Grad Zagreb
Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike. Državne institucije i javni narativi u većoj mjeri afirmiraju one aktere koji su povijesno sudjelovali u oblikovanju nacionalnog identiteta, dok su transnacionalne figure, žene i pripadnici manjinskih zajednica često potisnuti na marginu kulturnog pamćenja.
Klupa u parku na dan koji bi bio njen 127. rođendan transformirana je u privremenu umjetničku instalaciju, njoj u spomen.
Zagrebački Trg Petra Krešimira IV osebujno je pejzažno riješen, nudeći dva usklađena krajobrazna pristupa i nekoliko tipova ambijenata.
Dobrim dijelom zahvaljujući Filipu Lukasu, Matica hrvatska tijekom tridesetih godina postaje jedna od ključnih institucija u promociji hrvatskog nacionalizma, šovinizma i rasne teorije – piše Ivo Goldstein.
Iako načelno uređen, bezimeni javni prostor između zgrada Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj danas je, oblikovno i komunikacijski, nedovršena zona.
8. ZEZ: U četiri dana posjetitelji mogu čuti neka od najrelevantnijih imena na međunarodnoj eksperimentalnoj sceni, koja pokrivaju segmente najzastupljenijih linija suvremenih istraga zvuka.
Niz europskih država uvelo je mjere kojima ograničavaju korištenje mobitela u školama, a Možemo! je najavio da će u Saboru predložiti zabranu i u Hrvatskoj.
Švedska je uvela obaveznu seksualnu edukaciju davne 1955., a Hrvatska o tome 2025. na nacionalnoj razini još ni ne razmišlja. Ovu rupu počinju puniti jedinice lokalne samouprave.
Abeceda obale: Izgrađena 1809. godine, tzv. Napoleonova stražarnica na južnoj strani nasipa pored zagrebačkog Savskog mosta nastala je u vrijeme Ilirskih provincija.
Ove godine obilježava se pola stoljeća od prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora, jedne od najvažnijih neoavangardnih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.
Abeceda obale: Ni nakon četrdeset godina od kako je skrenut promet sa zagrebačkog Savskog na tada novi Jadranski most, stari most nije ni na koji način prilagođen novoj pješačkoj ulozi.
Abeceda obale: Savski trg naglašeno je tranzitno mjesto – okretište tramvaja i stajalište autobusa što mu je i glavna uloga – i kao takav poprilično neatraktivan prostor.
U serijalu Abeceda obale, Saša Šimpraga piše o mogućnostima poboljšanja zagrebačkog „Tromostovlja“ i segmenata gradskih obala Save kroz zahvate maloga mjerila.
Novi saziv Skupštine Grada Zagreba ne naslućuje nadilaženje rasprava o kulturnim politikama kakve je javnost imala prilike slušati u prošlome sazivu.
Ovaj je tekst trebao biti dokument nezadovoljstva zagrebačke kulturne i intelektualne kreme koji će pokazati da smo, iako “nekompetentni”, barem glasni.
Ono što se dešava oko skorašnjeg nastupa Marka Perkovića na zagrebačkom Hipodromu posljednji je čin predstave koja oslikava hrvatsku stvarnost kao kloaku u bespuću povijesne zbiljnosti.
Petero zagrebačkih radnica i radnika u kulturi za H-Alter govore o pozitivnim i negativnim aspektima kulturnih politika u prvom mandatu, kao i očekivanjima u novom mandatu koalicijske vlasti Možemo! i SDP-a.
“Izvješće o dodjeli proračunskih sredstava Grada Zagreba udrugama povezanim sa strankom Možemo u 2024. godini” udruge U ime obitelji korisno je, jer potvrđuje na što je sve ekipa Željke Markić spremna.
U zagrebačkoj Galeriji Forum otvorena je izložba pod nazivom Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita. Izložba na provokativan način kontrira dugogodišnjim konformističkim gradskim politikama.
Domaći su cirkusanti na savskom nasipu stvorili umjetničku komunu u kojoj vrijede drugačija pravila od onih u konvencionalnom svijetu.