Grad Zagreb
Je li slučajno samo tri tjedna uoči saborske rasprave o novim zakonima o prostornom uređenju, kojima država razvlašćuje jedinice lokalne samouprave, planuo požar u Vjesnikovu neboderu?
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Kod Meštrovića i Gotovca nagost je iskonska, no kod Meštrovića možda društveno prihvatljivija, jer je statična, dok Gotovac golotinju naziva jednim od stupova umjetnosti, pridaje joj izuzetnu važnost i šeta gol po gradu.
Ivan Marković, redatelj i autor izložbe o beogradskom Sava Centru: Promene arhitekture su jedna od posledica brisanja istorije i nasleđa Jugoslavije, te fabrikovanja i forsiranja nacionalnih identiteta.
Gradska vlast naručuje ekspertizu kako bi dobila stručno utemeljene smjernice za reformu i modernizaciju mjesne samouprave.
Vodotoranj uz Strojarsku ulicu konstanta je u nebopisu Zagreba gotovo jedno stoljeće. Zamijenio je onaj stariji i manji, koji se nalazio s južne strane ranžirnog dijela pruge uz Branimirovu.
Okrećući alegoriju spilje na glavu Festival grafoskopa uzdiže Platonovu misao, s bitnim korektivom. Imitacija imitacije, izgleda, umije napraviti puni krug.
Autori izložbe „Dizajn za teatar &TD 1964 – 1983: Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić & Mirko Ilić” Marko Golub i Dejan Kršić, u razgovoru za H-Alter.
Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.
Klupa u parku na dan koji bi bio njen 127. rođendan transformirana je u privremenu umjetničku instalaciju, njoj u spomen.
Zagrebački Trg Petra Krešimira IV osebujno je pejzažno riješen, nudeći dva usklađena krajobrazna pristupa i nekoliko tipova ambijenata.
Dobrim dijelom zahvaljujući Filipu Lukasu, Matica hrvatska tijekom tridesetih godina postaje jedna od ključnih institucija u promociji hrvatskog nacionalizma, šovinizma i rasne teorije – piše Ivo Goldstein.
Iako načelno uređen, bezimeni javni prostor između zgrada Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj danas je, oblikovno i komunikacijski, nedovršena zona.
8. ZEZ: U četiri dana posjetitelji mogu čuti neka od najrelevantnijih imena na međunarodnoj eksperimentalnoj sceni, koja pokrivaju segmente najzastupljenijih linija suvremenih istraga zvuka.
Niz europskih država uvelo je mjere kojima ograničavaju korištenje mobitela u školama, a Možemo! je najavio da će u Saboru predložiti zabranu i u Hrvatskoj.
Švedska je uvela obaveznu seksualnu edukaciju davne 1955., a Hrvatska o tome 2025. na nacionalnoj razini još ni ne razmišlja. Ovu rupu počinju puniti jedinice lokalne samouprave.
Abeceda obale: Izgrađena 1809. godine, tzv. Napoleonova stražarnica na južnoj strani nasipa pored zagrebačkog Savskog mosta nastala je u vrijeme Ilirskih provincija.
Ove godine obilježava se pola stoljeća od prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora, jedne od najvažnijih neoavangardnih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.
Abeceda obale: Ni nakon četrdeset godina od kako je skrenut promet sa zagrebačkog Savskog na tada novi Jadranski most, stari most nije ni na koji način prilagođen novoj pješačkoj ulozi.
Abeceda obale: Savski trg naglašeno je tranzitno mjesto – okretište tramvaja i stajalište autobusa što mu je i glavna uloga – i kao takav poprilično neatraktivan prostor.