fašizam

Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.

Antonio Grgić, arhitekt: Kralj Tomislav je simbol rađanja jedne nacije na karti Europe i svijeta, a ona upravo pjeva svoj labuđi pjev.

Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.

Ono što se dešava oko skorašnjeg nastupa Marka Perkovića na zagrebačkom Hipodromu posljednji je čin predstave koja oslikava hrvatsku stvarnost kao kloaku u bespuću povijesne zbiljnosti.

Donekle je poražavajuće od svih nazočnih na glavnom skupu ljevice u Zagrebu čuti da ljevica ne čini dovoljno u borbi protiv današnjeg fašizma, i da ne znaju što napraviti po tom pitanju.

Nataša Puškar, producentica i osnivačica programa Ilegale u Zagrebu: Kod nas se proslava oslobođenja i kraja rata izvodi vrlo stidljivo. Zahvaljujući pročelnici za kulturu, uspjeli smo ove godine imati čak 14 izvedbi.

Redatelj Igor Bezinović u intervjuu za H-Alter povodom dokumentarnog kinohita Fiume o morte!: U školi bi učenicima od rata trebalo biti muka.

Veliki segment američke populacije danas je potpuno komforan s otvoreno fašističkim vođom. Ljudima je dosta demokracije i žele autokrata, diktatora na čelu zemlje.

Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.

O povijesti zapadne mržnje prema Rusima i o rehabilitaciji nacista: Naša kolektivna svijest je definitivno oblikovana da najviše prezire potomke sovjetskog komunizma.

Vučić je insistirao kako više voli da ide u Jasenovac nego na more. Već samo to poređnje je krajnje neumesno. Na more ljudi idu da uživaju, a u Jasenovac da odaju poštu žrtvama jednog od najgroznijih genocida u dvedesetom veku.