„Značaj dostupnosti terapija psihodelicima za mentalno oboljele u Hrvatskoj bio bi ogroman. Psihodelici bi za takve populacije mogli predstavljati ključnu promjenu u funkcioniranju, s potencijalom da pruže olakšanje koje je teško prenaglasiti“, ističe Mario Zulić iz udruge Nepopularna psihologija, hrvatskog partnera Europske građanske inicijative PsychedeliCare. Ta inicijativa prikuplja potpise za zahtjev Europskoj komisiji da razmotri uvođenje terapija potpomognutih psihodelicima.
„Imamo krizu mentalnog zdravlja, suočimo se s time“, kažu iz Europske građanske inicijative PsychedeliCare koja je 14. siječnja počela s prikupljanjem potpisa podrške kako bi se od Europske komisije zatražilo da razmotri uvođenje terapija potpomognutih psihodelicima u europske zdravstvene sustave.
“Društveni i ekonomski troškovi krize mentalnog zdravlja očiti su svima koji se ovim problemom bave. 1 od 6 osoba suočava se s tegobama mentalnog zdravlja, a polovica ih se osjećala depresivno ili anksiozno u posljednjih 12 mjeseci. Do 50 posto psihijatrijskih pacijenata ne reagira na trenutno dostupne terapije. Financijski troškovi mentalnih problema procijenjeni su na 4,2 posto godišnjeg BDP-a Europske Unije, što iznosi 600 milijardi eura godišnje”, navode iz inicijative iza koje stoje 24 organizacije i udruge, istraživači, terapeuti, pacijenti i građani iz 17 europskih zemalja koji će kroz jednogodišnju kampanju pokušati prikupiti potrebne potpise. Među njima je i Hrvatska.
„Značaj dostupnosti terapija psihodelicima za mentalno oboljele u Hrvatskoj bio bi ogroman, osobito za one kojima trenutna psihijatrijska rješenja ne pružaju adekvatnu pomoć. Trenutno znamo da postoje pacijenti s poremećajima poput depresije otporne na tretman za koje dostupne terapije nisu dovoljno učinkovite. Psihodelici bi za takve populacije mogli predstavljati ključnu promjenu u funkcioniranju, s potencijalom da pruže olakšanje koje je teško prenaglasiti“, ističe Mario Zulić iz udruge Nepopularna psihologija koja ja partner inicijative za Hrvatsku.
Peticija se potpisuje online. U Hrvatskoj je potrebno prikupiti 8.640 potpisa, dok je na razini cijele EU potrebno prikupiti milijun potpisa unutar godinu dana od pokretanja inicijative.
Za Hrvatsku bi bila posebno zanimljiva i primjerna psihodelika kod poremećaja poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), s obzirom da je riječ o problemu s kojim se suočavaju sva poslijeratna društva.
„Tu psihodelici nude potpuno novi i iznimno obećavajući pristup. Na primjer, istraživanja pokazuju da više od 70 posto sudionika nakon tretmana psihodelicima više nije zadovoljavalo dijagnostičke kriterije za PTSP. Ovi rezultati sami po sebi ilustriraju koliko bi takav tretman mogao biti značajan za pojedince koji se godinama bore sa simptomima i koriste lijekove koji su usmjereni na smanjenje simptoma, ali ne rješavaju uzrok problema“, kaže Zulić.
Riječ je također o drugačijem pristupu liječenju gdje se umjesto dugotrajnog uzimanja lijekova za smanjenje simptoma, nudi mogućnost jednokratnog ili ograničenog broja intenzivnih iskustava pod stručnim vodstvom, koja se potom integriraju u svakodnevni život kroz psihoterapiju.
„Ovakvi tretmani traže aktivno sudjelovanje pacijenata, od njih se ne očekuje samo pasivno uzimanje lijekova, već se nude prilike za dublje razumijevanje i suočavanje s uzrocima problema, što može imati trajni terapijski učinak. Dostupnost ovakvih terapija mogla bi značiti prekretnicu za mnoge ljude koji trenutno nemaju zadovoljavajuća rješenja, kao i za cjelokupan sustav mentalnog zdravlja u Hrvatskoj“, zaključuje Zulić.
Kako je H-Alter već pisao, neke su države već otvorile vrata psihodelicima. Tako su u Australiji 2023. odobrili upotrebu MDMA za liječenje PTSP-a i psilocibina za depresiju otpornu na liječenje. MDMA je prošao drugi fazu istraživanja u SAD-u i to bi mogla biti sljedeća država koja će uvesti psihodelik u medicinsku praksu i to također za PTSP.
„Švicarska, koja je puno bliže nama, već dugi niz godina primjenjuje terapije potpomognute psihodelicima za razna stanja, u manjoj ili većoj mjeri. Ovaj dugotrajni pristup u javnom zdravstvenom sustavu svjedoči o povjerenju u efikasnost i sigurnost ovakvih terapija“, ističe Zulić.
Udruga Nepopularna psihologija koja je prošle godine u Zagrebu organizirala i prvi javni događaj koji je otvorio ovu temu, konferenciju Znanost psihodelika u primjeni, na drugo izdanje konferencije u travnju u Zagreb dovodi dva švicarska psihijatra koji će podijeliti svoja iskustva u primjeni različitih psihodelika u liječenju različitih poremećaja.
Kako ističu u inicijativi, postoji sve više znanstvenih dokaza učinkovitosti terapija potpomognutih psihodelicima. Promjena klasifikacije psihodelika u Australiji potaknula je brojna istraživanja koja nastoje utvrditi efikasnost i sigurnost ovih tretmana, inicijalno za depresiju otporne na lijekove i PTSP, ali kasnije i za širi spektar stanja, uključujući anksioznost, demenciju, anoreksiju i poremećaje u prehrani, OCD, te ovisnosti o opijatima, alkoholu i pušenju. Nedavno je objavljeno istraživanje koje se bavi utjecajem psihodelika na seksualno funkcioniranje, a rezultati su pokazali obećavajuće rezultate kod seksualne funkcije i intimnih odnosa.
Konkretni zahtjevi inicijative od Europske komisije su podržati uspostavu stručnog konsenzusa o standardima psihodelične skrbi koji će omogućiti postupno uvođenje medicinske uporabe psihodelika u Europskoj uniji, zatim poticanje i financiranje istraživanja o terapeutskim primjenama psihodeličnih spojeva kako bi se značajno povećali znanstveni i klinički dokazi o sigurnosti i učinkovitosti novih psihodeličnih tretmana. Treći zahtjev se odnosi na usvajanje zajedničkog stava članica EU-a o pravnoj klasifikaciji psihodelika u međunarodnim okvirima.
„Cilj je pružiti preporuke za odgovarajuću reklasifikaciju psihodeličnih spojeva unutar Konvencije o psihotropnim tvarima iz 1971. godine, temeljem znanstvenih dokaza koji ukazuju na njihove javnozdravstvene koristi“, dodaje Zulić.
Po pravilima EU-a, nakon što Europska građanska inicijativa prikupi milijun verificiranih potpisa iz najmanje 7 država članica EU-a, Komisija odgovara u roku od 3 mjeseca i odlučuje koje radnje poduzeti u vezi sa zahtjevima inicijative.
