filozofija
Postavimo li danas pitanje koje Max Horheimer i Theodore Adorno postavljaju u Dijalektici prosvjetiteljstva, a to je zašto prosvijećeni periodi završavaju u barbarstvima nove vrste, vjerojatno bi fokus trebao biti na riječi prosvjećenost.
Was Croatian Marxist Philosophy Important? Diletantska evaluacija iliti još jedan u nizu neuspjelih i sramotnih pokušaja umanjivanja naših marksističkih filozofa.
Korčula je prije pedesetak godina postala centar okupljanja najvažnijih svjetskih marksističkih intelektualaca i umjetnika koji su zagovarali demokratizaciju umjetnosti.
Djelotvornost javne sfere pokazala se važnim preduvjetom suprotstavljanja radikalizaciji društva, koja često ide pod ruku s uvjerenjem građana o nepouzdanosti i korumpiranosti političara i institucija.
Marksizam, hegelovska i marksovska perspektiva nisu tek tradicije za Jamesona, i njihov odnos prema drugim kritičkim operacijama nije moguć ako ne omogućuje njihovu punu razinu ozbiljenja upravo putem marksizma.
Mladi ljevičari i ljevičarke s kojima sam imala prigodu razgovarati smatraju da ukrajinsko društvo ne pripada moćnom zapadnoeuropskom bloku koji je i sam proizvoditelj sustava globalnih ekonomskih nejednakosti.
Buddy Huffaker, executive director of The Aldo Leopold Foundation: “We keep trying to show what it looks like to live the challenge articulated by Aldo Leopold; to live on a piece of land without spoiling it over time.”
Buddy Huffaker, izvršni direktor Zaklade Alda Leopolda: „Pokušavamo pokazati kako izgleda egzistirati na komadu zemljišta bez da ga devastiramo kroz vrijeme.“
Renata Salecl: Živimo u društvu gdje smo pod prisilom da svoj rad volimo, a radimo sve besmislenije poslove.
Iz Hladnog rata naučili smo da se rat protiv nuklearne sile ne može „dobiti“ u bilo kojem razumnom smislu. S druge strane, Zapad ne može dozvoliti da bude stalno ucjenjivan, ističe Habermas.
Ankica Čakardić: “Novi Zakon o radu dodatno će potaknuti eksploataciju ženskog rada u kućanstvima, koja će sada biti i dodatno formalizirana.”
Ankica Čakardić, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o suvremenoj ljevici u svjetlu praxis filozofije.
Maroje Višić, autor rada „Usporedba nekada i sada; Zašto je ‘Položaj radničke klase u Engleskoj’ nakon 175 godina u mnogočemu aktualna kritika današnjice?“
Raul Raunić, autor knjige “Filozofija i politika”: Revolucije ne samo da mogu, nego su u dosadašnjoj povijesti i donosile napredak i emancipacijska izborenja.