Autor: Fran Radonić Mayr
Ankica Čakardić, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o suvremenoj ljevici u svjetlu praxis filozofije.
Jedan od načina na koji će mladi biti sve snažnije pogođeni klimatskim promjenama jest porast energetskog siromaštva.
Raul Raunić, autor knjige “Filozofija i politika”: Revolucije ne samo da mogu, nego su u dosadašnjoj povijesti i donosile napredak i emancipacijska izborenja.
Đordana Barbarić, predsjednica splitske udruge MoSt i autorica publikacije Siromaštvo – mrlja na savjesti čovječanstva.
Emina Bužinkić: “Neki od mladih ljudi s kojima sam razgovarala odbijaju govoriti hrvatskim jezikom ne zato što ga ne znaju nego zato što im je stvoren grč u želucu, jer im je narušen odnos prema jeziku kao prilici za bolji život”.
Europska komisija dala je zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Schengen usprkos nizu saznanja o kršenjima ljudskih prava upravo na granici.
“Trenutna inflacija i porast cijena energenata, što se reflektira na druge proizvode, prebacit će se na leđa najslabijih i najranjivijih potrošača, odnosno radno zavisne populacije.
Ministarstvo socijale najavilo je ukidanje obiteljskih domova za starije, odnosno transformaciju u druge oblike. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović smatra da taj plan nema veze sa stvarnim potrebama starijih.
Iva Filipović, suosnivačica i tajnica sindikata: Želimo da se dokaže da smo radnici i da platforma preuzme na sebe plaćanje doprinosa. Naša je želja da platforme, osim plaćanja doprinosa, preuzmu i plaćanje poreza, jer ga trenutno mi plaćamo.
„Nije u redu da svaka škola ima psihologa, a otvorene škole riješit će psihička stanja djece”, parafrazirane su riječi ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. Izjava je podigla prašinu.
Zašto hrvatska vlada održava rezervu o romskom jeziku kako bi ga isključila iz zaštite koju pruža Europska povelja o manjinskim jezicima?
Dvodnevna je radionica okupila istraživače/ce različitih discipliarnih i teorijskih usmjerenja, a bila je posvećena modelima međunarodne kulturne razmjene koji se oblikuju u drugoj polovici 20. st. kao posljedica procesa dekolonizacije.
Intersekcionalnost povezuje kategorije poput rase, klase, vjere, spola, roda i mnoge druge te analizira njihove preklapajuće odnose. “Primjer intersekcionalnosti bila bi žena islamske vjeroispovijesti kojoj se zabranjuje nošenje marame tijekom radnog vremena, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za H-Alter.
Damjan Janujušević, predsjednik Udruge za samozastupanje: Kada je situacija kulminirala s pandemijom, svakodnevno smo imali priopćenja stožera s vrlo autoritativno izdanim naredbama o tome što raditi i kako se ponašati da bismo zaštitili svoje i zdravlje drugih ljudi. Za kršenja tih uputa ponekad su propisivane i značajne financijske sankcije. Te informacije o mjerama i načinu na koji se treba postupati službeno nikad nisu objavljivane u lako razumljivom obliku.
Ece Temelkuran is a Turkish journalist, writer, lawyer and winner of the Ayşe Zarakolu Prize for Freedom of Thought.
Ece Temelkuran, novinarka, spisateljica i pravnica: “Kada govorimo o desničarskom populizmu i fašizmu govorimo o mafiji i drugim prljavim odnosima. Sustav se urušava i nisam jedina koja to kaže – to nam govori on sam. Bogataši u Davosu redovito pričaju o tome i čini se kao da traže pomoć od progresivaca da se održe.”
Hrvatske Romkinje i Romi su početkom ovoga tjedna po prvi put organizirali prosvjed. Održali su ga ispred češke ambasade u Zagrebu povodom smrti Stanislava Tomaša češkog Roma kojeg je usmrtila tamošnja policija. Slučaj podsjeća na onaj Georgea Floyda u SAD-u.
Gig ekonomija ima naglašen rodno diskriminatorni aspekt. Žene za istu satnicu dobivaju manju plaću, a “jaz je (u regiji) daleko najširi u Hrvatskoj, gdje muškarci zarađuju čak 34,5 posto više od žena, dok je najmanji u Albaniji, gdje muškarci zarađuju 8,7 posto više od žena”, navodi Branka Anđelković, urednica Gigmetra.
U srijedu je organiziran prosvjed tekstilnih radnica požeške tvrtke Orljava kojima plaća nije isplaćena već tri mjeseca. Tvornica je u vlasništvu države, odnosno Vlade Republike Hrvatske, a nakon što su iz Novog sindikata i Sindikata tekstila, kože i obuće poslali četiri pitanja ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu i nisu dobili nikakav odgovor, radnice su se odlučile za prosvjed.
Seksualna radnica ili osoba u prostituciji? Oba termina imaju ideološko značenje i koriste se na suprotnim stranama debate. Termin “seksualna radnica” podrazumijeva da je zarađivati prodajom svog tijela u seksualne svrhe legitiman rad, dok termin “osoba u prostituciji” pozicionira osobe, najčešće žene, u ulogu žrtve, zato što muškarci koriste njihovo tijelo jer im je potreban novac, a ne zato što one to stvarno žele.