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu sudstvu o pitanjima okoliša tzv. Aarhuške konvencije, prekratki rokovi za sudjelovanje javnosti i neprihvaćanje komentara javnosti i OCD-ova, ograničavanje financijskih resursa usmjereno na organizacije koje se bave aktivnostima nadzora tijela vlasti, zagovaranja i utjecaja na javne politike, te ad hoc promjene odluka Vlade o raspodjeli lutrijskih sredstava kojima se financiraju organizacije civilnog društva“, naglašavaju iz Zelenog foruma.
