• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
What's Hot

Kultura u Brezovici ide dalje, pridružite se!

28. rujna 2023.

Osijek: Extinction Rebellion blokirao ulaz na Međunarodni skup o prirodnom plinu

28. rujna 2023.

Priziv savjesti i visoke cijene ženama otežavaju pristup pobačaju

28. rujna 2023.
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Kako se uništava psihoterapija u Hrvatskoj

Kako se uništava psihoterapija u Hrvatskoj

0
SPUH i HKP 28. siječnja 2022. Vijesti

Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) i Hrvatska komora psihoterapeuta: Konačnim prijedlogom Zakona o djelatnosti psihoterapije diskriminirat će se i javno poniziti jedan dio stručnjaka iz područja psihoterapije, onemogućujući im obavljanje djelatnosti, degradirajući njihove međunarodno priznate diplome i edukacije.

Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) i Hrvatska komora psihoterapeuta reagirali su vezano za Konačni prijedlog Zakona o djelatnosti psihoterapije. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Želimo vam skrenuti pažnju kako u trenutku kada svi pokazatelji govore da pandemija koronavirusa, osim očitijih zdravstvenih i socioekonomskih posljedica, ostavlja značajne posljedice na naše mentalno zdravlje koje ćemo osjećati godinama; u zemlji koja demografski propada, iz koje ljudi iseljavaju i u kojoj kronično nedostaje visokoobrazovnih stručnjaka, hrvatska Vlada odlučuje u potpunosti ignorirati stavove struke (Hrvatsku komoru psihoterapeuta, Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske te glas ostalih stručnjaka iz strukovnih komora unutar sustava socijalne skrbi), te Konačnim prijedlogom Zakona o djelatnosti psihoterapije diskriminirati i javno poniziti jedan dio stručnjaka iz područja psihoterapije, onemogućujući im obavljanje djelatnosti, degradirajući njihove međunarodno priznate diplome i edukacije.

Imajući u vidu potpuno novu odredbu čl.6. Konačnog prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije koja je ubačena između dva čitanja, nedvojbeno je kako predloženi zakonski tekst u potpunosti ignorira, da ne kažemo poriče relevantne odredbe Deklaracije o psihoterapiji iz Strasbourga:

„Psihoterapija je nezavisna znanstvena disciplina, a psihoterapijska praksa predstavlja zasebno i slobodno zanimanje. Priznaje se i jamči raznolikost psihoterapijskih škola i pristupa. Pristup psihoterapijskoj edukaciji imaju kandidati nakon završenog obrazovanja ili završenog studija, posebno studija iz humanističkih i društvenih znanosti…„

Isto tako, nije uvažena još jedna bitna pravna norma, a to je sustav ESCO (Europske vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja) Europske komisije, koji radi jasnu razliku između psihoterapije, psihologije i psihijatrije „Psychotherapists are not required to have academic degree sin psychology or a medical qualification in psychiatry”.

Nije uvažena još jedna bitna pravna norma, a to je sustav ESCO (Europske vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja) Europske komisije, koji radi jasnu razliku između psihoterapije, psihologije i psihijatrije „Psychotherapists are not required to have academic degree sin psychology or a medical qualification in psychiatry”.

Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči se sloboda izbora zanimanja i sloboda poduzetništva. Slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temeljna su načela unutarnjeg tržišta ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Stoga nacionalna pravila kojima se uređuje pristup reguliranim profesijama ne bi trebala predstavljati bilo kakvu neopravdanu ili neproporcionalnu prepreku ostvarenju tih temeljnih prava.

Konačni prijedlog Zakona o djelatnosti psihoterapije zajamčeno pravo na slobodu izbora zanimanja pretvara u prazno slovo na papiru, jer se, umjesto prava utvrđenih i zajamčenih Deklaracijom o psihoterapiji iz Strasbourga te Direktivom EU 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, predloženim zakonskim tekstom jamči upravo suprotno: ograničavanje slobode izbora zanimanja! A mogućnosti pokretanja i obavljanja djelatnosti jamči se samo određenim strukturama.

Ustrajanje na navođenju EAP-a (European Association for Psychotherapy) u zakonskim odredbama, iako je EAP, kao što i sam naziv govori, međunarodno udruženje, koje je dobrovoljno te upravo stoga ne obuhvaća niti sve psihoterapijske pravce i škole u EU, niti je od tijela Europske unije ovlašteno za nalogodavca i kontrolora donošenja psihoterapijskih zakona i normi igdje unutar Europske unije, potpuno je neutemeljeno i nepotrebno. Ukoliko je intencija bila usklađivanje s regulativom i postojećim stanjem u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, tada je u odredbu čl. 3. trebalo ugraditi sva međunarodna udruženja za pojedine psihoterapijske pravce i škole koja udovoljavaju svim zahtjevimaznanstvenosti i stručnosti sukladno Deklaraciji o psihoterapiji iz Strasbourga te u daljnjim zakonskim odredbama utvrditi i njihove certifikate dokazom o ispunjavanju uvjeta za stjecanje statusa psihoterapeuta u Republici Hrvatskoj, odnosno potvrdu o stručnosti i osposobljenosti, jednako kao i ECP.

Isto tako, ukoliko je intencija bila usklađivanje s regulativom i postojećim stanjem u Republici Hrvatskoj, jer većina kolega u Hrvatskoj jesu dio Europskog udruženja psihoterapeuta, navođenje tog udruženja je kozmetičke prirode jer se Konačni prijedlog zakon poziva na EAP, a u uvjetima iz potpuno novog članka 6. se potkopavaju standardi tog istog udruženja. Stav Europskog udruženja psihoterapeuta jasan je već dva desetljeća: ukupno psihoterapijsko školovanje mora trajati najmanje 7 godina, od čega se prve tri godine odnose na prethodno sveučilišno obrazovanje u rangu preddiplomskog studija, a nakon toga minimalno 4 godine specijaliziranog psihoterapijskog školovanja.

Još jedno kozmetičko uljepšavanje i nelogičnost predlagatelja zakona nalazi se u članku 3. gdje se poziva na Europski certifikat iz psihoterapije (ECP) kao “najviši formalni stupanj potvrde psihoterapijske stručnosti i osposobljenosti”. U kontekstu rigidno definiranih uvjeta prethodnog sveučilišnog obrazovanja i sužavanja na svega nekoliko sveučilišnih smjerova, dolazimo do situacije da novi Zakon ne uzima u obzir postojeću situaciju gdje određen broj ljudi koji su završili psihoterapijske škole u trajanju od 4 i više godine, dodatno se nakon toga specijalistički školovali, već u ovom trenutku rade kao psihoterapeuti. Isto tako da određen broj njih posjeduje i ECP – Europski certifikat iz psihoterapije status koji je de-facto najviša potvrda stručnosti pojedinca priznata od Europske asocijacije za psihoterapiju. Trenutni prijedlog Zakona dokida njihovu daljnju mogućnost rada, ne uvažava postojeće stanje i na neki način „djeluje retrogradno“. Kako u prijedlogu Zakonu nisu predviđene nikakve „prijelazne odredbe“ na tu temu, rigidna definicija prethodnog sveučilišnog obrazovanja svedena na svega nekoliko sveučilišnih smjerova trenutno dokida mogućnost njihovog rada i ne uvažava kompetencije koje su stekli dosadašnjim psihoterapijskim školovanjem i praktičnim radom.

Nužno se nameće i pitanje kome je u interesu nametnuta obveza vođenja djece po bolnicama i institucijama te prolaženja kroz sustav etiketiranja liječničkim dijagnozama? Psihoterapeut, odnosno savjetodavni terapeut koji radi s djecom i adolescentima, ima potrebna znanja i tehnike procjene kako bi donio odluku koje dijete treba psihoterapijski tretman, a koje dijete treba uputiti drugom stručnjaku – jer imaju obvezu specijalističkih dodatnih znanja. Ovim člankom, ta odluka se prebacuje na liječnike koji nisu specijalizirani za suptilnosti znakova problema emocionalne prirode i razvoja ličnosti. Uz dodatno naglašavanje kako u Republici Hrvatskoj postoji izuzetno mali broj liječnika specijaliziranih za psihičke bolesti ili emocionalne teškoće djece i adolescenata što bi dodatno otežalo potrebitoj djeci i adolescentima pristup inicijalnoj procjeni pa onda i upućivanju na psihoterapeutski tretman.

Također se, neovisno o brojnim primjedbama i prijedlozima struke u postupku e-savjetovanja, nije ni približno imalo na umu kako bi predloženi zakon trebao imati “ugrađena” rješenja za sprječavanje nelojalne konkurencije i osigurati ravnopravnost u obavljanju djelatnosti, kao što je to uobičajeno za svaku samostalnu (gospodarsku) djelatnost, a što dodatno ukazuje na krivo sagledavanje same biti i specifičnosti psihoterapije i kao discipline i kao djelatnosti.

Iako svi svjedočimo porastu nasilja te traumama djece i odraslih izazvanim posljedicama potresa te socijalnim i gospodarskim previranjima u zadnje dvije godine, istovremeno se u Republici Hrvatskoj predlaže Zakon koji onemogućava i ograničava rad velikom broju dugogodišnjih stručnjaka u području psihoterapije.

Neovisno o tome što ima javne ovlasti, Komoru se ne može staviti u ulogu regulatora struke, kao što to potpuno pogrešno i neosnovano predviđa prijedlog Zakona. Osnovna uloga Komore je zaštita i promicanje struke, a ne donošenje normi, posebice ne kad se radi o gospodarskoj djelatnosti u kojoj su članovi struke ujedno i u tržišnoj utakmici. Pritom je nadasve upitna predviđena ovisnost aktivnosti Komore o prethodnim suglasnostima Ministarstva, jer je navedeno kontradiktorno s odredbom čl.16. prijedloga Zakona, koji definira Komoru kao samostalnu i neovisnu strukovnu organizaciju. Naravno da mora postojati nadzor nad radom i aktivnostima Komore, ali se samostalnost i neovisnost strukovne komore ne može uvjetovati i ograničavati prethodnim suglasnostima Ministarstva, posebice ukoliko u tome ne sudjeluju vrhunski neovisni stručnjaci iz područja psihoterapije.

Konačni prijedlog Zakona samo dodatno potvrđuje kako osnovna svrha donošenja novog zakona, nije usklađivanje s propisima Europske unije i osnovnim aktom psihoterapije tj. Deklaracijom o psihoterapiji iz Strasbourga, već se radi o “usklađivanju” s interesima odabranih “struktura” i jačanju njihove pozicije, uz istovremeno relativiziranje preostalog dijela struke te onemogućavanje pokretanja i obavljanja djelatnosti psihoterapije osobama, koje su to pravo već stekle sukladno odredbama Deklaracije o psihoterapiji iz Strasbourga.

Predloženim zakonskim rješenjem se de facto dehumanizira i cjelokupna struka jer se očito zanemaruju potrebe velikog broja ugroženih, kojima se zbog nedostatka stručnjaka neće moći osigurati pomoć i podrška, koja im je u ovim vremenima više nego neophodna. Iako svi svjedočimo porastu nasilja te traumama djece i odraslih izazvanim posljedicama potresa te socijalnim i gospodarskim previranjima u zadnje dvije godine, istovremeno se u Republici Hrvatskoj predlaže Zakon koji onemogućava i ograničava rad velikom broju dugogodišnjih stručnjaka u području psihoterapije.

Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
SPUH i HKP

Povezani članci

M.K.28. rujna 2023.

Kultura u Brezovici ide dalje, pridružite se!

T G28. rujna 2023.

Osijek: Extinction Rebellion blokirao ulaz na Međunarodni skup o prirodnom plinu

M.K.28. rujna 2023.

Priziv savjesti i visoke cijene ženama otežavaju pristup pobačaju

Chris Hedges28. rujna 2023.

Svodnici rata

T G27. rujna 2023.

Razmišljanje o tekstilnom otpadu

T G26. rujna 2023.

Na okruglom stolu raspravljena Gongova inicijativa za snižavanje granice za glasanje na 16 godina

  • Posljednje
  • Popularno

Kultura u Brezovici ide dalje, pridružite se!

28. rujna 2023.

Osijek: Extinction Rebellion blokirao ulaz na Međunarodni skup o prirodnom plinu

28. rujna 2023.

Priziv savjesti i visoke cijene ženama otežavaju pristup pobačaju

28. rujna 2023.

Svodnici rata

28. rujna 2023.

Razmišljanje o tekstilnom otpadu

27. rujna 2023.

Kultura u Brezovici ide dalje, pridružite se!

28. rujna 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.

Sjedinjene banana-države

28. listopada 2020.
Posljednje vijesti

Kultura u Brezovici ide dalje, pridružite se!

28. rujna 2023.

Osijek: Extinction Rebellion blokirao ulaz na Međunarodni skup o prirodnom plinu

28. rujna 2023.

Priziv savjesti i visoke cijene ženama otežavaju pristup pobačaju

28. rujna 2023.

Na okruglom stolu raspravljena Gongova inicijativa za snižavanje granice za glasanje na 16 godina

26. rujna 2023.

“Otok za 5R!” educira djecu o otpadu na pet otoka

26. rujna 2023.

Meloni iskazuje nervozu prema Berlinu zbog financiranja rada humanitarnih organizacija

26. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Prijatelji životinja pitaju studente o uvođenju veganskih opcija u studentske menze

24. rujna 2023.

XR Zagreb: “Suprostavimo se klimatskom kriminalu!”

23. rujna 2023.

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.