Europa
Liz Fekete, direktorica Instituta za rasne odnose: Tražim od ljudi na Zapadu da osvijeste svoje slijepe točke i suoče se s inherentnim rasizmom, nasiljem i civilizacijskim hijerarhijama vlastitog imperijalizma.
Samo devet posto ulica u 30 velikih europskih gradova nosi imena po ženama, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela grupa novinara iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo.
“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezanije sa Zemljom”, kaže astronautkinja Samantha Cristoforetti, prva Europljanka koja je bila zapovjednica međunarodne svemirske postaje.
Europski gradovi ne žale što su ograničili brzinu na 30 kilometara na sat. Smanjuje broj prometnih nesreća, prijevoz čini sigurnijim i potiče ljude da koriste javni prijevoz i biciklizam.
Najsistematičniji pokušaj Rusije da pregovara o novom evropskom sigurnosnom poretku došao je tokom privremenog predsjednikovanja Dmitrija Medvedeva od 2008. do 2012.
Nenasilje valja biti mislivo, jer znači dekonstrukciju paradigme normalnosti nasilja u smjeru “novog humanizma“, ustrajavanje na “etici vrline“ i feminističku mogućnost.
Putin je krenuo u rat uvjeren da Rusija može izdržati sve sankcije koje bismo mogli uvesti – i do sada se to pokazalo kao točno.
Dok demografska zima postaje sve hladnija u zemljama kao što je Italija, druge su uspjele preokrenuti plimu tijekom proteklog desetljeća. Devet od 27 država članica EU-a bilježi rastuću stopu plodnosti.
Pitanje Krima predstavlja najveću prijetnju nuklearne katastrofe s kojom se čovječanstvo ikada suočilo. Za ukrajinsku vladu, ponovno zauzimanje Krima značilo bi potpuni poraz ruske agresije.
Dok se aktivisti za ljudska prava ili opozicionari u Rusiji proglašavaju agentima zapadnog utjecaja, oni koji se identificiraju s ruskom kulturom izvan Rusije treba da postanu agenti ruskog utjecaja.
Podaci o depopulaciji su dramatični u cijeloj jugoistočnoj Europi i zahtijevaju da se o njima hitno promisli. Iako je u ostatku Europe trend manje negativan, i dalje je zabrinjavajući.
U našem je interesu da ovaj rat privedemo kraju. Umjesto da to radimo dramatičnom eskalacijom rata, našu vojnu pomoć moramo udružiti sa stvarnim koracima prema mirovnom rješenju u Ukrajini.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je u 2022. godini najveću izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata, a ksenofobni glasovi o opasnosti od destabilizacije europskih država odjednom su stavljeni po strani.
Današnja Rusija više nije ona koja se uspješno opirala imperijalističkoj strategiji – kao Sovjetska Rusija sa Crvenom armijom.
Moskva se djelomično oporavila od svojih vojnih neuspjeha, a napad na Ukrajinu pretvorio se u takmičenje u kojemu će bilo kakva dobit bilo koje strane biti postignuta uz visoku cijenu.
Sadašnja ruska ofanziva sugerira da Putin i dalje misli kako zapadna posvećenost Ukrajini može biti potkopana zbog nestašice energije i ekonomskih problema u većem dijelu Evrope.
U aktualnoj je predkataklizmičnoj zbílji od iznimna značenja radikalan zaokret proamerički podaničke i proturuski isfrustrirane kancelarije Olafa Scholza od 16-godišnje uzlazne prakse njemačke Mutti.
Pred Slovenijom je jedan od posljednjih pokušaja destabilizacije reformskih vladinih snaga, što nije nimalo bezopasno, a moguće ni sasvim beznadno po uzurpatora.
Wolfgang Streeck, sociolog i bivši direktor kelnskog Instituta Max Planck: Život je lakši ako drugima ne diktirate kako da se ponašaju.
Populizam je, piše Ernesto Laclau, strategija izgradnje političke granice koja dijeli društvo na dva tabora, „nas“ i „njih“, i poziva na mobilizaciju „gubitnika“ protiv „moćnih“.