socijalna pravda
Glasači Demokratske stranke daju se, s vremena na vrijeme, zavesti karizmatskim kandidatima koji onda, jednom kad su izabrani, nastave funkcionirati unutar postojećeg sustava, umjesto da ga promijene. No, zbilja, što nam je drugo preostalo? Jedan takav mladi kandidat, imigrant, musliman, deklarirani socijalist, Zohran Mamdani, sinoć je, uz najveću izbornu izlaznost u posljednjih 30 godina, postao gradonačelnik New Yorka, najvećeg i najbogatijeg grada u zemlji. Trump je već unaprijed najavio rat Mamdanijevom New Yorku.
Svake godine više ljudi u SAD-u ode u penziju nego što Hrvatska ima stanovnika. U sljedećem desetljeću daleko najveći porast zaposlenja bit će u staračkim domovima.
U prostorima Multimedijalnog instituta (MaMa) promovirana je knjiga Pirate Care: Acts Against the Criminalization of Solidarity (Piratska skrb: Djela protiv kriminalizacije solidarnosti).
SDP stagnira, Radnička fronta se vratila u izvanparlamentarne okvire, Možemo! je narastao za tri fotelje. Može li se takav rezultat smatrati uspjehom?
Katarina Peović, povodom objave knjige „Spontana ideologija svakodnevnih pojmova“: „Svi znamo u svojoj okolini za nekog bogataša, za kojeg cijela zajednica zna da imovinu nije baš stekao na pošten način.”
Vladino posipanje plaća i mirovina poreznim/usklađivačkim mrvicama populistički je HDZ-Plenkovićev potez s jednim jedinim ciljem: predizborno se umiliti biračima.
Željka Jelavić: Iako živimo u dijelu svijeta s dostupnim izvorima hrane, sve više stanovnika Hrvatske gladuje.
Davos se nije suočio ni s uzrocima niti s posljedicama svjetske drame što upravo traje pred očima njegovih aktera, pa mu ni zaključci, preporuke i pretpostavljeni aktivizam u primjeni nisu svrhoviti.
Erozija porezne pravde u Hrvatskoj se najsnažnije očituje u tome što stopa poreza na dobit iznosi 10 posto za tvrtke s prihodom do milijun eura i 18 posto za one koje ostvaruju prihod iznad te razine…
Slavko Mađor, Hrvatska mreža za beskućnike: “Osiguranje stambenih zajednica za beskućnike uvijek se na kraju svede na projekte.”
Hajrudin Hromadžić: Priča o ljevici treba se vrtiti i oko pitanja kao što su status rada u odnosu na kapital, društvena preraspodjela realiziranog viška vrijednosti, posljedice akumulacije profita u sve manjem broju ruku, pojačana financijalizacija.
Posljednjih godina pojam pravedne tranzicije je postao krilaticom koja se često javlja u diskursu političkih, ekonomskih i socijalnih aktera iz različitih geografskih, institucionalnih i ideologijskih sredina.