Planet Zemlja

Navikli smo ih vidjeti. Vjerujemo im i slijedimo ih. Svi mi koje su pozvale planine ne poznajemo svijet bez crveno-bijelih okruglih znakova, planinarske markacije.

Javnost u Hrvatskoj ne doživljava temu zaštite okoliša važnom u odnosu na neke druge teme. U odnosu na 2011. godinu tema okoliša čak je u padu na popisu najvažnijih. U vezi klimatskih promjena, prevladava kolektivna nesvijest.

Procijenjena prosječna godišnja temperatura na području Grada Zagreba u posljednjih je pola stoljeća znatno porasla, pokazuje analiza novinarskog istraživačkog tima OBC Transeuropa.

Vesna Janković iz Inicijative za javni voćnjak na Jarunu: Građanske inicijative su poput potoka, meandriraju ovisno o preprekama koje im se nađu na putu.

Vukovarska tvrtka jedina u Hrvatskoj proizvodi tricikle za osobe s invaliditetom. Nedavno su donirali devet tricikala udrugama iz raznih dijelova Hrvatske.

Kultura poljoprivrednih zajednica jako se razlikuje od kulture postindustrijskih područja, ali su, poput njih, poljoprivredne zajednice trpjele od znatnog smanjenja poslova tokom posljednjih nekoliko desetljeća.

„Mi nismo specifični po medvjedu ili vuku, već po ogulinskoj špiljskoj spužvici, dinarskim slatkovodnom školjkašima i po jedinoj podzemnoj letećoj životinji na svijetu.”

„Moramo osvijestiti kod ljudi da je priroda neuredna i ‘šlampava’ i da to ima svoju ulogu, naše ‘uljepšavanje’ joj šteti“, istaknula je Irina Zupan, voditeljica Službe za razvoj mreže zaštićenih područja Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

„Zagreb ima ambiciozan plan solarizacije do 2024. koji velikim dijelom uključuje i solarizaciju javnih zgrada“, kaže Mislav Kirac iz Zelene energetske zadruge uoči festivala Dobra energija.

James Nestor, autor knjige „Dah“: Ako preuzmemo kontrolu nad svojim disanjem, možemo preuzeti kontrolu nad svojim živčanim sustavom. Možemo kontrolirati srčani ritam, cirkulaciju, sve te različite sustave i funkcije našeg tijela.

„Želimo promijeniti ustaljene obrasce vjerovanja da voćnjak mora biti ogoljen kosilicom jer time smanjujemo urod, isušujemo tlo, smanjujemo hranjive tvari i mi sami bivamo nezadovoljni“, kaže Mateja Angelina Kramar iz udruge „Zasadi stablo, ne budi panj“.