ksenofobija

Kakav je društveni kontekst prošlojesenske građanske pobune protiv reakcionarne mržnje i koje su njezine perspektive?

27 država članica EU, uključujući Hrvatsku, žele izmjenu Konvencije o ljudskim pravima kako bi mogle, između ostalog, vraćati migrante u zemlje u kojima im prijeti opasnost od mučenja.

U vremenima kada se globalne političke konfiguracije, opstanak i življenje zajednica globalnog Juga određuju i mijenjaju svirepim nasiljem, kako vrednovati naslijeđe Frantza Fanona?

Hrvatska nije na liječenje primila nijednu osobu ni dijete koje treba specijaliziranu medicinsku pomoć, a koje iz Gaze evakuira Svjetska zdravstvena organizacija.

Na izmaku godine u kojoj je diktatura nad kulturom sjećanja postala očigledna većem dijelu mainstreama, donosimo retrospektivu događaja koji su obilježili fašizaciju javnog prostora.

„Kontekst govora mržnje je sada, za razliku od ranih devedesetih, manje direktan, manje očit, pa samim tim i djelotvorniji i možda opasniji“, tvrdio je ugledni lingvist Dubravko Škiljan u intervjuu 2004. godine.

Sanja Sarnavka, inicijatorica peticije protiv ultradesnog performansa „klečanja“: Ne bi mi nikad palo na pamet da nekome s kime se ne slažem šaljem poruke od „ubij smrdljivu Sarnavku“ do „treba te zadaviti“.

Inicijativa Za bolju Hrvatsku zakazala je za ovu subotu veliki prosvjed protiv “uvoza” stranih radnika. Tvrdi da u interesu ima samo dobrobit naroda.

Elon Musk je jedan od najglasnijih zastupnika medijske deregulacije, koju uporno prikazuje kao „slobodu govora“.

Krajnje je vrijeme da shvatimo kako neprijatelj nije pluralističko otvoreno društvo, niti ljudi koji traže azil na njemačkim granicama. Prijetnja ljudskim pravima i demokraciji dolazi iznutra.

39 posto ispitanih stanovnika Hrvatske smatra da granice treba u potpunosti zatvoriti za izbjeglice, jedan je od zabrinjavajućih rezultata istraživanja Centra za mirovne studije.

Novi Zakon o strancima: Koji će inspektorati kontrolirati smještaj radnika? Prema kojim će se kriterijima utvrđivati prosječna plaća usporedivih zanimanja, te tko će osigurati da radnici nisu potplaćeni?

Centar za mirovne studije u Zagrebu organizira Tjedan borbe protiv rasizma. „Ne možemo govoriti o rasizmu, a da ne spomenemo romsku manjinu koja se suočava sa stambenom i obrazovnom segregacijom.”

Skromni Bienvenido Alvio pokazao se neusporedivo većim i boljim „našim dečkom“ od ijednoga „našeg dečka“ iz grčkih zatvora zbog kojih je cijeli državni vrh skočio na zadnje noge.

Kritizirati islam dijelovima Kur’ana je jednako infantilno kao kritizirati kršćanstvo dijelovima Biblije.

Povjesničarka Katarina Banić, autorica knjige „Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945“: Zanimljivo mi je bilo vidjeti koliko problema i fraza današnji Zagreb dijeli sa Zagrebom toga razdoblja.

Rahela Jurković: Svako identificirano područje integracije u Hrvatskoj pokazalo je nedostatke u sustavu provedbe i u konačnici loše utjecalo na život azilanata, stavljajući ih u poziciju marginalizacije i siromaštva.