Planet Zemlja

Zagrebački Trg Petra Krešimira IV osebujno je pejzažno riješen, nudeći dva usklađena krajobrazna pristupa i nekoliko tipova ambijenata.

Iako načelno uređen, bezimeni javni prostor između zgrada Glavnog kolodvora i Pošte u Branimirovoj danas je, oblikovno i komunikacijski, nedovršena zona.

Pippa Gallop iz Bankwatcha govori o tome zašto se zemlje regije bave plinskom infrastrukturom umjesto energetskom tranzicijom.

Abeceda obale: Izgrađena 1809. godine, tzv. Napoleonova stražarnica na južnoj strani nasipa pored zagrebačkog Savskog mosta nastala je u vrijeme Ilirskih provincija.

Dok Trump u SAD-u koncentrira svu izvršnu moć u svojim rukama, civilno društvo u EU-u zabrinuto je jučer upozorilo da je Europska komisija također počinje hvatati krivine.

Dok skandinavske zemlje smatraju da je provesti noć u prirodi na otvorenom „pravo svakog čovjeka“, u Hrvatskoj, ali i nizu drugih europskih zemalja je to uglavnom kažnjivo.

Ove godine obilježava se pola stoljeća od prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora, jedne od najvažnijih neoavangardnih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća.

Abeceda obale: Ni nakon četrdeset godina od kako je skrenut promet sa zagrebačkog Savskog na tada novi Jadranski most, stari most nije ni na koji način prilagođen novoj pješačkoj ulozi.

Abeceda obale: Savski trg naglašeno je tranzitno mjesto – okretište tramvaja i stajalište autobusa što mu je i glavna uloga – i kao takav poprilično neatraktivan prostor.

Nešto manje od dvije stotine godina dva su impresivna stabla krasila ulaz na stari Kameni ili Mali most u Trogiru.

U serijalu Abeceda obale, Saša Šimpraga piše o mogućnostima poboljšanja zagrebačkog „Tromostovlja“ i segmenata gradskih obala Save kroz zahvate maloga mjerila.

Glavna uprava za okoliš EK procjenjuje da trenutačni manjak ulaganja u pitanja okoliša i prirode u Hrvatskoj iznosi 1,2 milijarde EUR godišnje.

U Irskoj je od 1. ožujka do 31. kolovoza zabranjeno orezivanje zelenila i rušenje stabala, u Njemačkoj je taj rok još duži. Hrvatska to nije zakonom precizno definirala.

Akcijski plan provedbe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama trebao je biti donesen do kraja lipnja 2021. no Hrvatska ga još uvijek nema.

Gotovo pola milijuna ptica selica ilegalno se još uvijek ubije svake godine na putu kroz Hrvatsku, a neslavni prvak je Italija u kojoj se godišnje ubije 5,6 milijuna ptica.

Hrvatska može svu potrebnu električnu energiju dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030., zaključuje nova Greenpeaceova studija.

Prvi je put broj uklonjenih barijera na europskim rijekama premašio 500 u jednoj godini, dosegnuvši novi rekord, objavljeno je iz mreže Dam Removal Europe.

Biljana Borzan, članica EU parlamenta: Europski parlament je kroz gotovo pedeset formalnih prigovora jasno rekao “ne” uvozu GMO-a u naš prehrambeni sustav.

U dozvoli Ministarstva poljoprivrede Gradu Vrbovcu stoji da gnijezda smiju premjestiti, ali je izričito navedeno ako u njima ima ptića da ih moraju premjestiti.

Dok su u Zagrebu masakrirali stabla, staništa ptica, u Vrbovcu su im uz dozvolu Ministarstva poljoprivrede namjerno porušena gnijezda. „To je bio pokolj“, kaže Manuel Jacmenović iz Ornitološkog laboratorija.