Nakon godinu i po borbe s upravom Filozofskog fakulteta u Zagrebu studenti su krenuli u kolektivnu reakciju – 17. veljače održan je 219. Plenum FFZG-a.
To je prvo okupljanje plenuma u četiri i po godine, a njegov je izravan povod i kap koja je prelila čašu studentskog nezadovoljstva, novi prijedlog odluke o plaćanju participacije. Prema njemu, svim studentima koji su upisali studij akademske godine 2023./2024. ili kasnije, nametnulo bi se plaćanje nepoloženih ECTS bodova koji se prebacuju u apsolventsku godinu, uključujući i diplomske radove. Kako saznajemo iz najavnog maila plenuma: “To znači da bi većini studenata uprava naplatila prebacivanje diplomskog rada u apsolventsku godinu 477,80 eura, a onima koji su ostvarili manje od 30 ECTS bodova čak 955,60 eura,” tj. iznos pune školarine.
Prema prethodno važećem Pravilniku o studiranju FFZG-a, studenti su bili oslobođeni plaćanja takve participacije za apsolventsku godinu, što je mnogima omogućilo diplomiranje bez dodatnog financijskog pritiska. Uprava sada tvrdi da je prisiljena uvesti ovu odluku u skladu s novim propisima Sveučilišta. Na ovotjednom Fakultetskom vijeću, samo dva dana nakon plenuma, trebalo se glasati o prihvaćanju prijedloga odluke. Plenumaši su zaključili da će studentski predstavnici na sjednici uložiti veto, čime bi odgodili njezino provođenje u praksu. Uz to su i oformili radne sekcije plenuma i definirali njihove nadolazeće aktivnosti.
Dva dana kasnije, već su održali prvu akciju pritiska. Formirali su špalir kroz koji su vijećnici ove srijede bili prisiljeni proći pri ulazu u dvoranu u kojoj se odvijala sjednica. Dijelili su i informativne letke o manjku argumenata za novu odluku o participaciji: “Uprava se poziva na novi pravilnik o studiranju te na odredbe novog Statuta i Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji ih navodno obvezuje na takvu odluku.” Međutim, novi pravilnik “ni u jednom članku ne propisuje obvezu naplaćivanja ‘apsolventskih’ godina niti to zabranjuje – argument uprave nije istinit, a odluka o naplaćivanju je isključivo u nadležnosti Fakultetskog vijeća pojedine sastavnice”.
Pravnu interpretaciju s letaka, kako je u komentaru za H-Alter rekao studentski predstavnik Vigo Sakoman, provjerili su s nekoliko pravnika.
Prema Sakomanu, studentski su predstavnici i članovi Studentskog zbora prošlog petka obaviješteni da odluka sigurno ide na glasanje te su imali dva radna dana da reagiraju. Uprava ih je pozvala na sastanak dan prije sjednice kako bi raspravili njihov kontraprijedlog, no “informacije pod kojima smo mi djelovali su bile te da imamo do tog utorka, inače, piši kući, propalo je. Ako bi uprava na tom sastanku odbila naš prijedlog, mi više ne bismo imali ništa. Zaključili smo da nema poante ići na taj sastanak da bi nas tamo samo odbili i oduzeli nam priliku da se drukčije organiziramo. Zato smo i sazvali Plenum, jer je situacija eskalirala”. Poruke uprave, dakle, indicirale su da je odluka nepromjenjiva, a istovremeno, i paradoksalno, da je uprava otvorena pregovorima oko nje.
No, na dnevnom redu ovotjedne sjednice odluke nije bilo na vidiku, što je studentima predstavljeno kao usluga s vrha – izglasavanje participacije odgodila je sama uprava. Prema Sakomanu, studentima “nikada nije izričito rečeno da ta točka ipak ne ide na ovo Fakultetsko vijeće. Na Vijeću je micanje tog pitanja s dnevnog reda predstavljeno kao nekakva susretljivost koja je nama bila pružena unaprijed, a koju smo mi odbili svojim odbijanjem sastanka”.
Odgovornost je tako prebačena na studente, a uprava se predstavila kao da velikodušno produžuje raspravu o apsolventskom plaćanju participacije još punih mjesec dana, do sljedećeg sastanka Vijeća. Ipak, studentski su predstavnici urgirali da se rasprava o tom ključnom pitanju za studentsko tijelo otvori već na ovoj sjednici, i to što ranije u dnevnom redu. No, ona je uvrštena kao 111.2 točka, tj. posljednja. Nakon dva i pol sata vijećanja točka je konačno došla na red i studentski su predstavnici iznijeli svoje argumente, uključujući taj da je u nadležnosti Fakultetskog vijeća da odobri neplaćanje participacije o kojoj se radi.
Uprava je nastavila s dvosmislenim argumentom nepromjenjivosti odluke i otvorenosti na dijalog do kraja rasprave, a studentski predstavnici s prozivanjem te dvosmislenosti. “Ja sam također pred svim vijećnicima pitao kako je moguće da je bilo ičega suvislog što su pročelnici, a kamo li Sveučilište, mogli prigovoriti da se uzme još mjesec dana ako je to toliko nepropusno i sigurno”, rekao nam je Sakoman. “Iako su nakon toga i prodekan i dekan nastavili tvrditi da nemaju apsolutno nikakvu moć išta promijeniti po tom pitanju, nisu objasnili što se onda točno može modificirati u ovih mjesec dana više.” Rasprava je okončana dekanovom izjavom da su njegova vrata i dalje otvorena studentskim predstavnicima na Vijeću i Studentskom zboru i da to u suradnji s njima može nekako riješiti.
No sam ton rasprave to nije potvrđivao. Kako prenosi Sakoman, on je bio iznimno “antistudentski” i porazan, kako za nade studenata za suradnjom tako i za razinu diskursa u jednoj akademskoj instituciji. “Osjeti se da Fakultetsko vijeće drži studente na drukčijem standardu od uprave i drugih profesora, jer se u više navrata dogodilo da se nas optuži za digresije kad odgovaramo na izravno pitanje jednog od članova Vijeća ili uprave, dok je uprava kontinuirano pokušavala izbjeći naše argumente i otići u druge tematike. Jedan nas je prodekan u pokušaju blaćenja studentskih predstavnika optužio da smo se odrekli svoje dužnosti time što smo se nazvali Plenum, što je kategorički netočno.” Plenum je, naime, neformalno i direktno-demokratsko udruživanje oko zajedničkog cilja ili problema određene grupacije, dok su Studentski zbor i Fakultetsko vijeće formalna tijela predstavničke demokracije te sudjelovanje u jednom ne onemogućuje sudjelovanje na drugom. Ipak, prodekan Slađan Turković direktno je Plenum prozvao “prijetnjom”. Članovi uprave prozvali su i lapsus linguae studentskog predstavnika koji ovaj put nije bio prisutan na Vijeću, a koji je prošli put na trenutak jednu profesoricu slučajno oslovio s ‘kolegice’. Prema Sakomanu, “on joj se ispričao isti tren, i na Vijeću i kasnije na hodniku, privatno. Iz toga je jasno da uprava i dalje djeluje pod modusom operandi ‘idemo blatit studente i prikazivat ih kao nesuradljive’ dok tvrde da smo mi ti koji odbijaju demokraciju i suradnju.”
Dio vijećnika išao je toliko daleko da su se klupe na sjednici pretvorile u tribine na tekmi: “Na moje kontriranje da je to totalna nebuloza jer je prodekan svjestan toga da se kolega ispričao za lapsus, naišli smo na ‘bukanje’ i lupanje po klupama. To se desilo jedno tri-četiri puta, da su na naše reakcije na napade na nas vijećnici lupali po klupama. Naravno, ne svi, ali dovoljan broj da je to uznemirujuće. Uprava, pritom, zapravo nije dobivala nikakve provjere na nedosljednost u svojim izjavama. Osobno, mene je gurnula preko ruba ta optužba za nekolegijalnost, da smo se mi, citiram, ‘spustili na tu razinu’ da profesore oslovljavamo sa kolegice. To simbolički, rekao bih, pokazuje stavove uprave spram studenata, a i stav FV-a, da smo mi građani nižeg reda i da je najbitnije da znamo gdje je naše mjesto.” Tijekom nekih od Sakomanovih odgovora, nakon što su mu lupali i vikali ‘bu’ počeo bi žamor i neki od vijećnika bi ga prestali su slušati: “To je frustrirajuće. Naravno, drago mi je da nisu svi takvi, ali je atmosfera iznimno nesuradljiva i jako je teško pomirljiva s idejom da su nama sva vrata otvorena, a mi smo ti koji ih zatvaraju.”
Stanje na sjednici potvrdio nam je i Andrej Mitić, predsjednik Studentskog zbora FFZG-a: “Ostaje vrlo gorak okus nakon današnje sjednice. Članovi Fakultetskog vijeća i uprave pokazali su temeljno nepoštivanje studentskih predstavnika, a time i svih studenata ovog Fakulteta. Ova sjednica samo je dodatno potvrdila destruktivne namjere ove uprave kao i totalnu apatiju i manjak suosjećanja velike većine – ali ipak ne svih! – članova Vijeća za svoje studente. Moram reći da sam razočaran takvim odnosom nastavnika prema studentima ovog Fakulteta, koji se podsmjehuju i dobacuju studentskim predstavnicima te podržavaju upravu i njihov ‘modus operandi’ koji ne uključuje dijalog, već nametanje odluka kako bi pokrpali financijske rupe i sakrili svoju nesposobnost za vođenje Fakulteta.” Mitić je naglasio i da većina članova Vijeća ne vidi nikakav u problem u prijedlogu odluke o participacijama, vrijeđanju studentskih predstavnika i drugim dosadašnjim incidentima. “Još je žalosnije da uopće ni ne žele shvatiti poziciju u koju smo dovedeni i u kojoj se nalazimo”, rekao je. “Time direktno podržavaju daljnje srozavanje našeg Fakulteta i uvjeta studiranja na njemu.” Jedino što studentima preostaje u takvoj klimi nepodržavanja i jest organizirati se u plenum: “Sve ovo dodatno potvrđuje naš stav da je jedini način za rješavanje ove situacije u ovom trenutku isključivo plenumska i direktno-demokratska borba za naša prava. Očito je da smo u našoj borbi nažalost sami, uz tek manju podršku nastavnog i nenastavnog osoblja. Ipak, naš stav je otpočetka jasan – nećemo dopustiti naplaćivanje ‘apsolventskih’ godina, a svaki pokušaj nametanja i pokušaja donošenja takve odluke neće proći bez reakcije.”
Odluka o participaciji posljednja je u nizu odluka uprave pod ravnanjem dekana Domagoja Tončinića koje ne pogoduju potrebama i pravima studenata, a ni zaposlenika. U lipnju prošle godine uprava je drastično i nimalo transparentno pokušala smanjiti dodatak na plaću nenastavnom osoblju. Ta odluka, na sreću, nije prošla, a situacija se naizgled pokušala izgladiti i providnom gestom – objavom novogodišnjeg kalendara na kojem su modeli čistačice Filozofskog. Istog je mjeseca na Fakultetskom vijeću izglasano povećanje upisnina u više godine i više razine studija, što je, prema najavi plenuma na Slobodnom filozofskom, učinjeno “kako bi se ‘nadoknadili nedostaci’ stvoreni nesmanjivanjem dodataka na plaću. (…) Studentski zbor je na tu odluku uložio veto na što je prodekanica u moralističkom ključu izjavila kako su studenti i studentice time ukaljali vlastiti obraz.” U listopadu je zabranjeno održavanje koncerata u Klubu studenata Filozofskog fakulteta i produljen ugovor lektorici čiju je karijeru većinski zauzimao angažman u Izraelskim obrambenim snagama. O genocidu u Palestini Fakultet se općenito odbija izjasniti ili uopće stupiti u dijalog sa studentima, a možda najporazniji primjer nekomunikacije bilo je, prema najavnom mailu plenuma, “premještanje prostora za studente s invaliditetom kako bi se na to mjesto postavilo samoposlužne aparate, bez komunikacije s Uredom za studente s invaliditetom i studentskim predstavnicima.” Taj je potez i pokrenuo okupljanje studenata, koji su to premještanje i uspjeli spriječiti.
Među djelovanjem uprave, tu su i propali upisi 2023., kada je niz studenata privremeno ostao bez studentskih prava. Kako bi ih ostvarili, sustavi državnih institucija poput Studentskog centra i HZZO-a moraju primiti obavijest da pojedini student ima status redovnog studenta, tj. da je upisan u tekuću akademsku godinu, no dio studenata te godine nije upisan prije kraja upisnog roka. Ta se situacija, prema studentima, ponovila i 2024. s punim kadrom, iako uprava tvrdi da su svi upisani do polovice listopada. U tom je upisnom roku, kao i u onom 2023., navodno više desetaka studenata privremeno izgubilo pravo na zdravstveno osiguranje, subvencioniranu prehranu u menzi i rad preko studentskog servisa, čime im je izravno ugrožena egzistencija. Sadašnji pokušaj nametanja plaćanja participacije također je ugrožava, kako poentira portal Slobodni Filozofski, “još je jedan u nizu pokušaja aktualne uprave FFZG-a da studentima/studenticama naplati vlastite propuste u financijskom upravljanju fakultetom te zakorači još dublje u komercijalizaciju visokog obrazovanja.”
U posljednjih šesnaest godina od slavne blokade, niz generacija uprava i studenata ukrštavale su rogove, no profesori su pritom češće bili na strani studenata. Godine 2016., na primjer, dekan Vlatko Previšić je pokušao pripojiti Katoličko-bogoslovni fakultet FFZG-u, nelegitimno raspustio Studentski zbor i zabranio održavanje 210. Plenuma u prostoru fakulteta te ogradio pristup vijećnici, dekanatu, referadi i knjižnici zaštitarima. Nakon što je nastavno osoblje reagiralo prosvjednim napuštanjem sjednice Vijeća i pod prijetnjom studentske blokade, Senat Sveučilišta je smijenio Previšića ni dva tjedna kasnije, što je ponovno dokazalo da kretanja studentskog tijela na Filozofskom itekako mogu imati učinka. S planiranim nastavkom studentskog pritiska u vidu, čini se da je Filozofski pred još jednom takvom prekretnicom, iako ovaj put bez tolike podrške nastavnog osoblja. Kakav će to utjecat imati na daljnji tijek događanja, saznat ćemo uskoro – sljedeći Plenum najavljen je za 25. veljače u 18.30 sati, a studenti ne pokazuju znakove stajanja, čak ni kad ih demoraliziraju akademski građani na višim pozicijama.
