suočavanje s prošlošću
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Branka Vierda i Nikola Puharić o akciji Medački džep ’93: “Nije postojala namjera da se akcija izvrši u skladu s ratnim pravom, nego je bila orijentirana na to da se počine zločini.“
Antonio Grgić, arhitekt: Kralj Tomislav je simbol rađanja jedne nacije na karti Europe i svijeta, a ona upravo pjeva svoj labuđi pjev.
Povjesničar Sven Milekić o eskalaciji ulične desnice: Ne treba im prepuštati teren, već ići i na radikalno provođenje zakona. Problematične vrijednosti nemaju što tražiti u javnom prostoru.
Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.
Krajičkom oka gledamo kako u najvećoj svjetskoj vojnoj sili fašizam otvoreno raste. I otpor njemu. Genocid u Gazi i sve ostalo oko njega, preblizu su nam iz mnogo razloga.
Kakav bi svijet bio da njime upravljaju feministkinje? O feminizmu, patrijarhatu i militarizmu za H-Alter govore Nela Porobić Isaković i Emina Bužinkić.
Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.
Klupa u parku na dan koji bi bio njen 127. rođendan transformirana je u privremenu umjetničku instalaciju, njoj u spomen.
Dobrim dijelom zahvaljujući Filipu Lukasu, Matica hrvatska tijekom tridesetih godina postaje jedna od ključnih institucija u promociji hrvatskog nacionalizma, šovinizma i rasne teorije – piše Ivo Goldstein.
Senna Šimek: „Domoljublje“ je postalo zarobljeni pojam i uglavnom nije naš izbor hoćemo li se ili ne izjasniti kao domoljubi, nego nam etiketu – uglavnom „nedomoljuba“ – prišivaju drugi.
Izložba U ime svih naroda – KCL Jasenovac na javnom pretresu relativnom lakoćom publici komunicira najteže moguće teme.
U zagrebačkoj Galeriji Forum otvorena je izložba pod nazivom Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita. Izložba na provokativan način kontrira dugogodišnjim konformističkim gradskim politikama.
Pozitivno držanje Grada Zagreba, šutnja nadležnih institucija – tako ocjenjujemo djelovanje nadležnih kad je u pitanju uništavanje „kamena spoticanja“, od kojih je posljednji oštećen prije nekoliko dana.
Izložbom Zagreb: oslobođenje obilježena je osamdeseta godišnjica oslobođenja grada od fašizma.
Umjesto obljetničarenja, razgovarajmo o fašizmu danas. Za H-Alter govore Lovro Kralj, Miljenko Hajdarović i Bors Buden.
Nataša Puškar, producentica i osnivačica programa Ilegale u Zagrebu: Kod nas se proslava oslobođenja i kraja rata izvodi vrlo stidljivo. Zahvaljujući pročelnici za kulturu, uspjeli smo ove godine imati čak 14 izvedbi.
Vesna Teršelič: “Kada bi u Zagrebu postojao Trg ahmićkih žrtava, moglo bi se terenskom nastavom naprosto stat pred tu ploču i ispričati mladima što se dogodilo.”
Do kraja travanja u Muzeju grada Zagreba moguće je pogledati izložbu Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952.
Nataša Mataušić, povjesničarka: “Političari se rado, kada je to potrebno, pozivaju na antifašističke tradicije, držeći pritom figu u džepu.