U ponedjeljak 27. siječnja, Donald Trump je zaustavio svu financijsku pomoć koju, posredstvom Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjene Države više od 60 godina šalju diljem svijeta. To za mnoge organizacije civilnog društva, uključujući i one u Hrvatskoj, znači da moraju zaustaviti projekte za čije provođenje koriste američku pomoć. Adrijana Cvrtila, udruga Pomak: “Ako projekt bude otkazan, zaposlenice će ostati bez posla. Nećemo imati niti za honorare stručnim osobama koje obavljaju neophodne poslove.”
Drugi mandat kao predsjednik SAD-a Donald Trump započeo je nizom skandaloznih izjava, ali i odluka kojima pokazuje da je nove četiri godine u Bijeloj kući odlučio provesti ignorirajući svoje obaveze, prakticirajući jedino svoja prava, pa čak i ona koja mu zapravo ne pripadaju.
U nizu iznimno važnih, a pravno više nego dvojbenih odluka, s mogućim ogromnim globalnim posljedicama je ona o globalnom zaustavljanju pomoći iz proračuna SAD-a. Ta odluka, uz mnoge druge štetne konsekvence, najavljuje katastrofalne posljedice za organizacije civilnog društva u svijetu, a negativno će utjecati i na civilno društvo u Hrvatskoj.
U ponedjeljak 27. siječnja, izvršnom uredbom Trump je zaustavio svu financijsku pomoć koju, posredstvom Agencije za međunarodni razvoj (United States Agency for International Development / USAID) Sjedinjene Države više od 60 godina šalju diljem svijeta za razne vrste pomoći, uključujući humanitarne organizacije koje djeluju globalno. Godišnji proračun USAID-a je oko 50 milijardi dolara.
Trump je najavio da će u sljedeća tri mjeseca biti napravljen analiza i revizija kako bi bilo odlučeno hoće li pomoć biti i dalje isplaćivana, kome i u kolikim iznosima. Prema Trumpovoj ideji, eventualni nastavak isplate pomoći bio bi usklađen s njegovim prioritetima.
To uključuje prestanak financiranja programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije. Dakle, upravo onih programa putem kojih SAD pomažu provođenje projekata kroz koje se pomaže provođenje aktivnosti koje su za ugrožene skupine u nekim državama doslovno od životne važnosti.
Do završetka revizije, prema Trumpovoj odluci, sva već odobrena pomoć bit će uskraćena, a novih isplata ne smije biti. To za mnoge organizacije civilnog društva, uključujući i one u Hrvatskoj, znači da moraju zaustaviti projekte za čije provođenje koriste američku pomoć.
Kad bi, nakon revizije, američka financijska pomoć bila nastavljena po ranije odobrenim programima i u skladu s potpisanim ugovorima, dio organizacija civilnog društva mogao bi tromjesečno razdoblje nekako „pregurati“. No, to se odnosi samo na najveće organizacije, one koje imaju veći broj projekata pretežno financiranih i iz drugih izvora te ne ovise isključivo od američkoj financijskoj pomoći.
Manje udruge, čija aktivnost u cijelosti ovisi o američkim donacijama, poput primjerice kutinskog Pomaka, nemaju rješenje čak niti za sljedeća tri mjeseca. Pomak je pokrenula Adrijana Cvrtila, „zviždačica“ koja je dobila otkaz zbog otkrivanja nezakonitog utjecaj lokalnih političara na poslovanje javnog poduzeća čija je bila direktorica.
Adrijani Cvrtila, tri godine nakon otkaza i mnoštva sudskih procesa, rad na projektima Pomaka, udruge čiji je cilj pomaganje „zviždačima“, jedini je izvor prihoda. “Pomak je mala i mlada udruga, a projekt koji smo započeli prije nekoliko mjeseci američkim novcem trebao je trajati do rujna“, rekla je Cvrtila. „Uz to što je društveno važan, omogućio nam je i plaće za dvije zaposlenice kojima je to jedini prihod. Trenutno ne možemo ispuniti niti jednu od financijskih obveza. Ako projekt bude otkazan, zaposlenice će ostati bez posla, a nećemo imati niti za honorare stručnim osobama koje obnavljaju neophodne poslove na projektu i na koje smo se obvezali ugovorima u skladu s odobrenim projektom.”
Ako američka financijska pomoć bude trajno uskraćena, to će biti veliki udarac i za one udruge koje trenutno nisu u tako teškom položaju poput Pomaka. A niz događaja koji su uslijedili nakon objave Trumpove izvršne odredbe o zaustavljanju financijske državne financijske pomoći ukazuje na to da je američki predsjednik odlučan učiniti sve da uništi sve što nije u skladu s njegovim idejama o važnom i ispravnom, ne prežući niti od „otimanja“ ovlasti koje kao predsjednik nema.
Već u utorak, 28. siječnja, kad je po Trumpovoj odluci njegova odredba o zaustavljanju financijske pomoći stupila na snagu, val negodovanja proširio se samim Sjedinjenim Državama, ali isključivo zbog činjenice da je odredba uključila i financiranje mnogih aktivnosti u SAD-u. Američka okružna sutkinja Loren Ali Khan istog je dana naredila Trumpovoj administraciji da ne blokira financiranje postojećih programa u samim Sjedinjenim Državama.
Ta sudska naredba važila je do jučer, 3. veljače, za kada je najavljeno saslušanje o toj temi u saveznom sudu u Washingtonu, D.C.
Promptno je unutar samog SAD-a uslijedio niz tužbi raznih organizacija zbog Trumpove odluke, a tužbe je najavilo i nekoliko saveznih država. Tužbe se temelje na pravima primatelja pomoći na slobodno izražavanje i udruživanje prema Prvom amandmanu Ustava SAD-a. Sudska odluka o odgodi provođenja Trumpove izvršne odredbe ne odnosi se, međutim, na financiranje programa izvan SAD-a, pa se zabrana tih isplata, prema Trumpovom planu, počela provoditi bez odgode.
Uskraćivanje novca (i) civilnom društvu dio je šire Trumpove agende koju je najjednostavnije i najtočnije moguće opisati kao militantno „desnilo“ koje uvelike premašuje čak i „najtvrđe“ konzervativne prakse u demokratskim državama. Pritom je američki predsjednik u svom „pravedničkom gnjevu“ spreman ignorirati zakone i ustav svoje zemlje, kao i „pogaziti“ temeljna načela ljudskih prava.
Nakon što je počeo s deportacijama imigranata koje je generalno prozvao kriminalcima, najavio je da će one koje odmah ne deportira strpati (i) u zloglasni zatvor u zaljevu Guantánamo te da će iz SAD-a istjerati čak i strane studente koji su sudjelovali na pro-palestinskim prosvjedima. A onda je na red došlo i civilno društvo.
Milijarder Elon Musk, kojeg je Trump uključio u svoj tim kao najbližeg suradnika i čovjek koji se prometnuo u svojevrsnog Trumpovog gurua i neslužbenog, ali beskrajno važnog glasnogovornika, tijekom vikenda najavio je i mnogo drastičniju mjeru – ukidanje USAID-a. Štoviše, na svojoj platformi X napisao je da je USAID „zmijsko leglo radikalnog marksizma“.
U reakciji na Muskovu najavu Trump mu se pridružio komentarom da je USAID agencija koju je „…vodila hrpa radikalnih luđaka. I mi ih sada mičemo“. Potom je naredio da se iz sjedišta USAID-a u Ronald Reagan Building kompleksu u Washingtonu doslovno otmu svi podaci s USAID-ovih servera.
Dva najvažnija čovjeka u sustavu sigurnosti u USAID-u „poslana su na dopust“ nakon što su odbili svojevoljno pustiti Trumpove egzekutore u sjedište te agencije. Više od 600 zaposlenika tokom noći izgubilo je pristup računalnim sistemima UDSAID-a i zabranjeno im je da se vrate na posao. Najavljeno je značajno smanjenje broja zaposlenih kojih je sada oko 10 tisuća od kojih dvije trećine radi izvan SAD-a. Bez posla će ostati i ogroman broj onih koji širom svijeta rade na programima koji se financiraju kroz USAID, a stat će humanitarni i razvojni projekti.
Ugašena je USAID-ova web stranica i „uklopljena“ na web stranicu State Departmenta čiji je šef, državni sekretar Marco Rubio, postao privremeni šef (acting director) USAID-a, izjavivši da će na posao vođenja agencije biti delegiran Peter Marocco, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane (Secretary of Defense) i bliski saveznik Donalda Trumpa.
Sve više izgleda da će „dinamični duo“ Trump & Musk i u samom SAD-u proizvesti stvarnost u kojoj će „makartističko“ proganjanje nabijeđenih komunista nakon 2. svjetskog rata izgledati kao u bezazlena šala. A razmjere štete koji bi lančana reakcija na Trumpov „krstaški pohod“ mogla izazvati u svijetu ovog je trenutka teško i zamisliti.
Istina, predsjednik formalno ne može ukinuti USAID bez sudjelovanja Kongresa, ali ta činjenica ne može spriječiti Trumpa da pokuša sve kako bi ostvario svoju namjeru. Niti do sada u njegovim djelovanju nisu ga zanimali niti zakoni, niti ustav, a još manje međunarodno prihvaćeni standardi ili bilo kakvi ugovori.
USAID je osnovan izvršnom odredbom predsjednika Johna F. Kennedya, nakon što Kongres 4. rujna 1961. donio Zakon o stranoj pomoći, koji je reorganizirao američke programe inozemne pomoći i naložio osnivanje agencije za upravljanje gospodarskom pomoći. Cilj je bio ujediniti nekoliko postojećih stranih organizacija i programa za pomoć u jednu agenciju. USAID je tako postao prva američka organizacija za pomoć stranim državama čiji je glavni cilj dugoročni socioekonomski razvoj. U humanitarnim programima koji su financirani posredstvom USAID-a do sada su spašeni milijuni života.
Danas USAID ima misije u više od stotinu zemalja, prvenstveno u Africi. Aziji, Latinskoj Americi, na Srednjem Istoku i u Istočnoj Europi. USAID je među najvećim agencijama za pomoć u svijetu, koja troši najviše novca na programe pomoći. Više od polovine ukupne pomoći SAD-a administrira USAID. Trajnim ukidanjem američke bespovratne pomoći posredstvom USAID-a mnoge bi organizacije civilnog društva bile onemogućene u provođenju programa u skladu s temeljnim ljudskim pravima te međunarodnim dokumentima poput Povelje ljudskih prava EU, a nekima i potpuno onemogućena svaka aktivnost.
Projekata civilnog društva u Hrvatskoj čije je provođenje zaustavila Trumpova izvršna odredba o „zamrzavanju“ pomoći nema mnogo jer je Hrvatska članica EU-a. Time je ovdašnje civilno društvo manje ovisno o pomoći iz SAD-a nego civilno društvo nekih drugih europskih zemalja. To je najvjerojatnije razloga zbog kojega su Hrvatskoj izostale značajnije reakcije, čak i među organizacijama civilnog društva, pa je sve ostalo na razini vijesti o Trumpovoj odluci i reakcijama na nju u samim Sjedinjenim Državama. Ali bude li financijska pomoć SAD-a zaista u potpunosti ukinuta, to će u budućnosti hrvatskim udrugama ipak značajno suziti manevarski prostor.
Još je mnogo teža situacija u nekim okolnim zemljama koje nisu članice EU i računaju se među manje razvijene, poput susjednih BiH, Crne Gore i Srbije. Tamo su „blokirani“ projekti ukupno „teški“ više milijuna dolara. Trumpovom odlukom sve je stalo.
Ako novi/stari američki predsjednik uspije provesti svoj plan do kraja, ukidanje američke pomoći bilo bi izravan udar i na ostale programe pomoći, prvenstveno one iz sredstava EU – kako civilom društvu u državama članicama tako i u državama poput navedenih u koje se šalje pomoć iz pretpristupnih i drugih EU fondova. EU fondovi morat će se „pregrupirati“ želi li EU barem djelomično „zatrpati“ financijsku „rupu“ koja bi nastala odustajanjem SAD-a od slanja pomoći.
Ukratko, aktivnosti civilnog društva bile bi opasno ugrožene. Posebno se to odnosi na marginalizirane i ugrožene skupine u zemljama u kojima je sve više netolerancije prema drugima i drugačijima, nacionalizma, homofobije, ksenofobije i općenito ugrožavanja ljudskih prava, pa i u samoj EU. Stoga je pitanje hoće li Trump natjerati EU da poveća pomoć civilnom društvu, te kakvi će kriteriji za dodjelu pomoći biti uspostavljeni u sve konzervativnijim političkim uvjetima. Neke zemlje unutar EU-a već su također najavile smanjenje ili ukidanje određenih vrsta pomoći civilnom društvu.
U svakom slučaju bilo bi krajnje neodgovorno i opasno – nonšalantno, po logici „easy come, easy go“ – prihvatiti moguću odluku SAD-a o prekidu (su)financiranja programa koji omogućavaju civilnom društvu širom svijeta bavljenje aktivnostima važnima za promoviranje ljudskih prava. Uzdajmo se u to da Kongres SAD-a neće podržati predsjednika države u njegovom naumu, da američko pravosuđe neće dopustiti predsjedničko kršenje zakona u namjeri da „zaobiđe“ ustanovljene procedure te da će Donald Trump na kraju odustati od svog „krstaškog pohoda“.
Ne čini se realnim, ali postoji li uopće druga koliko-toliko optimistična opcija?
