militarizam
Bilješka o banalnosti militarističke discipline i uvođenju vojnog roka: Međuljudska zona društvenih spona i sukoba motri se kroz militarističku stvarnost, nepredvidiva očišta moćnih hahara, nepodnošljivu lakoću normalnosti usmrćivanja i pripremu za moguća vojna postrojavanja. Diljem Europe, ali i globalno, istodobno se intenzivira društvena represija spram drugih i drukčijih, poduprta politikom straha i (samo)cenzurom, postajući sastavnicom militarističkog scenarija.
Krajičkom oka gledamo kako u najvećoj svjetskoj vojnoj sili fašizam otvoreno raste. I otpor njemu. Genocid u Gazi i sve ostalo oko njega, preblizu su nam iz mnogo razloga.
Kakav bi svijet bio da njime upravljaju feministkinje? O feminizmu, patrijarhatu i militarizmu za H-Alter govore Nela Porobić Isaković i Emina Bužinkić.
Ramzy Baroud: Zakašnjela reakcija svijeta na genocid u Gazi nije rezultat eksplicitne, planirane strategije za “konačno rješenje”, već strukturnih i političkih čimbenika koji su desetljećima štitili Izrael.
Thompson na Hipodromu: Što Hipodrom, pijan, pjeva, to Europa trijezna legitimira kao realpolitiku.
Kako bi mirovni i antiratni pokret trebao odgovoriti na ovo pojačano militariziranje i britansko nuklearno širenje u novoj utrci u naoružanju?
Plan povećanja izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a udaljava Europu od zelenih ulaganja i usmjerava novac u izrazito zagađujuću vojnu industriju.
Rafael Grossi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, kandidat je zapadnih zemalja za nasljednika Antonija Guterresa na mjestu glavnog tajnika UN-a 2026. godine. To bi bila katastrofa za svijet.
Iza brisanja Gaze započetog 2023. leži više od 2 milijuna eura oružja izvezenog iz Hrvatske, 500 milijuna eura izvezenog iz Njemačke, gotovo 8 milijardi eura izvezenog iz Evropske unije.
Početkom marta ove godine Europska komisija je usvojila ReArm Europe/Readiness 2030 plan čija je ideja financijski potaknuti taktičko naoružanje zemalja članica.
U sklopu posebnog programa Subversive Film Festivala održana je retrospektiva i izložba posvećena francusko-libanonskoj redateljici Jocelyne Saab.
Umjesto obljetničarenja, razgovarajmo o fašizmu danas. Za H-Alter govore Lovro Kralj, Miljenko Hajdarović i Bors Buden.
Obvezni vojni rok ponovno bi u Hrvatskoj trebao biti uveden isključivo zato što su vladajući odlučili ozakoniti svoju volju, neutemeljenu na ozbiljnim argumentima.
Nenasilje, solidarnost, suradnja, pamet, odgovornost, politike suosjećanja. Potpisujem.
Ratove kojima nam mašu treba sasjeći u korijenu. Nema boljeg vremena od sad. Nema bolje inspiracije od nade koja se valja fakultetima i školama u susjedstvu.
Bruno Anković, redatelj čiji je film Proslava otvorio ovogodišnji ZFF: Film i knjiga ne pokušavaju opravdati, već razumjeti mladog čovjeka i razloge zbog kojih je otišao u ustaše.
Goran Božičević: Trebamo državu koja služi građanima, političare koje kontroliramo, institucije kojima vjerujemo, škole koje nam pripremaju djecu za drugu polovicu 21 stoljeća.
Dio životopisa lektorice Einat Lilian Dotan sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta upućuje na šestogodišnji staž na visokorangiranim pozicijama svjetski poznate humanitarne organizacije IDF.
Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo! na predsjedničkim izborima, saborska zastupnica i predsjednica izvanparlamentarne stranke Nova ljevica: Nikada ne bih vratila odlikovanje Branimiru Glavašu.
Povodom godišnjice rata u Gazi, H-Alterovim smo sugovornicima postavili dva pitanja.