• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
  • Impressum
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Programi udruge:
  • Operativni planovi
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Početna stranica » Kategorija » Prosidbe manje atraktivne od smrti

Prosidbe manje atraktivne od smrti

0
Marija Živković 16. kolovoza 2021. Izdvojeno, Kultura

Balet Ponos i predrasude praizveden je 7. studenoga 2020. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, kao sedmo djelo u koreografskom opusu Lea Mujića nastalo prema književnom predlošku, i treće koje je postavio na zagrebačkoj sceni. Izabravši za adaptaciju tekst s osjetno manjim dramskim nabojem nego što su Ana Karenjina i Gospoda Glembajevi (u odnosu na koje je efektno sažeo razliku: „Koliko je u Glembajevima smrti, toliko je ovdje prosidbi.“), a s osjetno većim brojem glavnih likova i zamršenijom radnjom, Mujić je i ovogputa podigao letvicu; no ipak ju nije i preskočio.

Ostavši vjeran svojem prepoznatljivom neoklasičnom izrazu i geometrijskom oblikovnom principu, korespondenciju s vremenom i mjestom radnje ostvario je ponajprije ilustrativnom glazbom (odabir: Leo Mujić i Bálint Rauscher) pretežno engleskih kompozitora  (Purcell, Händel, Elgar, Vaughan Williams, Parry, Warlock), no donekle preširokoga vremenskog raspona djelovanja: od druge polovine 17. stoljeća do druge polovine 20. stoljeća; zatim nadahnuto koreografiranima, stiliziranima povijesnim plesovima; kao i nenapadno raskošnim i elegantnim kostimima (Manuela Paladin Šabanović) koji uvjerljivoilustriraju ondašnju modu i nimalo ne sputavaju pokret; te scenografijom (Stefano Katunar) koja upotpunjuje plastičnu vizualizaciju karaktera, odnosa i okruženja likova, čije smještanje
na rotirajuću plohu polaganim kruženjem suptilno dovodi do promjene zbivanja, perspektive ili atmosfere.

Angažiravši gotovo cijeli ansambl – koji već duže nije odisao tolikim veseljem i elanom – Mujić je za glavne interprete odabrao Nataliju Kosovac (Elizabeth Bennet), Guilhermea Gameira Alvesa (Fitzwilliam Darcy), Ivu Vitić Gameiro (Jane Bennet), Bálinta Rauschera (Charles Bingley), Rieku Suzuki (Lydia Bennet), Takuyu Sumitoma (George Wickham), Asuku Maruo (Charlotte Lucas), Mutsumi Matsuhisu (Kitty Bennet) i Mirunu Miciu (Mary Bennet).

U usporedbi s dosadašnjim ostvarenjima, u ovom se najviše približio klasičnom baletnom izrazu, vidljivom ponajprije u prozračnijem gornjem dijelu tijela balerina, osobito mekanijim rukama. Svakoj je od Sestara dodijelio po jedan upečatljiv pas de deux – odreda izveden šarmantno, uvjerljivo i s mjerom – od kojih se svaki osim koreografskom inventivnošću, odlikuje i ponekim sugestivnim detaljem i specifičnošću geste kao decentnim i pogođenim znakom karakterne različitosti. Međutim, možda iz razloga što je radnja romana primarno usredotočena na rješavanje bračnih statusa, Mujić glavne likove koreografski nedovoljno individualno ocrtava. Solo dionice relativno su rijetke i ne osobito pamtljive, izuzev jednoga Darcyjevog sola, no taj pak umnogome asocira na portret Ignjata Glembaya. Najatraktivnije su masovne scene, u kojima koreografija zahtijeva izuzetnu brzinu, preciznost i okretnost, a čemu su plesači besprijekorno udovoljili – podjednako u muškim i miješanim ansambl scenama, naročito u izvrsno koreografiranom dvorskom plesu na polovini prvog čina. No nakon toga predstava pomalo gubi na tempu, što je dojam kojeg ne umanjuje ni finalno vjenčanje, s obzirom da u njemu autor ne uspijeva ponoviti svečanu atmosferu i maestralnu
koreografiju dvorskog slavlja, čime de facto taj događaj predstavlja kao najvišu točku predstave, dok njezin stvarni vrhunac ostavlja nedovoljno upečatljivim.

Pomalo paradoksalno, Mujić je najuspjelije implementirao jedan od zahtjevnijih segmenata adaptacije – razumljiv prikaz radnje, odnosno vladanje brojnim likovima na način da budu shvatljivi i onima koji nisu čitali roman (ili gledali film). S druge strane, unatoč slojevitoj i pedantnoj razradi, koreografski i režijski ipak nije dosegnuo Glembajeve, koji i dalje ostaju njegovim autorskim vrhuncem (a možda i Kazališnim). Međutim, ta činjenica ostaje u sjeni činjenice da je već desetak godina u zagrebačkom HNK Mujić najveća konkurencija – sâm sebi.

balet
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Marija Živković

Povezani članci

Marija Živković9. lipnja 2022.

Mozart i Don Juan osvojili publiku, ali ne i plesače

Marija Živković26. svibnja 2022.

Nedovoljan kapacitet za dugu formu

Marija Živković17. svibnja 2022.

Pun pogodak i potpun promašaj

Marija Živković31. prosinca 2021.

Korak unatrag

  • Posljednje
  • Popularno

Izgubljeni u sustavu

3. srpnja 2022.

I žene ubijaju, zar ne? 

2. srpnja 2022.

Za kvalitetan i neovisan život

2. srpnja 2022.

Privremena zaštita i nova socijalna prava u Zagrebu

1. srpnja 2022.

Izgubljeni u sustavu

3. srpnja 2022.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.
Posljednje vijesti

Zelena Istra izdala priručnik za edukaciju mladih “Alati za učenje – alati za održivi razvoj”

30. lipnja 2022.

Maja Sever izabrana za predsjednicu Europske federacije novinara

16. lipnja 2022.

Zelena akcija s koalicijom više od 400 organizacija traži prelazak na višekratnu ambalažu

16. lipnja 2022.

Zelena akcija protiv produljenja rada NE Krško za 20 godina

7. lipnja 2022.

Greenpeace: Što to curi iz potonule plinske platforme Ivane D?

4. lipnja 2022.

Krenula nacionalna kampanja osvještavanja o online nasilju prema ženama

2. lipnja 2022.

Čuveni Greenpeaceov brod Rainbow Warrior stigao u Šibenik!

1. lipnja 2022.

Najavljeno dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji

31. svibnja 2022.

Greenpeaceov prosvjed u Jadranskom moru: Ne krvavoj nafti!

30. svibnja 2022.

Odbijena žalba Ministarstva: Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu usvajati djecu!

26. svibnja 2022.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Impressum
  • Podržite
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Programi udruge:
  • Operativni planovi

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.