Europa

Iduća tranša kešovine Zelenskom – koji sramotno hoda okolo i prosjači, a ne daje ništa zauzvrat! – isplatit će se u lipnju. Makar Europljani travu pasli? „Ukrajina über alles“? Dakako.

H-Alter u suradnji s Ad hoc feminističkom antiratnom koalicijom objavljuje transkript video-obraćanja ukrajinskog pacifista Jurija Šeljaženka sudionicima antiratnog skupa u Londonu u travnju 2023.

Američki dužnosnici navodno vide svoju ulogu kao potporu Ukrajini da povrati što više teritorija u narednim mjesecima prije nego što sjednu s Putinom za pregovarački stol.

Što rat duže traje, to će situacija oko njega postati polariziranija, a naši argumenti uvjerljiviji, nasuprot onima u radničkom pokretu koji su se podredili interesima svojih ratobornih država.

Liz Fekete, direktorica Instituta za rasne odnose: Tražim od ljudi na Zapadu da osvijeste svoje slijepe točke i suoče se s inherentnim rasizmom, nasiljem i civilizacijskim hijerarhijama vlastitog imperijalizma.

Zapadni se političari ne ufaju objasniti svojim građanima zašto su sve siromašniji i sigurnosno ugroženiji no ikad nakon Drugoga svjetskog rata. Verglaju istu mantru, da su Rusi „ničim izazvani napali Ukrajinu“.

Samo devet posto ulica u 30 velikih europskih gradova nosi imena po ženama, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela grupa novinara iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo.

“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezanije sa Zemljom”, kaže astronautkinja Samantha Cristoforetti, prva Europljanka koja je bila zapovjednica međunarodne svemirske postaje.

Europski gradovi ne žale što su ograničili brzinu na 30 kilometara na sat. Smanjuje broj prometnih nesreća, prijevoz čini sigurnijim i potiče ljude da koriste javni prijevoz i biciklizam.

Na sva tri krizna balkanska punkta u ozbiljnom su klinču globalne velesile, pa čak i Turska, a Beograd, Zagreb, Sarajevo i Podgorica tek su bakšiš za potkusurivanje.

Nenasilje valja biti mislivo, jer znači dekonstrukciju paradigme normalnosti nasilja u smjeru “novog humanizma“, ustrajavanje na “etici vrline“ i feminističku mogućnost.

Dok demografska zima postaje sve hladnija u zemljama kao što je Italija, druge su uspjele preokrenuti plimu tijekom proteklog desetljeća. Devet od 27 država članica EU-a bilježi rastuću stopu plodnosti.

Pitanje Krima predstavlja najveću prijetnju nuklearne katastrofe s kojom se čovječanstvo ikada suočilo. Za ukrajinsku vladu, ponovno zauzimanje Krima značilo bi potpuni poraz ruske agresije.