Pandemija korona virusa koja je dodatno marginalizirala ranjive skupine, problem rasizma u redovima policije i porast atmosfere netrpeljivosti prema LGBTI osobama, glavni su problemi koji su obilježili 2021. godinu, stoji u izvještaju Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) objavljenog ovog četvrtka u Strasbourgu.
Veći dio izvještaja donosi opće ocjene stanja u državama članicama Vijeća Europe, ne navodeći specifične probleme po državama. U izvještaju ECRI ipak podsjeća i na lanjske zaključke o Hrvatskoj o provedbi preporuka upućenih hrvatskim vlasti koje se tiču uvođenja građanskog odgoja u školama te evaluacije Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013-2020.
ECRI je tijelo za ljudska prava Vijeća Europe, uspostavljeno 1993. godine, specijalizirano za borbu protiv rasizma, diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije u Europi. Svaka od 46 država članica Vijeća Europe imenuje jednu neovisnu i stručnu osobu za članstvo u ECRI-u. U ime Republike Hrvatske, članica ECRI-a je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je krajem prošle godine izabrana i za jednu od dvije potpredsjednice ECRI-a.
Posebno pogođeni migranti i Romi
U izvještaju ECRI navodi da je pandemija korona virusa dovela do povećanja upotrebe digitalnih usluga (uključujući obrazovanje, zdravstvo, izdavanje boravišnih i radnih dozvola) što je dodatno marginaliziralo ranjive skupine koje nisu bile u mogućnosti koristiti digitalne tehnologije.
Mnogi migranti rade u uslužnom sektoru u kojem nije moguć rad na daljinu ili rad od kuće, pa su te osobe bile više izložene mogućoj zarazi korona virusom, upozorava ECRI. Osim toga, ugostiteljski, prehrambeni, zabavni i turistički sektor kao i neformalna ekonomija u kojoj su mnogi migranti zaposleni, bili su teško pogođeni dugotrajnom izolacijom i gospodarskim padom.
U povećanom riziku od zaraze korona virusom su bile i osobe u kolektivnim smještajima, često prenapučenim, među kojima je također najviše migranata i Roma, ali i određene grupe sezonskih radnika kao i tražitelja azila.
U izvještaju ECRI-a posebno je istaknut problem obrazovanja u vrijeme pandemije.
„U području obrazovanja, različita Covid-19 ograničenja uvedena u školama negativno su utjecala na djecu koja su se već suočavala s velikim poteškoćama, poput djece migranata i Roma. Za njih je učenje putem interneta često bilo veliki izazov zbog nedostatka prikladnog prostora, kompjuterske opreme, internetskih veza, pa čak i najobičnije električne energije“, stoji u izvještaju.
Ne precizirajući o kojim je državama riječ, ECRI navodi da su u nekim zemljama vlasti prepoznale te probleme i poduzele mjere kako bi pomogle djeci u nepovoljnom položaju da uspiju pratiti nastavu na daljinu, ali da to nije bio slučaj u svi državama članicama Vijeća Europe. ECRI napominje i da su mnoge odrasle osobe bile pogođene prekidom obrazovanja „licem u lice“, posebno migranti koji su upisani na integracijske ili jezične tečajeve. Zbog toga je znatno usporena njihova integracija u društvo i uključivanje na tržište rada.
Integracija i uključivanje u društvo bili su otežani i kao rezultat rastućeg govora mržnje i porasta predrasuda u kontekstu pandemije usmjerenih prema pripadnicima romske zajednice, migrantima i drugim ranjivim skupinama. ECRI upozorava i na rast raznih teorija zavjera vezanih uz pandemiju, uključujući i one antisemitske.
ECRI navodi i pozitivnu stranu, ali i dalje bez imenovanja država.
„U nekim zemljama je bila važna uloga radnika migranata u sektoru zdravstva što je još jedan podsjetnik da, tijekom teške situacije za europsko društvo, migracija radne snage može u bitnome doprinijeti održavanju vitalnih javnih funkcija“, navodi ECR.
Rasizam u policiji i stigmatizacija LGBTI osoba
Dio izvještaja upozorava da je i dalje prisutan rasizam među policijskim snagama u brojnim zemljama. U kontekstu pandemije to se odnosi na provođenje i nadgledanja mjera izolacije i policijskog sata. Izvještaj ECRI-a posebno naglašava rasno motivirano postupanje policije pri zaustavljanju i traženju, u korištenju rasističkog jezika i prekomjerne upotrebe sile protiv pojedinaca što nije ciljano samo prema pojedinačnim žrtvama nego i ka stigmatiziranju neke zajednice u cjelini.
„Žrtve takvog postupanja često osjećaju da ih vlast nedovoljno štiti“, upozorava se u izvještaju.
U isto vrijeme, neke su države članice Vijeća Europe poduzele mjere za rješavanje ovih problema, uključujući uspostavljanje neovisnog tijela za pritužbe i specijalističku obuku policijskih snaga u radu s ranjivim skupinama. Kao i ranije, ni u ovom dijelu izvještaja ECRI ne imenuje države neovisno radi li se o negativnoj ili pozitivnoj praksi.
Što se tiče problema koje imaju LGBTI osobe, u izvještaju se navodi kako se i dalje njihov položaj uvelike razlikuje od države do države, ali i da je kriza s pandemijom i u tom segmentu uzela svoj danak.
„U brojnim državama članicama Vijeća Europe visoka je razina prihvaćanja LGBTI osoba, kako u široj javnosti tako i među glavnim političkim strankama. Istodobno, u mnogim drugim državama odnos prema LGBTI osobama i dalje izaziva zabrinutost“, uopćeno se navodi u izvještaju.
U nekoliko država zabilježena je snažna politička retorika, pa čak i od vladajućih stranaka i njihovih predstavnika, protiv „LGBTI ideologije“ i „rodne ideologije“ koja se povezivala s idejom dekonstrukcije tradicionalnog biološkog koncepta binarnih spolnih identiteta (muško/žensko). Takav stav često je dovodio do komentara „koji se mogu okvalificirati kao netolerantni ili mrziteljski prema LGBTI osobama“.
„Takvi stavovi našli su svoje mjesto u zakonima usmjerenim ka LGBTI osobama i njihovim pravima ili na pružanje informacija o homoseksualnosti i rodnom identitetu u javnim institucijama i okruženjima, poput škola. Visoki dužnosnici i dalje rijetko osuđuju takve napade, a javno protivljenje takvim pojavama je sporadično“, upozorava ECRI.
Preporuke Hrvatskoj: građanski odgoj i sustavna briga o Romima
U dijelu izvještaja koji daje pregleda aktivnosti ECRI-ja u prošloj godini navodi se da je ECRI lani objavio zaključke o provođenju prioritetnih preporuka nakon petog kruga monitoringa u devet država, među kojima i u Hrvatskoj.
ECRI, naime, osim rada na općim temama koje su zajedničke mnogim državama članicama Vijeća Europe a tiču se diskriminacije i netolerancije, provodi i periodični monitoring svake pojedine države. Riječ je o petogodišnjem ciklusu monitoringa koji pokriva osam do deset država godišnje tijekom kojeg se pomno analizira specifična situacija u svakoj od njih te daju preporuke za rješavanje problema rasizma i netolerancije. Izvještaji ECRI-a o pojedinoj državi temelji se na informacijama prikupljenih iz velikog broja raznih izvora, od nacionalnih i međunarodnih dokumenata do posjeta na terenu i kontakata s vladinim institucijama i nevladinim organizacijama.
Hrvatska je do sada prošla pet ciklusa monitoringa. Nakon svakog ciklusa praćenja, ECRI je objavio poseban izvještaj s preporukama za koje se očekuje da ih Hrvatska implementira.
Posljednji takav izvještaj objavljen je 2018. godine s ukupno 21 preporukom koje se, među ostalim, odnose na usavršavanje antidiskriminacijskog zakonodavstva i metodologije prikupljanja podataka o govoru mržnje, jačanje institucije pučkog pravobranitelja i neovisnosti Agencije za elektroničke medije kao i medija općenito, provođenje edukacije o zločinima iz mržnje za policiju, državno odvjetništvo i sudstvo, povećanje proračuna za besplatnu pravnu pomoć, izrada i provedba kvalitetnog plana za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita te osiguranje dostupnosti postupka promjene spola.
ECRI je tada posebno izdvojio dvije preporuke za koje jasno stoji da „ECRI zahtjeva od hrvatskih vlasti prvenstvo u njihovoj provedbi“.
Prva prioritetna preporuka tiče se uvođenje obaveznog obrazovanja o ljudskim pravima – kao dijelu građanskog odgoja i obrazovanja – u sve nastavne planove i programe, osobito onih vezanih za pravo na jednakost i zabranu diskriminacije. Hrvatska treba izraditi odgovarajuće udžbenike, a nastavnici trebaju i dalje prolaziti potrebnu edukaciju iz tih predmeta.
Druga prioritetna preporuka tiče se brige o Romima, gdje je među više preporuka koje se odnose na obrazovanje i zapošljavanje Roma, kao prioritetna izdvojena samo ona kojom se traži da se hrvatske vlasti pobrinu da se uz Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma 2013-2020 provede i ocjenjivanje svih projekata integracije provedenih posljednjih godina. ECRI naglašava da strategiju treba sustavno mijenjati i prilagođavati u suradnji s lokalnim vlastima i pripadnicima romske zajednice te za nju izdvojiti odgovarajuća financijska sredstva.
Prošle godine u ožujku, ECRI je usvojio zaključke o tome kako hrvatske vlasti provode te dvije najvažnije preporuke.
U dijelu o građanskom odgoju i obrazovanju, ECRI navodi da su ih hrvatske vlasti izvijestile da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u siječnju 2019. godine donijelo kurikulum za međupredmetnu temu „Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj“ koja obuhvaća tri područja: ljudska prava, demokraciju i društvo. Provodi se i edukacije za nastavnike, a pripremaju se i novi odgovarajući udžbenici za školsku godinu 2020/2021. Prevedeno je i nekoliko nastavnih materijala i priručnika koji pokrivaju teme ljudskih prava, izvijestile su hrvatske vlasti.
ECRI uz službene državne izvore navodi i mišljenje više nevladinih organizacija koje su izrazile zabrinutost jer nova tema „Građansko obrazovanje“ nije uvedena u sve škole u cijeloj zemlji niti se provodi sustavna edukacija nastavnika, a što je posebno obrađeno u izvještaju Kuće ljudskih prava za 2019. godinu.
Unatoč tako oprečnim mišljenjima i izvještajima, ECRI je ipak zaključio „da su mjere koje su poduzele hrvatske vlasti ispunile cilj postavljen u petom izvještaju iz 2018. i smatra da je ova preporuka provedena“.
Identičan zaključak ECRI je lani donio i za drugu prioritetnu preporuku – onu koja se tiče Roma. ECRI je pozdravio što je vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izradio studiju o socioekonomskom položaju romske zajednice što je omogućilo bolju procjenu u izradi novih mjera za inkluziju Roma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. ECRI je pozdravio i povećanje proračuna za provođenje nacionalne strategije za Rome. Tako je za 2017. godinu odobreno 25,6 milijuna kuna, za 2018. godinu 32,6 milijuna kuna, a za 2019. godinu odobreno je 43,7 milijuna kuna. ECRI je pozdravio i to što je na izradi nove Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2021-2027 radila skupina sastavljena od predstavnika vlasti, romske zajednice, nevladinih organizacija i akademske zajednice, kao i to što je uspostavljeno novo Povjerenstvo za praćenje Nacionalne strategije. Iako je nekoliko sugovornika izrazilo zabrinutost zbog nedostatka koordinacije između središnjih, regionalnih i lokalnih vlasti u provođenju Strategije i rješavanja poteškoća s kojima se Romi susreću, u ECRI-u su ipak optimistični.
„Sa zadovoljstvom smo saznali da se u Međimurskoj županiji, u kojoj živi većina romske populacije u Hrvatskoj, planira formiranje timova stručnjaka na regionalnoj razini sastavljenih od policije, predstavnika pravosuđa, obrazovanja, zdravstva, socijalne službe i zavoda za zapošljavanje kao i predstavnika romske zajednice, civilnog društva i škola“.
Kao i kod građanskog odgoja i tu je ECRI „pozdravio pozitivne korake koje su poduzele hrvatske vlasti“ te zaključuje „da je prioritetna preporuka provedena“.
Preostalih 19 preporuka iz izvještaja objavljenog 2018. godine ostaju Hrvatskoj kao obaveza tijekom šestog ciklusa praćenja. Među njima će ECRI vjerojatno opet izdvojiti određeni broj prioritetnih stvari koje bi Hrvatska trebala brže rješavati.
Ultranacionalistički diskurs Rusije
Povodom objave aktualnog izvještaja ECRI-a za 2021. godinu navodi se i izjava Marie Danielle Marouda, predsjednice Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe, koja je upozorila da se opasnost od ultranacionalističkih političkih izjava i govora mržnje nikada ne smije podcijeniti. Osvrnula se na ulogu Rusije koja je zbog agresije na Ukrajinu nedavno isključena iz Vijeća Europe.
„Ultranacionalistički politički diskurs i propaganda prethodili su i prate aktualnu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu koja je započela u veljači ove godine i koja je rezultirala golemom patnjom ukrajinskog naroda“, naglasila je.
U ime ECRI-a, pohvalila je vlasti, tijela za ravnopravnost i aktere civilnog društva država članica Vijeća Europe koji nude zaštitu ljudima koji bježe iz Ukrajine pomažući im da mogu realizirati svoja prava, poput prava na zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje.
Predsjednica ECRI-a vjeruje da će izvještaji o različitom tretmanu Roma te osoba afričkog i azijskog porijekla koji dolaze iz Ukrajine biti temeljito istražena i da će vlasti osigurati da ne postoji diskriminacija bilo koje osobe kojoj je potrebna zaštita i pomoć.
„Svim ljudima koji bježe od rata i drugih izvanrednih situacija, bez obzira na nacionalno ili etničko porijeklo, državljanstvo, boju kože, vjeru, jezik, seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, treba odmah pružiti odgovarajuću zaštitu“, zaključila je Maria Daniella Marouda.
