Australija je zabranila društvene mreže djeci do 16 godina, Florida do 14, a do 16 uz pristanak roditelja, Danska ih planira zabraniti do 15 godina, Europski parlament preporučio je zabranu do 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja.
Australija je početkom prosinca kao prva zemlja na svijetu provela u djelo zabranu društvenih mreža za djecu do 16 godina. Facebook, Instagram, Kick, Reddit, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube i Twitch suočavaju se tako s kaznama do 49,5 milijuna australskih dolara (32,9 milijuna američkih dolara) od srijede ako ne poduzmu korake za uklanjanje računa australske djece mlađe od 16 godina, prenosi AP. Manje je poznato da je sličan zakon donijela američka savezna država Florida još početkom 2024. no federalni sudac blokirao je njegovu promjenu radi moguće povrede ustavnog prava na slobodu govora. No, krajem studenog je državi kroz žalbu odobrena privremena primjena zakona dok se pravna bitka nastavlja. Očekuje se potpuno gašenje računa djece do 14 godina dok će onima između 14 i 16 godina korištenje biti dozvoljeno isključivo uz roditeljski pristanak.
Planira ih slijediti Danska čija je vlada u studenom osigurala podršku koalicijskih partnera, ali i nekih oporbenih stranaka o zabrani pristupa društvenim mrežama za sve mlađe od 15 godina. Očekuje se da se zakon izglasa sredinom 2026.
Iako neke društvene mreže već ne dopuštaju registraciju mlađima od 13 godina, danske vlasti izjavile su da unatoč ograničenjima oko 98% danske djece mlađe od 13 godina ima profile na barem jednoj platformi društvenih medija, a gotovo polovica one mlađe od 10 godina ima profile.
I u sve više europskih zemalja pokreću se debate treba li ili ne zabraniti djeci društvene mreže u potpunosti.
Tako je u Austriji, nakon što je 10. lipnja 2025. bivši učenik (21) upucao deset osoba u srednjoj školi u Grazu, ozlijedivši jedanaest ljudi i na kraju upucavši sebe, vicekancelar Andreas Babler (SPÖ) pozvao na zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.
„Moramo zaštititi našu djecu od algoritama online korporacija“, rekao je Babler u lipnju.
Počinitelj je, naime, imao velik broj profila na društvenim mrežama i bilo je naznaka da se sve više povlačio iz stvarnog u virtualni svijet, prenose austrijski mediji.
I Istražni odbor francuskog parlamenta o utjecaju platformi i umjetne inteligencije na maloljetnike između ostalog je predložio zabranu korištenja društvenih mreža osobama mlađim od 15 godina. Iako društvene mreže već sada u teoriji nisu dopuštene osobama mlađima od 13 godina u Francuskoj, podaci francuske Nacionalne komisije za informacijsku tehnologiju i slobode (CNIL) pokazuju da se prva registracija odvija u prosjeku oko 8 i pol godina, a na mrežama je prisutno više od polovice djece u dobi od 10 do 14 godina. Francuska je i jedna od prvih zemalja EU-a koja testira sustav za online provjeru dobi.
Bugarski je pak ministar obrazovanja i znanosti Krasimir Valčev 13. listopada najavio da će pokrenuti raspravu o mogućoj zabrani korištenja društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina. Prema njegovim riječima, to je pitanje posebno važno jer postoji dovoljno dokaza o štetnom utjecaju društvenih mreža na djecu. Ovo je prvi zahtjev za ograničavanje korištenja društvenih mreža djeci u Bugarskoj.
I u Hrvatskoj je pokrenuta inicijativa koja bi išla u ovom smjeru, a pokrenula ih je stranka Možemo! koja je krajem listopada predstavila prijedlog nacionalnog Zakona o digitalnoj zaštiti djece kojim bi se uredilo korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama te uveo sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža, tako da djeca mlađa od 15 godina mogu otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja.
„Mnoge zemlje već su krenule u regulaciju društvenih mreža, trebalo bi biti razumljivo da ako reguliramo alkohol, kocku, promet, hranu, onda moramo regulirati i digitalni prostor“, rekla je dr. sc. Ivana Kekin, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo iz Možemo!, početkom prosinca u Saboru na tematskoj sjednici o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih.
Kekin je naglasila kako u Hrvatskoj 50 000 djece pati od poremećaja mentalnog zdravlja te da brojna istraživanja pokazuju da ekscesivna izloženost društvenim mrežama podiže rizik za razvoj depresivnih poremećaja, anksioznosti, poremećaja spavanja, poremećaja hranjenja, samopovređujućih ponašanja i digitalnog nasilja među djecom i adolescentima.
Na sjednici su sudjelovali brojni stručnjaci koji su redom podržali strogu regulaciju. Dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Zagreb, istaknuo je tako da prema njihovom istraživanju 85,1% učitelja i nastavnika smatra da digitalne tehnologije imaju izrazito negativan i negativan utjecaj na fizičko zdravlje učenika, 83% smatra da ima negativan utjecaj na mentalno zdravlje učenika, a čak 82,9% učitelja smatra da digitalne tehnologije imaju izrazito negativan i negativan utjecaj na kvalitetu slobodnog vremena učenika. Što se tiče samih učenika, njih 63% smatra da digitalne tehnologije imaju pozitivan utjecaj na njihovu informiranost o aktualnim zbivanjima, no sami procjenjuju da digitalne tehnologije imaju izrazito negativan i negativan utjecaj na njihovo učenje (42,9%), na kvalitetu slobodnog vremena (njih 37,3%), na fizičko zdravlje (30,5%) te na mentalno zdravlje (29,4%).
“Iz istraživanja je jasno da djeci i mladima nedostaje školsko igralište, fizički kontakt, da za time žude. Potrebno je naći mjeru. Glasovi djece i mladih kao i glasovi učitelja govore da u potrazi za mjerom treba krenuti žurno i zajedno. Trebamo se postaviti nasuprot interesnim skupinama, a to su velike digitalne platforme, i krenuti u ono što je prava borba današnjice, borba protiv algoritma i borba za mentalno zdravlje djece i mladih”, naglasio je tada Jokić.
Iva Zečević, klinička psihologinja u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade, navela je kako se u praksi vidi povećanje broja slučajeva anksioznosti, depresivnosti, rast brojeva hitnih pregleda, da se djeca izoliraju i ne razvijaju socijalne vještine.
“Djeca s poteškoćama s mentalnim zdravlju na mrežama traže savjete, pažnju i podršku; a pritom upadaju u grupe gdje se romantiziraju poremećaji hranjenja. No najviše nas brine kad pretražuju metode samoozljeđivanja i suicida, a digitalne tehnologije donose povećan rizik od naglih donošenja opasnih odluka“, istaknula je Zečević.
I na razini Europske unije stvari se kreću u smjeru regulacije pa je tako Europski parlament u prosincu usvojio Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu čija je glavna preporuka ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja.
Kako je navela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, niz je zabrinjavajućih podataka naveo Parlament da djeluje, pa je tako zabilježen veliki porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno, vrijeme socijalizacije palo je s dva i pol sata na dan na 40 minuta, jako puno mladih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita. U velikom porastu je i broj mladih koji se samoozljeđuju, a šokantan je porast broja samoubojstava, koji je najviši kod djevojaka od 11 do 19 godina.
Osim ograničenja dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere, Parlament predlaže zabranu korištenja podataka mladih za oglašavanje jer se pokazalo da, ako primjerice djevojka obriše selfie zbog malog broja lajkova, vidjet će više oglasa za proizvode za ljepotu, ističe Borzan. Parlament predlaže i zabranu dizajna koji izaziva ovisnost, poput beskonačnog scrolla, autoplay funkcije i nepotrebnih notifikacija.
„Model poslovanja velikih internetskih divova je zadržati korisnika što dulje na mreži. Nemaju skrupula ni pred čim, pa čak ni pred alarmantnim podacima o utjecaju na mentalno zdravlje mladih. Ovo je veliki iskorak Parlamenta sa širokim političkim konsenzusom pred novi europski zakon koji se očekuje krajem iduće godine”, zaključuje Borzan.
Iduće godine, naime, očekuje se da Europska komisija predloži reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i novi Zakon o digitalnoj pravednosti koji bi trebali sadržavati i mjere za zaštitu maloljetnika.
