• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
What's Hot

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: UNMK i Gradska knjižnica pokreću ciklus tribina o Zagrebu

25. rujna 2023.
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Minimalizam maksimalnog učinka

Minimalizam maksimalnog učinka

0
Marija Živković 21. kolovoza 2023. Izdvojeno, Kultura
Fotografije: sng-mb.si

Kritika plesne predstave Carmina Burana Slovenskog narodnog gledališča Maribor u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Prošlogodišnju je baletnu sezonu Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci obilježilo nekoliko novih, suvremenih i uglavnom ne osobito atraktivnih naslova. No zato je kraj sezone obilježilo inozemno gostovanje koje je tu repertoarnu bezličnost gotovo u potpunosti nadoknadilo, a riječ je o plesnoj predstavi Carmina Burana prema koreografiji Edwarda Cluga, koja je praizvedena u Slovenskom narodnom gledališču Maribor 15. svibnja 2021., dok je u Rijeci gostovala 28. lipnja 2022.

Pokretačka snaga koreografije, koja se oslanja na sadržaj različitih tekstova iz srednjovjekovnog rukopisa Codex Buranus, jest „paralelizam između ciklusa prirode, posebice tijekom proljetnog buđenja prirode, te ljudskog života i žudnje“. Pri tome je Clugov najveći izazov bio „pronaći vlastita značenja i vlastitu priču unutar Orffova monumentalnog djela te izbjeći umnožavanje onoga što na neki način sam tekst i glazba ‚propovijedaju‘.“ Kako se pokazalo, taj je izazov autor svladao u svakom segmentu produkcije.

Sat vremena duga predstava nema ni jednu slabiju točku, odnosno ni trenutka ne pati od razvodnjenosti na bilo kojem planu; od početka do kraja u potpunosti zadržava pažnju. Ponajprije, dakako, zahvaljujući koreografiji koja muzikalno i domišljato prati melodijsku, orkestralnu i vokalnu razinu partiture. Partiturnoj raznorodnosti i bogatstvu Clug je „suprotstavio“ minimalističku gestu, no udruženu s maksimalnom vizualnom monumentalnošću, odnosno s pretežnom angažiranošću čitavog ansambla kojeg čini gotovo trideset plesača, gestualno, muzički i stilski posve usuglašenih: Evgenija Koškina, Catarina de Meneses, Tijuana Križman Hudernik, Ema Perič, Hristina Stoycheva, Asami Nakashima, Mirjana Šrot, Satomi Netsu, Olesja Hartmann Marin, Mina Radaković, Monja Obrul, Tea Bajc, Ines Uroševič, Beatrice Bartolomei, Mircea Golescu, Tiberiu Marta, Yuya Omaki, Sytze Jan Luske, Alexandru Pilca, Davide Buffone, Matteo Magalotti, Jan Trninič, Tomaž Abram Viktor Golub, Lucio Mautone, Christopher Thompson, Tim Dolinšek, Andrea Schifano, Tamas Darai i Maro Vranaričič. Radijus kretanja svakog od njih najčešće je relativno uzak, ali zato neiscrpan u kombinacijama pomaka glave, vrata, leđa, ruku, nogu i stopala, pri čemu se kretnje organski nadovezuju jedna na drugu, mjestimice s domino efektom. Širu gestu Clug koristi jedino kod manjih formacija, kojima povremeno kontrastira prevladavajuće ansambl prizore.

Kao primarni koreografski izraz autor je odabrao kružni oblik, koji se u njegovoj vizuri – zahvaljujući imaginativnosti i dosljednosti u pristupu te izražajnosti i discipliniranosti u izvedbi – nije pokazao samo asocijacijom na krug sreće iz prve pjesme O Fortuna i simbolom savršenstva, nego i samim savršenstvom. Sekundarni je oblik linija, odnosno više njih, koje se mjestimice dodiruju ili križaju, te koje se u ansambl formacijama kod donjih ekstremiteta očituju kao vodoravne, okomite ili dijagonalne, dok su u onima gornjim valovite ili spiralne. Kod paralelnih je linija naglasak na simetriji, bilo u identičnim koreografskim elementima, bilo u identičnim formacijama (primjerice, dva „trokuta“ ili „pravca“ stoje jedan nasuprot drugom), bilo u kretnjama plesača u nasuprotnim pozicijama koje su različite, ali zajedno djeluju poput slagalice.

Krug pak dominira, osim na koreografskom planu, i na onome scenografskom. Praznom i zatamnjenom scenom (Marko Japelj) proteže se okruglo, veliko, stropno rasvjetno tijelo (Tomaž Premzl), koje se u nekoliko navrata spušta ili mijenja nagib, postajući funkcionalnim rekvizitom ili naprosto označavajući novi glazbeni odsječak. Konceptualnu koherentnost zaokružuju kostimi (Leo Kulaš) jednostavnih linija, koji u kombinaciji crvene i crne boje, odnosno u boji kože, pomiruju karnalnu i spiritualnu dimenziju djela.

Ne-baletna, a melodijski upečatljiva, popularna i često koreografirana djela poput Carmine Burane, nerijetko su sklizak teren na kojem nije uvijek jednostavno izbjeći (barem) natruhe banalnosti, kiča, patetike ili naprosto prevelikog utjecaja prethodnika. No pokazalo se da je Clug – čiji je inače pozamašan koreografski opus šarolik koliko stilski toliko i kvalitativno – spretno izbjegao sve potencijalne zamke i napravio predstavu koja pripada samom vrhu kako autorskoga tako i prošlogodišnjega riječkoga kazališnog repertoara.

balet
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Marija Živković

Povezani članci

Marija Živković28. travnja 2023.

Imitacija inventivnosti

Marija Živković6. ožujka 2023.

Dostojno epiteta klasika

Marija Živković22. prosinca 2022.

Prvina bez novine

Marija Živković17. studenoga 2022.

Sve i svašta rezultiralo s ništa

Marija Živković7. listopada 2022.

Nerješiv anagram

Marija Živković9. lipnja 2022.

Mozart i Don Juan osvojili publiku, ali ne i plesače

  • Posljednje
  • Popularno

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: UNMK i Gradska knjižnica pokreću ciklus tribina o Zagrebu

25. rujna 2023.

Kad bi drveće hodalo

25. rujna 2023.

Čistog zraka ni na vidiku

25. rujna 2023.

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.

Sjedinjene banana-države

28. listopada 2020.
Posljednje vijesti

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Prijatelji životinja pitaju studente o uvođenju veganskih opcija u studentske menze

24. rujna 2023.

XR Zagreb: “Suprostavimo se klimatskom kriminalu!”

23. rujna 2023.

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

B.a.b.e: Javna percepcija nasilja nad ženama ipak se mijenja

22. rujna 2023.

Zdravstveni opservatorij: Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

21. rujna 2023.

Prijatelji životinja: I Sinjska alka je nasilje nad konjima

21. rujna 2023.

Greenpeace: Po ulaganjima u željeznicu u odnosu na ceste Hrvatska među najgorima u Europi

19. rujna 2023.

EU je proizvela 14,7 milijuna bicikala u 2022. godini

19. rujna 2023.

Prijatelji životinja: Za napuštanje životinje napokon zatvorska kazna

18. rujna 2023.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.